Hoćemo li ekonomski preživjeti pandemiju

Izjava guvernera CBBiH Business Magazinu

Da nije bilo konjičkog incidenta, moglo bi se konstatovati da se Bosna i Hercegovina za sada u ekonomskom smislu, baš kao i u medicinskom, sasvim solidno nosi sa izazovima koje je sa sobom donio koronavirus

Aktuelna pandemija koronavirusa, kao i sve slične pošasti, osim direktnih posljedica na živote i zdravlje ljudi, sa sobom nosi i brojne prateće efekte, među kojima prednjači usporavanje poslovne aktivnosti koje će, slažu se svi stručnjaci, neminovno rezultirati novom globalnom recesijom, čije je razmjere još prerano procijeniti, ali je nesumnjivo da će biti rekordne.

„Izgledi globalnog rasta za 2020. godinu su negativni – recesija, jednako loša kao za vrijeme globalne finansijske krize ili još gora“, sažela je u jednu rečenicu sve činjenice i dileme o ekonomskim posljedicama pandemije Kristalina Georgieva, generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Šta u takvim okolnostima može očekivati slabašna ekonomija Bosne i Hercegovine? Da li će i kako će ona preživjeti bitku protiv koronavirusa?

VIDLJIVE POSLJEDICE

„Posljedice su, nažalost, već vidljive. Zatvaranje svega osim prodavnica esencijalnih namirnica, ograničavanje kretanja ljudi i roba, već ostavljaju efekte. Koliko daleko će ti efekti dosegnuti, zavisi od dva parametra – koliko će ovo dugo trajati i kakvi će biti sljedeći koraci na suzbijanju krize. Na ta dva pitanja, nažalost, niko nema odgovor i bilo kakve procjene u ovom trenutku su nezahvalne. U slučaju BiH postoji nekoliko primarnih kanala preko kojih će se makroekonomski šok, uzrokovan nekontrolisanim širenjem virusa, preliti na nas. Prvenstveno, tu je očekivano smanjenje obima industrijske proizvodnje (koja je već pod pritiskom zbog sporog ekonomskog rasta u Njemačkoj i Italiji), problema u funkcionisanju strateških preduzeća u BiH, ali i trgovinskih barijera u okruženju. Prihodi od pruženih usluga u platnom bilansu će se takođe smanjiti, a suficitom na računu usluga se pokriva dio vanjskotrgovinskog deficita BiH. Ovdje se prvenstveno misli na usluge vezane za turističku djelatnost, ali i transportne i usluge dorade i obrade roba. Konačno, funkcionisanje preduzeća će biti otežano i zbog smanjenja strane potražnje za našim robama.

Druga runda efekata, koja se prvenstveno odnosi na veze između finansijskog sistema i realnog sektora, zavisiće od jačine prvog šoka i njegovog trajanja“, kaže za naš magazin Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Sudeći prema dosadašnjim reakcijama domaćih privrednika i državnih institucija nadležnih za ekonomska pitanja, posledice pandemije mogle bi čak biti i bolje amortizovane nego u mnogim daleko razvijenijim i politički uređenijim evropskim zemljama. Među najvažnijim interventnim mjerama ističe se činjenica da je, uprkos kompleksnom državnom uređenju i učmalom administrativnom aparatu u, za naše uslove vrlo brzom roku, uveden uslovni moratorij na plaćanje kredita fizičkih i pravnih lica, što domaćim finansijski ugroženim obrtnicima i privrednicima značajno povećava manevarski prostor u smislu održavanja kontinuiteta poslovnog procesa, pa makar i u značajno reduciranom obimu te izmirivanje obaveze prema radnicima.

„Kao rezultat dosadašnjih regulatornih aktivnosti i postupanja banaka, na nivou bankarskog sistema održava se adekvatna kapitalizovanost i likvidnost. Trenutno, sistem je adekvatno kapitalizovan, likvidan i siguran. U novonastalim okolnostima, cijeneći važeći regulatorni okvir i stanje sistema, banke imaju na raspolaganju niz mogućih mjera i dovoljnu fleksibilnost za provedbu istih. Mogućnost nastanka ovakvih kriznih stanja uzimala se u obzir kod regulatornih zahtjeva, testiranja na stres i kod planiranja aktivnosti. Važno je da se kod procjene potrebnih mjera i aktivnosti uzmu u obzir trenutni, ali i dugoročni efekti koji uključuju i efikasan oporavak nakon krize.

Postupanje Agencije za bankarstvo FBiH će se usklađivati prema dostupnim informacijama i analizama. Takođe, posebna pažnja će se posvetiti analizi i eventualnoj primjeni mjera koje se sprovode i unutar Evropske unije, a na osnovu preporuka Evropske agencije za nadzor banaka (EBA) i Evropske centralne banke (ECB). U narednom periodu očekujemo dinamičnu koordinaciju i razmatranje eventualnih mjera na nivou sistema, relevantnih institucija i poslovne zajednice“, napominju u izjavi za Business Magazine iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Između ostalog, u BiH su aktivirane i do sada za veći dio domaće poslovne zajednice beskorisne entitetske razvojne banke, čija bi sredstva trebala biti usmjerena u fondove za stabilizaciju privrede, što bi, uz odgađanje plaćanja poreznih obaveza i parafiskalnih nameta, u principu trebalo biti dovoljno za odbijanje drugog talasa problema uzrokovanih pandemijom, nakon što je prvi talas, uspostavljanjem relativno stabilnih lanaca snabdijevanja, prilično bezbolno prevaziđen.

„Razmjere ekonomskih posljedica pandemije, kojih će svakako biti, znaćemo u narednim mjesecima.

Da bi one bile što manje, Vanjskotrgovinska komora BiH uputila je Vijeću ministara BiH veliki broj inicijativa, od kojih su mnoge prihvaćene i provedene u djelo, počevši od rješavanja problema s transportom robe, da naši lanci snabdijevanja ne bi stali, što smo stavili kao prioritet broj 1. Sljedeći prioritet na koji smo se fokusirali bio je da naši izvoznici mogu nastaviti plasirati svoju robu na strana tržišta, što takođe funkcioniše, mada usporeno.

U konačnici, predložili smo da se formira lista kompanija od vitalnog interesa u BiH, a da bismo prikupili sve relevantne podatke, posebno o repromaterijalima koji nedostaju našim firmama, postavili smo anketu na našu web stranicu, na koju je odgovorilo nekoliko stotina kompanija i na osnovu tih analiza tražili povlastice za određene materijale. Za sada imamo dobru komunikaciju s nadležnim institucijama vlasti i nadamo se da država i entiteti imaju dovoljno snage i kapaciteta da djeluju usklađeno i propišu sve potrebne mjere za prevazilaženje situacije“, ističe u izjavi za Business Magazine Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ako se u ovakvim okolnostima uopšte može govoriti o pozitivnim efektima, oni se svakako naziru u spoznaji da se BiH, u svim društvenim segmentima, a posebno u ekonomskom smislu, može i mora oslanjati prvenstveno na vlastite kapacitete, ali i regionalnu saradnju. Prije nego što je pandemija i uzela maha, „blagonaklona“ Evropska unija stopirala je dotok svih strateških vrsta robe, uključujući i nužnu medicinsku opremu, ne samo prema BiH nego i svim ostalim zemljama regije koje još čekaju briselsku pozivnicu, poručujući nam da je „EU sprema pomoći u borbi protiv koronavirusa, ali u ovom trenutku ne može pružiti pomoć“?! Sva priča o međunarodnoj solidarnosti u teškim vremenima svela se uglavnom na najbliže susjede, prvenstveno Hrvatsku i Srbiju, koje su otvorile koridore za nesmetan protok robe, odnosno izdvojile dio svojih rezervi u osnovnim životnim namirnicama (brašno) i medicinskog materijala i opreme za bh. potrebe.

„Kada je riječ o regionalnoj saradnji, prije svega, mi sada vidimo koliko smo u ekonomskom smislu zavisni jedni od drugih. Ponosan sam na kolege iz susjednih, odnosno svih zemalja Jugoistočne Evrope. Svi su nam na raspolaganju, zahvaljujući našim komunikacijskim kanalima sve smo digli na noge i sve informacije razmjenjujemo u realnom vremenu da bismo u što kraćem roku otklonili sve prepreke nastavku proizvodnje u našim kompanijama kako ne bi došlo do otpuštanja radnika“, ističe Vuković. Naravno, kao i uvijek u kriznim situacijama, na površinu je isplivao i sav kukolj koji se godinama taložio u bh. ekonomiji i društvu u cjelini.

Nasuprot ozbiljnim poslovnim ljudima koji su se zajedno sa svojim uposlenicima i čestitim vršiocima političkih funkcija kojih, kako se pokazalo, ipak ima, uhvatili u koštac s pandemijom i uložili sve svoje znanje i energiju u minimiziranje ekonomskih šteta uzrokovanih koronavirusom, izronili su podjednako brojne šićardžije i politikanti koji, spremni doslovno i za gaženje po mrtvima, nastoje iskoristiti situaciju da ostvare materijalnu ili političku korist (po mogućnosti obje). Uz određen broj takozvanih privrednika koji su istog trenutka kada je pojam koronavirus zaživio u bh. govoru počeli kukati da trpe astronomske gubitke i da moraju obustaviti proizvodnju i otpustiti radnike ako ih država ne prikači na budžet tu su i lihvari koji nastoje iskoristiti situaciju.

FINANSIJSKA STABILNOST

„Svaki pokušaj da se devizne rezerve Centralne banke koriste u fiskalne svrhe narušio bi valutni odbor, predstavljao bi prijetnju po finansijsku stabilnost i rizik za nastanak značajnih inflatornih kretanja. Ovakvi pokušaji podrivaju sidro makroekonomske stabilnosti i treba ih izbjegavati u bilo koje vrijeme, pogotovo u kriznim situacijama“, dolio je MMF ulje na vatru (ujedno na neki način protivrječivši i vlastitoj centrali, koja je poručila da „pozdravlja poteze glavnih centralnih banaka na olakšavanju monetarne politike“), koja je u međuvremenu utihnula, jer valjda Dodiku nije na raspolaganju u smislu eventualnih interventnih mjera usmjerenih na održavanje finansijske i ekonomske stabilnosti BiH u vanrednim okolnostima uzrokovanim pandemijom, u izjavi za Business Magazine još jednom su precizno pojasnili situaciju s obaveznom rezervom komercijalnih banaka.

„CBBiH na raspolaganju ima mogućnost smanjenja stope obavezne rezerve, ukoliko se za tim ukaže potreba, odnosno kada bude potrebe za dodatnim likvidnim sredstvima u sistemu. U ovom trenutku prisutan je značajan višak sredstava na računu rezervi komercijalnih banaka iznad obavezne rezerve“, ponovio je Softić, uz napomenu da će CBBiH „osigurati nesmetano funkcionisanje platnog sistema u zemlji i prometa s inostranstvom, snabdijevanjem gotovim novcem za sve komercijalne banke u BiH“. Karakteristično za krizne situacije, a posebno s obzirom na dezinformacije koje se plasiraju od strane relevantnih stručnjaka i institucija, nemali dio građana i privrednih subjekata strahuju da bi u slučaju eskalacije pandemije i tržišnih poremećaja koji bi u tom slučaju uslijedili mogao privremeno ili čak trajno ostati bez svojih novčanih depozita u komercijalnim bankama.

„Kao što je već ranije rečeno, CBBiH je odgovorno pristupila poslovima vezanim za adekvatno snabdijevanje gotovinom komercijalnih banaka u BiH u uslovima povećane potražnje. Sve svoje obaveze prema komercijalim bankama, a time i građanima, CBBiH je ispunila i sigurni smo da će takav slučaj biti i ubuduće. Ista stvar važi i za održavanje platnih sistema.

Dakle, što se CBBiH i njene uloge tiče, građani mogu biti uvjereni da će CBBiH izvršiti svoj zadatak i da će komercijalne banke imati dovoljno gotovine da obezbijede nesmetane uplate i isplate na šalterima i bankomatima te da će plaćanja između komercijalnih banaka funkcionisati normalno. Takođe, podsjećamo da Agencija za osiguranje depozita BiH garantuje za depozite na računima u komercijalnim bankama do 50.000 KM“, poručuje s tim u vezi Softić.

Sumarno, moglo bi se konstatovati da se BiH za sada u ekonomskom smislu, slično kao i u medicinskom, relativno dobro nosi s pandemijom koronavirusa. Nažalost, ta prilično zadovoljavajuća slika dramatično je narušena incidentom u Konjicu, čije ćemo posljedice po bh. ekonomiju i zdravlje njenih stanovnika saznati tek u narednim sedmicama i mjesecima, ali kojim su vodeći federalni privrednici i predstavnici vlasti različitih nivoa, nepromišljeno se okupljajući na proslavi godišnjice Igmana u jeku pandemije, a potom još nepromišljenije ignorirajući upozorenja o nužnosti samoizolacije, raspršili virus širom države i ugrozili zdravlje i živote hiljada svojih sunarodnjaka, ujedno paralizirajući najvitalniji dio domaće proizvodnje, namjensku industriju. Ipak, nadamo se da će posljedice tog čina biti blaže nego što predviđaju najcrnji scenariji i da ćemo iz krize, i bukvalno i u ekonomkom smislu, izaći živi i koliko-toliko neoštećeni...

Moratorij na kredite

Uvažavajući vanredne okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa, entitetske agencije za bankarstvo usvojile su odluke o privremenim mjerama za tretman kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica u bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing društvima.

„Banke i nedepozitne finansijske institucije mogu odobriti klijentima posebne mjere, kao što su moratorij, odnosno zastoj u otplati kredita, koji može trajati najmanje do objave prekida vanredne situacije uzrokovane pojavom virusa COVID 19, uvođenje grejs perioda za otplatu glavnice kreditnih obaveza na period najduže od šest mjeseci, odobravanje dodatnog iznosa izloženosti za potrebe prevazilaženja njegovih trenutnih poteškoća s likvidnošću te druge mjere s ciljem olakšavanja izmirivanja kreditnih obaveza klijenta i održavanja poslovanja klijenta.

Kod mjera koje se odnose na pravna lica, očekuje se donošenje odluka banaka i nedepozitnih finansijskih institucija na osnovu dostupnih informacija i komunikacije između banke i klijenta.

Kada su u pitanju fizička lica, banke i nedepozitne finansijske institucije će postupati na osnovu vlastite procjene, dokumentacije i informacija o ugroženosti pojedinačnih klijenata i grupa klijenata koje imaju zajednička obilježja (npr. zaposlenici u jednom pravnom licu)“, glasi odluka Agencije za bankarstvo FBiH, čiji je sadržaj suštinski istovjetan odluci o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije koju je usvojila Agencija za bankarstvo RS.

Porezne olakšice

U skladu s preporukama entitetskih kriznih štabova, porezne uprave FBiH i RS prolongisale u rokove za prijavu i plaćanje direktnih poreza.

„S obzirom na to da je rok za prijavu poreznih prijava 31. mart 2020. godine, Porezna uprava FBiH obavještava porezne obveznike da se rok za predaju poreznih prijava produžava do 15. aprila 2020. godine. Ove mjere primjenjivaće se dok traje opasnost od širenja koronavirusa“, saopšteno je iz Porezne uprave FBiH, dok su poreznici iz RS otišli korak dalje, produžavanjem roka za podnošenje poreznih prijava do kraja aprila.

„Kada su u pitanju poduzetnici, produžava se rok do 30. aprila 2020. godine za podnošenje godišnje poreske prijave za porez na dohodak za 2019. godinu, godišnje poreske prijave za malog poduzetnika koja se podnosi samo ako u 2019. nisu podnesene mjesečne prijave za malog poduzetnika i/ili je u 2019. prijavljen porez manji od 600 KM, te poreskih obaveza za posebnu republičku taksu za 2020. godinu.

Takođe, produžava se rok do 30. aprila 2020. i za podnošenje poreskih prijava za poreske obveznike fizička lica koja imaju obavezu podnošenja godišnje poreke prijave za porez na dohodak za 2019. godinu, kao i za nosioce komercijalih i nekomercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji podnose prijavu poreza po odbitku za godišnji obračun doprinosa za 2019. godinu“, odlučila je Poreska uprava RS.

Na odluke o odgodi plaćanja tekućih poreznih obaveza još se čeka, baš kao i na olakšice Uprave za indirektno oporezivanje BiH u vezi s plaćanjem poreza na dodatnu vrijednost i drugih dažbina u njenoj nadležnosti.

Prazne robne rezerve

Potencijalni problem u slučaju da se kriza oduži, leži u činjenici da BiH praktično ne raspolaže nikakvim robnim rezervama neophodnim u prevazilaženju tržišnih poremećaja, poput ovog uzrokovanog koronavirusom.

Činjenicu da su skladišta federalnih robnih rezervi prazna, Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi, zamagljuje objašnjenjem da je „stanje robnih rezervi državna tajna“, dok je u Republici Srpskoj situacija još gora, jer u tom entitetu robne rezerve već godinama ne postoje čak ni institucionalno...

Potencijalni problem u slučaju da se kriza oduži, leži u činjenici da BiH praktično ne raspolaže nikakvim robnim rezervama neophodnim u prevazilaženju tržišnih poremećaja, poput ovog uzrokovanog koronavirusom.

Činjenicu da su skladišta federalnih robnih rezervi prazna, Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi, zamagljuje objašnjenjem da je „stanje robnih rezervi državna tajna“, dok je u Republici Srpskoj situacija još gora, jer u tom entitetu robne rezerve već godinama ne postoje čak ni institucionalno...