Izjava guvernera CBBiH Senada Softića „Večernjem listu“

Datum objave teksta 28.4.2020.

Očekuje se pad priliva novčanih doznaka iseljeništva do 15%, sve zavisi od brzine oporavka EU

Da će zdravstvena kriza prouzrokovana koronavirusom imati negativne posljedice na ekonomiju, jasno je svima, no veliki udar osjetiće se i u kontekstu novčanih doznaka koje iseljeništvo brojnih slabije ili srednje razvijenih zemalja šalje u svoje matične domovine. Tako najnovije predviđanje Svjetske banke govori kako će na globalnom nivou novčane doznake iseljeništva pasti za čak 142 milijarde dolara, što govori o snazi nove krize.

Skratiti vrijeme oporavka

„Doznake su vitalni izvor prihoda za zemlje u razvoju. Aktuelna ekonomska recesija prouzrokovana virusom COVID-19 znatno će uticati na mogućnost slanja novca kući, zbog čega je od još vitalnijeg značaja da skratimo vrijeme oporavka naprednih ekonomija“, kaže predsjednik Grupe Svjetska banka David Malpass, prenosi Faktor. Gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina? Analitičari su složni u ocjeni kao je dobar dio privrednih aktivnosti unutar BiH dio direktnog uticaja koji iseljeništvo ima na novčane tokove u zemlji. Od direktnih novčanih doznaka, preko trgovine i kupnje nekretnina, pa do potrošnje u mjesecima kada se iseljeništvo u većoj mjeri vraća u matičnu zemlju; uticaj koji iseljeništvo ima na ekonomske prilike u BiH uistinu je velik. Koliki su potencijali iseljeništva govori i podatak kako su, prema informacijama Centralne banke BiH, novčane doznake iz inostranstva u 2018. godini iznosile 2,7 milijardi KM. Međutim, iz Cetralne banke za Večernji list naveli su kako ne očekuju dramatične promjene u prilivima po osnovu penzija i plata iz inostranstva. Dodaju kako se očekuje pad priliva po osnovu doznaka iz inostranstva.

„U ovom trenutku zaista je teško procijeniti u kojem iznosu. Vjerujemo da bi smanjenje moglo biti u visini 10-15 posto. Naravno, sve zavisi od brzine oporavka Evropske unije, odakle najviše doznaka i dolazi“, naveo je Senad Softić, guverner Centralne banke. Podsjećamo, bh. iseljeništvo ima oko 1,400.000 članova i obuhvaća veliki broj preduzetnika, stručnjaka različitih profila i naučnika, što je dovoljno za zaključak kako se radi o ogromnom potencijalu koji je do sada postizao značajne uspjehe kroz otvaranje novih radnih mjesta unutar BiH, kao i primjenu ideja, ali i kapitala koje su ljudi iz BiH stekli u visokorazvijenim zapadnim zemljama.

Veliki potencijali

Upravo se u posljednje vrijeme počelo mnogo više raditi na povezivanju preduzetnika iz dijaspore i domaćih preduzetnika, i to u skladu sa činjenicom da u BiH uistinu postoje veliki potencijali za ulaganje i razvoj različitih oblika djelatnosti, počevši od novih tehnologija, do različitih oblika proizvodnih djelatnosti pa do onih uslužnih.

No, prije toga potrebno im je omogućiti okruženje tako da ovakvi sastanci budu prilika da preduzetnici iz dijaspore čuju dragocjene informacije o tome što je aktuelno od domaćih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, a domaći preduzetnici otkriju neke nove prilike za internacionalizaciju poslovanja.

Strateški je cilj ovakvog povezivanja bio zadržati ljude u Bosni i Hercegovini. Međutim, nova kriza neminovno će ugroziti dinamiku procesa povezivanja dijaspore i domaćih preduzetnika.