Neće biti snažnog oporavka ekonomije ni naredne godine - guverner Senad Softić za „Dnevni avaz“

13.11.2020

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić u intervjuu za „Dnevni avaz“, između ostalog, kazao je kako je sigurno da će novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) podrazumijevati i strukturalne reforme u BiH

Novi aranžman

Pred nama su pregovori u vezi s novim aranžmanom s MMF-om. Kada bi ta sredstva mogla biti operativna? Koji će uslovi biti postavljeni pred bh. vlasti?

Postoji izvjesna mogućnost da će razgovori bh. vlasti s MMF-om rezultirati novim aranžmanom. Vlasti su se već izjasnile da im je potreban novi aranžman, a MMF da je spreman ući u nove pregovore. Formalni proces pregovora bi trebao početi odmah nakon lokalnih izbora. Prema najavama iz MMF-a, fokus programa biće odgovor BiH na pandemiju. Sigurno da će aranžman podrazumijevati i strukturalne reforme.

Koji je najgori uticaj pandemije koronavirusa na bh. ekonomiju?

Svakako, to je smanjenje ekonomskih aktivnosti i gubitak radnih mjesta. Isto tako, tu je i činjenica da se dio ekonomskih aktivnosti neće vratiti u normalne tokove tako brzo. Zanimanja koja se po prirodi svog posla oslanjaju na direktan ljudski kontakt, poput turizma i ugostiteljstva, sigurno će još izvjesno vrijeme osjećati posljedice i nakon što mjere socijalnog distanciranja budu ukinute.

Na kraju smo godine i obično u ovo vrijeme možemo sumirati neke ekonomske rezultate. Šta nam to govori statistika kada je u pitanju 2020., kako smo prošli?

Pandemija uzrokovana koronavirusom dovela je do pada ekonomija širom svijeta, pa BiH nije i ne može biti izuzetak. Već postoje naznake da bi pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini mogao biti neznatno blaži nego što se inicijalno procijenilo, jer se ekonomska aktivnost počela oporavljati u trećem kvartalu. Zbog sve izvjesnijeg snažnog negativnog efekta drugog vala pandemije u BiH i regionu, očekujemo da će se inicijalne projekcije snažnijeg oporavka u 2021. pomjeriti na 2022. godinu.

Očekujemo da će rast javne potrošnje biti jedini faktor koji će ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, a da će sve ostale komponente agregatne potražnje bilježiti značajan pad. Vanjski dug je značajno porastao već u drugom kvartalu 2020. godine, a očekuje se da će nastaviti rasti i u kratkom periodu.

Pad doznaka

Mnoge je zabrinuo pad doznaka iz inostranstva. Koji su posljednji pokazatelji kada je riječ o novcu koji u BiH šalje dijaspora?

Bilo je očekivano da će kriza koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa dovesti do pada doznaka. Samim tim, izdvajanja novca koji su slali u domovinu su manja. Doznake iz inostranstva su u visini od blizu devet posto BDP-a, i opale su za nekih 213 miliona KM (oko 10 posto) u prvih šest mjeseci ove godine.

Delikatan balans između ekonomije i zdravlja

S ekonomske strane, koliko bi bilo opravdano zatvaranje bh. ekonomije uzimajući u obzir efekt koji smo imali nakon prvog?

Nije prikladno da CBBiH daje ocjenu prikladnosti novog zatvaranja ekonomije. Ovdje se radi o delikatnom balansu između zdravlja stanovništva i gubitka ljudskih života s jedne strane i ekonomske aktivnosti s druge. Vjerujem da će institucije nadležne za donošenje ovako teške odluke uzeti u razmatranje sve faktore.


Newsletter CBBiH