Depoziti stanovništva iznose 13,35 milijardi KM

Međunarodni dan štednje, 31. listopada, ove godine u cijelom svijetu ima novo značenje.

U vrijeme kada se potiče na potrošnju kao važan generator gospodarskog oporavka, a kupovna moć stanovništva opada, štednja dobija puno značenje pametnijim trošnjenem novca kojim raspolažemo.

Podatci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) na kraju rujna 2020. godine pokazuju da su ukupni depoziti stanovništva kod poslovnih banaka u Bosni i Hercegovini zabilježili rekordni iznos od 13,35 milijardi KM.

Depoziti stanovništva imaju daleko najveći udio od 54,9% u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, pa stoga predstavljaju najvažniji izvor sredstava na temelju kojeg poslovne banke mogu financirati kreditne aktivnosti.

Promatrano po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti stanovništva iznose 5,49 milijardi KM ili 41,1% ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti su 393 milijuna KM, a dugoročni 5,09 milijardi KM. Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 7,86 milijardi KM ili 58,9% ukupnih depozita stanovništva.

Što se tiče valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 6,07 milijardi KM, što čini 45,4% udjela, što je značajno više nego prije sedam godina kada je udio depozita u domaćoj valuti bio ispod 40%. Ovo povećanje udjela depozita jasan je pokazatelj povjerenja u konvertibilnu marku. Depoziti u eurima i oni s valutnom klauzulom vezanoj za euro iznose 6,65 milijardi KM ili 49,8%, a udio depozita u ostalim stranim valutama je 4,7%.

Podatci pokazuju da se depoziti stanovništva u Bosni i Hercegovini kontinuirano povećavaju, pa su tako u usporedbi sa stanjem na kraju rujna prošle godine porasli za 454 milijuna KM ili 3,5%. Međutim, postoje značajne razlike u kretanju depozita ovisno o tipu depozita. Transakcijski računi su porasli za 13,1% (ili za 500 milijuna KM), a depoziti po viđenju bilježe porast od 3,6% (ili za 124 milijuna KM). Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju štednju, na godišnjoj razini bilježe blagi pad od 3,0% (ili za 170 milijuna KM).

Unatoč proširenoj bankarskoj mreži i kontinuranom povjerenju u bankarske institucije, još uvijek jedan dio stanovništva u Bosni i Hercegovini nema uspostavljene poslovne relacije s bankama. Prema podatcima Svjetske banke, u našoj zemlji 59% stanovnika starijeg od 15 godina ima otvorene račune u bankama, s tim da među radno neaktivnim stanovništvom samo 43% ima otvorene račune. U usporedbi s drugim europskih zemljama, ovo su prilično niski postotci, jer čak 95% stanovnika u zemljama eurozone imaju otvorene račune u bankama, u Hrvatskoj je taj postotak 86%, a u Srbiji 83%. Prigodom Međunarodnog dana štednje treba još jednom afirmirati korištenje financijskih usluga, koje mogu potaći opći razvoj, jer pomažu financiranje zdravstva, obrazovanja i poduzentništva, te olakšavaju financijske udare na stanovništvo. Na globalnoj razini postoji veliki jaz, pri čemu oni s većim primanjima mnogo više koriste financijske usluge od siromašnijih.

Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sustav za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja financijska sredstva drži na računima u bankama, da masovnije koriste financijske usluge i pouzdanije upravljaju svojim financijama. Na temelju tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovništva, banke su u mogućnosti da financiraju i doprinose učinkovitijem funkcioniranju i rastu gospodarstva te da pomognu u reduciranju neformalnih transakcija.

„Štednja je i racionalan odnos prema resursima, prema potrošnji vode i električne energije... Danas se ušteda ogleda kroz samoodržive projekte, u svakom iskorištenom plodu iz prirode, kultiviranom komadu neobrađene zemlje na kojem će se posaditi nešto, papiru koji će se reciklirati. Na taj način postaje prihod za buduću potrošnju. Naši građani su svjesni važnosti štednje. Danas ona više ne znači samo puko čuvanje novca, već i drugačiji odnos prema postojećim resursima“, izjavio guverner CBBiH dr Senad Softić povodom Međunarodnog dana štednje.