Ovo je kriza bez presedana pa je teško pretpostaviti krajnji rezultat

Intervju guvernera Senada Softića za „Start“

Pandemija koronavirusa koja je potpuno neočekivano zahvatila cijeli svijet već je, osim zdravstvene, uzrokovala i ekonomsku krizu. Mnogi ekonomski eksperti tvrde da će ovo biti najveća kriza još od II svjetskog rata. Ekonomske posljedice se već sada osjećaju i u Bosni i Hercegovini. U žiži javnosti proteklih dana nalazila se i Centralna banka BiH. Naime, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, već dugo traži da se prepolovi stopa obaveznih rezervi. Time bi se, prema njegovim riječima, preko Centralne banke BiH osiguralo 2,5 milijarde KM za privredu i građane. O ovoj iniciјativi i drugim ekonomskim izazovima koji su pred nama, razgovarali smo s guvernerom Centralne banke BiH dr. Senadom Softićem.

Koji su, u ovo doba krize, trenutno najvažniji zadaci CBBiH?

CBBiH je fokusirana na svoju ključnu ulogu, a to je očuvanje monetarne stabilnosti u ovim turbulentnim okolnostima na domaćim i međunarodnim finansijskim tržištima. Stoga nam je od izuzetne važnosti adekvatno upravljanje deviznim rezervama CBBiH, s akcentom na sigurnost ulaganja, zbog aranžmana valutnog odbora. U tom smislu, integritet domaće valute (KM) je stabilan i na taj način CBBiH najbolje doprinosi stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema, pa i makroekonomskoj stabilnosti u zemlji.

Centralna banka redovno snabdijeva komercijalne banke, u skladu sa zahtjevima, gotovim novcem. Istovremeno, komercijalne banke imaju kod sebe također značajne količine gotovog novca, tako da sve funkcioniše u najboljem mogućem redu. Naši građani su svjesni svih ovih činjenica i ponašaju se potpuno racionalno u pogledu potražnje za gotovinom. Istovremeno, primjetno je korištenje i drugih vidova plaćanja.

Također, u ovim vanrednim okolnostima, prioriteti su nam osigurati potpuno neometano funkcionisanje međubankarskih poravnanja u platnom sistemu.

CBBiH je u nastojanju da osigura kontinuitet najvažnijih funkcija i poslova, sa svoje strane učinila sve da maksimalno zaštiti zdravlje svojih uposlenika.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik već dugo traži da se prepolovi stopa obaveznih rezervi i da ona bude pet posto. Time bi se, prema njegovim riječima preko Centralne banke BiH osiguralo 2,5 milijarde KM za privredu i građane. Molio bih Vas prvo za komentar na ovaj zahtjev, a nakon toga bih Vas molio da pojasnite o kakvim i čijim novcima se tu radi i kako bi ta sredstva mogla pomoći privredi i građanima? To vas pitam iz razloga što građani te famozne 2,5 milijarde maraka percipiraju kao ušteđene državne pare koje se u nekom trezoru „zarobljene“, ali da li je to baš tako?

Na strani obaveza CBBiH se nalazi račun rezervi. To su sredstva koja komercijalne banke drže kod CBBiH. Dio sredstava je kreiran primjenom propisa o obaveznoj rezervi, koja trenutno iznosi 10% na sve obaveze komercijalnih banaka. Banke kod CBBiH mogu držati i sredstva iznad propisanog minimuma. To se još naziva i viškom iznad obavezne rezerve. U drugoj dekadi marta 2020. obavezna rezerva iznosi 2,72 milijardi KM, dok višak iznad obavezne rezerve iznosi 2,66 milijardi KM.

Sredstva na računu rezervi nisu vlasništvo Centralne banke BiH nego komercijalnih banaka i njihovih deponenata (privrede i građana). Prema tome, njima mogu raspolagati isključivo komercijalne banke. Dakle, to su sredstva komercijalnih banaka, ne postoje tu nikakva „zarobljena“ državna sredstava.

Iz navedenog, ključna poruka je: Komercijalne banke slobodno raspolažu sa svojim sredstvima. Smanjenje stope obavezne rezerve ima smisla tek kada se iskoristi višak ili veći dio iznad obavezne rezerve.

Iako je udarni talas krize BiH pogodio sredinom marta, da li se na bankarskom tržištu primjećuju neke anomalije ili nervoza, da li je došlo do pojačanog povlačenja štednje sa računa i građana i privrede? Da li inostrane banke možda povlače sredstva u matične zemlje?

Nismo do sada primjetili smanjenje osnovice za obračun obavezne rezerve. To znači da deponenti ne povlače sredstva iz banaka. Isto tako, nije primijećeno iracionalno ponašanje građana u smislu gomilanja gotovine.

Šta je trenutno po vama najveći rizik, ono što Vas kao guvernera trenutno najviše zabrinjava?

Neizvjesnost u pogledu trajanja vanredne situacije i u tom smislu efekat na ekonomsku aktivnost je trenutno, pored zdravstvenog, najveći izazov s kojim se susrećemo. Puni efekti mjera koje se trenutno razmatraju i poduzimaju nećemo moći u potpunosti sagledati duži period. U svakom slučaju, bitno je naglasiti potrebu da sve akcije budu koordinirane. Na taj način ćemo osigurati maksimalni efekat mjera na ekonomsku aktivnost i životni standard.

S obzirom da trenutno niko u svijetu ne zna koliko će ova kriza trajati da li CBBiH već razrađuje neke scenarije – od najgorih do najmanje loših (pošto trenutno teško da ima bilo šta dobro)?

Treba voditi računa da je ovo kriza bez presedana, tako da je teško pretpostaviti krajnji rezultat. Problemi sa širenjem virusa su postali globalni i nemamo još nikakvih zvaničnih informacija o efektima šoka u BiH, koji je već sada evidentan. Svjedoci smo, a u medijima se pojavljuju informacije o zaustavljanju poslovanja određenih djelatnosti, poslovanju sa smanjenim kapacitetima, otpuštanjima radnika, ali nikakvih zvaničnih statističkih podataka još nemamo. Svako iznošenje procjena o gubicima u ovoj fazi, s moje strane, bilo bi neutemeljeno.