BiH i Europska unija

Suradnja s Europskom unijom

Od početka procesa europske integracije Bosne i Hercegovine (BiH), Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) aktivno sudjeluje u svim fazama EU integracijskog procesa. Usklađivanje regulatornog, institucionalnog i operativnog okvira sa standardima i kriterijima Europskog sustava središnjih banaka (ESCB) predstavlja iznimno važno područje institucionalnog razvoja za zemlje kandidatkinje. Stabilna, neovisna i suvremena Centralna banka je jaka potpora BiH u procesu europskih integracija.

Jačanje institucionalnih kapaciteta Centralne banke BiH u međunarodnom predstavljanju i integracijskim procesima je strateški pravac Centralne banke od samog osnivanja. Europske integracije i međunarodna suradnja su prisutne u svim područjima rada Centralne banke i u velikoj mjeri određuju strateške prioritete u realizaciji ciljeva i zadataka. Centralna banka BiH se fokusira na jačanje međunarodne povezanosti i bolju pozicioniranost u EU i međunarodnim relacijama.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, potpisan 2008. godine stupio je na snagu 2015. godine čime je prvi put uspostavljen ugovorni odnos BiH s EU i njezinim državama članicama uz jasno definiranje prava i obveza.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine (BiH) i Europske unije (EU), članak 86: ''Zajednica i BiH uspostavit će tijesnu suradnju kako bi doprinijele razvoju i rastu potencijala BiH. Tom suradnjom jačat će se postojeće ekonomske veze na najširoj mogućoj osnovi, a na obostranu korist.'' Člankom 87. Sporazuma je definirano: ''Na zahtjev tijela BiH, Zajednica može pružiti pomoć koja podržava napore BiH da uspostavi funkcionalno tržišno gospodarstvo i da postupno usklađuje svoje politike s politikama Europske ekonomske i monetarne unije, usmjerenim ka stabilnosti.''

Primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prati se u okviru zajedničkih struktura Europske unije i Bosne i Hercegovine. Ključno operativno tijelo za nadgledanje provedbe SSP-a je Odbor za stabilizaciju i pridruživanje u okviru kojeg djeluje sedam pododbora koji razmatraju tehnička i stručna pitanja za područja SSP-a i pravne stečevine EU (acquis communautaire).

Centralna banka sudjeluje u radu sljedećih pododbora:

Pododbor za unutarnje tržište i konkurenciju;
Pododbor za ekonomska i financijska pitanja i statistiku.

Koordinacija i komunikacija procesa europskih integracija je definirana Odlukom Vijeća ministara BiH o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u BiH. Na temelju Odluke formirane su radne skupine za EU integracije.

CBBiH je član radnih skupina za sljedeća poglavlja acquis communautaire:

Klaster 1 – Osnove pristupnog procesa

- Poglavlje 18: Statistika

- Poglavlje 32: Financijska kontrola (zaštita eura od krivotvorenja)

- Ekonomski kriterij

Klaster 2 – Unutarnje tržište

- Poglavlje 4: Sloboda kretanja kapitala

- Poglavlje 9: Financijske usluge

Klaster 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast

- Poglavlje 17: Ekonomska i monetarna politika

Klaster 5 – Resursi, poljoprivreda i kohezija

- Poglavlje 33: Financijske i proračunske odredbe

Važan aspekt europskih integracija predstavlja redovito izvještavanje europskih institucija o realizaciji EU preporuka. Europska komisija ocjenjuje napredak BiH u pogledu ispunjavanja Kopenhaških kriterija u svom redovitom godišnjem Izvješću o BiH, za koji CBBiH priprema informacije i podatke iz svoje nadležnosti. CBBiH daje doprinos i u izradi dokumenta Program ekonomskih reformi BiH, uključujući sudjelovanje u konzultacijama i sastancima s Europskom središnjom bankom i EK, kao dio dijaloga o ekonomskoj politici u okviru Vijeća za ekonomska i financijska pitanja EU (ECOFIN). Izvješće Europske komisije o BiH, ECOFIN zaključci, kao i drugi EU dokumenti daju preporuke i smjernice koje pomažu Centralnoj banci u formulaciji politika i strategija za članstvo u ESCB. Za ulazak u jedinstveno monetarno područje sa zajedničkom valutom - euro i članstvo u Eurosustavu, potrebno je ispuniti Maastrichtske kriterije.

U cilju koordiniranog i usuglašenog djelovanja u procesu europskih integracija, Centralna banka ima uspostavljen Odbor za EU integracije, kojim predsjeda guvernerka. Zadatak Odbora je, između ostalog, razmatranje svih strateških pitanja koja se odnose na Centralnu banku u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Povezana saopćenja:

Preporuka za BiH: Nastavite čuvati integritet aranžmana valutnog odbora i neovisnost CBBiH (26.5.2025.)
CBBiH na godišnjim sastancima vezanim za Program ekonomskih reformi za razdoblje 2025 – 2027 (30.4.2025.)
Predstavnici CBBiH na sastanku na ekspertskoj razini, između EC i zemalja kandidata za članstvo (10.4.2025.)
CBBiH na sastanku vezanom za makroekonomske projekcije za zemlje kandidate za članstvo u EU (16.10.2024.)
Guvernerka Selimović s veleposlanicima zemalja članica EU o ključnim ekonomskim temama za BiH (21.5.2025.)
Guvernerka Selimović održala sastanak s predsjednicom ECB-a Christine Lagarde (25.4.2025.)
Guvernerka CBBiH dr. Jasmina Selimović ugostila šefa Izaslanstva EU Luigia Sorecu (21.11.2024.)
U CBBiH održana radionica o procesu pridruženja EU (9.10.2024.)
Potpora Izaslanstva EU aktivnostima CBBiH na putu ka europskim integracijama (28.2.2024.)

Arhiva saopćenja dostupna ovdje Arhiva saopćenja .

Tehnička suradnja

U cilju unapređivanja i usklađivanja regulatornog, institucionalnog i operativnog okvira sa standardima Europskog sustava središnjih banaka, Centralna banka BiH aktivno sudjeluje u programiranju i realizaciji projekata tehničke pomoći koji se financiraju iz fondova Europske unije. Kroz međunarodnu suradnju, CBBiH sudjeluje u programima tehničke pomoći MMF-a, Svjetske banke, drugih razvojnih banaka i organizacija. U procesu tehničke suradnje i razmjene osigurava se komplementaran i koordiniran pristup.

EU projekti

EU podržava razvoj i temeljne reforme u BiH uz financijsku i tehničku pomoć. Socioekonomske reforme su ključne za napredak BiH ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, što je jedan od preduvjeta za članstvo zemlje u EU. Tehnička potpora je instrument kroz koji EU provodi dijagnostiku i analizu stanja, potrebnih reformi, formulira preporuke i potrebne smjernice, mjere i aktivnosti za njihovo ostvarivanje, te daje potporu u implementaciji.

U okviru dugoročne strategije usklađivanja praksi, standarda i politika s EU standardima središnjeg bankarstva, Centralna banka radi na jačanju institucionalnih kapaciteta, unapređenju učinkovitosti poslovanja, uvođenju novih pravila, politika, promjene praksi, daljnjeg razvoja i obuke osoblja u cilju unapređenja priprema za pristup u Europski sustav središnjih banaka (ESCB), kada Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju.

U procesu EU konvergencije, jako je značajna potpora EU kroz projekte tehničke pomoći koji se financiraju iz EU fondova. Programi tehničke suradnje se realiziraju na bilateralnoj osnovi, kao i kroz sudjelovanje u regionalnim i multilateralnim programima.

Institucionalni dijalog središnjih banaka je najbolja i najučinkovitija platforma za prijenos znanja i važan instrument za integraciju u strukture Europskog sustava središnjih banaka. Posebna vrijednost ove vrste suradnje je kontinuirano širenje i jačanje sustavne mreže postojećih i uspostava novih profesionalnih kontakata, kroz stručni dijalog, razmjenu znanja, iskustava i usvajanje najboljih EU i međunarodnih praksi.

Projekti CBBiH realizirani u suradnji s ECB i ESCB

Regionalni program ''Jačanje institucionalnih kapaciteta središnjih banaka Zapadnog Balkana u cilju integracije u Europski sustav središnjih banaka'' IPA III, II faza 2022.- 2025.

Program je implementiran kroz koordiniran pristup ECB i 19 središnjih banaka ESCB-a i predsjedanje Njemačke savezne banke (Deutsche Bundesbank). Svrha Programa je jačanje monetarne i financijske stabilnosti u regiji kroz daljnje jačanje institucionalnih kapaciteta šest središnjih banaka Zapadnog Balkana i agencija za nadzor banaka u BiH. Proračun Programa je iznosio € 3.000.000,00.

Stručnjaci CBBiH su sudjelovali na seminarima i radionicama za viši menadžment u sljedećim područjima: financijska zaštita potrošača, financijska inkluzija i financijska edukacija, računovodstvo, pravni aspekti EU integracije, monetarna politika i istraživanje, politike platnih sustava, pitanja nadzora, statistika i upravljanje gotovinom.