CBBiH ima pravnu osnovu i tehničke preduvjete za uspostavu registra računa fizičkih osoba!

U namjeri da otklonimo dileme oko postojanja ovlaštenja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), za uspostavljanje i vođenje registra računa fizičkih osoba, koristimo ovu priliku da vas ukratko upoznamo sa svim aspektima koji se tiču pravne i zakonske osnove, razloga i drugih važnih pitanja u vezi s uspostavljanjem ovog registra, što je i jedna od tema u aktualnim pregovorima u vezi s novim aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Ovo se pitanje u prethodnom razdoblju kroz različite medije nastojalo ispolitizirati, te kroz takav vid pritisaka na neovisnost CBBiH u njenom poslovanju, osujetiti i umanjiti značaj i ulogu ove institucije u obavljanju njenih zakonskih ciljeva i ovlaštenja.

a) Pravna i zakonska osnova za uspostavlјanje i vođenje jedinstvenog registra računa fizičkih osoba

U vezi s pravnom osnovom za uspostavlјanje registra, čije se postojanje osporava i nastoji prikazati kroz činjenicu da se ovakav registar može uspostaviti „isklјučivo zakonom“ na način kako je to urađeno na entitetskoj razini, kroz izmjenu Zakona o unutarnjem platnom prometu Republike Srpske, podsjećamo na odredbe članka 2. stavak (3) točka c) i točka i) Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, 1/97, 29/02, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07), jedan od osnovnih zadataka CBBiH koji se izvršavaju pod nadležnošću njenog Upravnog vijeća je:

- „da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sustave“ i

- “da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomaže antiterorističke mjere i mjere protiv opstrukcije provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke”.

Članak 59. Zakona o Centralnoj banci, glasi: „Centralna banka može osnovati i održavati informativnu mrežu za financijski sustav Bosne i Hercegovine.“

Također, u skladu s odredbama članka 70. Zakona o Centralnoj banci, koji glasi: „U izvršenju svojih dužnosti, Centralna banka samostalno donosi propise. Svi propisi, smjernice i upute izdane od Centralne banke koje se odnose na više ustanova objavlјuju se u službenim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i stupaju na snagu na dan objavlјivanja ili kasnije ako je tako naznačeno propisima, smjernicama i uputama. Takvi propisi, smjernice i upute imaju zakonsku snagu na području cijele Bosne i Hercegovine. Centralna banka vodi javni registar tih propisa, smernica i uputa“.

Dakle, ovlaštenje za donošenje propisa sa zakonskom snagom, od strane CBBiH, što je i njena dugogodišnja praksa, apsolutno ne može biti dovedeno u pitanje.

b) Podaci o uspostavljenom Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba i Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata

Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba

Srediünji registar kredita uspostavljen je i vodi se od strane CBBiH još od 2006. godine.

Važeća Odluka o Središnjem registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini (”Službeni glasnik BiH”, br. 44/19), donesena je od strane Upravnog vijeća na temelju članka 2. stavka (3) točka i),članka 7. stavka (1) točke b) te članaka 59. i 70. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (pogledati točku a) ove informacije), kao i članka 6. stavak (1) točke a) i d) Zakona o zaštiti osobnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, 49/06, 76/11 i 89/11), koji glasi: “Kontrolor može da obrađuje podatke bez suglasnosti nositelja podataka ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) ako vrši obradu osobnih podataka u skladu sa zakonom ili je obrada neophodna da bi se ispunile nadležnosti utvrđene zakonom,

………

d) ako je obrada osobnih podataka potrebna da bi se ispunio zadatak koji se izvršava u javnom interesu;“

Dakle, obrada podataka vršila bi se po istoj pravnoj osnovi, na isti način i pod istim uvjetima kao i obrada podataka u Središnjem registru kredita.

Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata

Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata uspostavljen je i vodi se od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine još od 2004. godine.

Važeća odluka o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata propisuje da se, u cilju unapređenja platnih sustava, uspostavlja Jedinstven registar računa poslovnih subjekata koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju preko računa otvorenih u banci i računa u Centralnoj banci. Ista odluka propisuje da poslovni subjekti koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju preko računa otvorenih u banci i Centralnoj banci u smislu ove odluke jesu: institucije, organi uprave, jedinice lokalne samouprave, drugi oblici organiziranja čije je osnivanje registrirano kod nadležnog organa ili utemeljeno zakonom, pravne osobe ili dijelovi pravnih osoba, gospodarska društva, javna poduzeća, banke i druge financijske organizacije, udruge, fizičke osobe koje samostalno obavljaju registriranu poslovnu djelatnost i drugi poslovni subjekti kojima je dodijeljen jedinstveni identifikacijski broj.

Koristimo priliku i da naglasimo da je prva odluka iz 2004. godine, kojom se uspostavio Jedinstveni registar računa u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, sadržavala sljedeću odredbu:

„Subjekti koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju putem komercijalnih banaka u smislu ove odluke su: pravne osobe, organi vlasti, pravosuđa i uprave na razini države Bosne i Hercegovine, organi entitetske vlasti, pravosuđa i uprave, organi vlasti, pravosuđa i uprave Brčko distrikta, organi kantonalne vlasti, pravosuđa i uprave, organi gradske i općinske vlasti, pravosuđa i uprave, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, druge osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s javno objavljenim propisima, kao i druge osobe (građani) koje otvaraju račun u komercijalnoj banci radi obavljanja platnih transakcija u unutarnjem platnom prometu.“

Jasno je iz navedenog da je već prvom odlukom kojom se uspostavio jedinstveni registar, bilo definirano da on obuhvata i podatke o računima građana (fizičkih osoba), međutim zbog tadašnje hardverske i softverske nemogućnosti da Jedinstveni registar realno prati ono što je odluka predvidjela, navedeni dio odredbe je izmijenjen.

Podsjećamo da se od 2004. godine do danas, zakonske nadležnosti i ovlaštenja CBBiH nisu mijenjala, pa je nejasno po kojoj osnovi se navedeno ovlaštenje danas pokušava osporiti.

c) Kontinuitet poslova na uspostavljanju i vođenju Jedinstvenog registra i trenutačno stanje

Iz navoda istaknutih u prethodnoj točki ove informacije, jasno je da CBBiH ima kontinuitet u aktivnostima koje su se vodile u pravcu uspostave i vođenja Jedinstvenog registra računa, uključujući i račune fizičkih osoba, za koje je namjera, opredjeljenje i zakonsku osnovu da budu obuhvaćene ovim registrom postojala još od 2004. godine i ista je i danas nesporna. Naime, prema trenutačno važećim odlukama, u funkciji je pored Središnjeg registra kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba, Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata a da bi se kompletan proces okončao i zaokružio potrebno je još pustiti u rad i registar računa fizičkih osoba, za što postoje i sve tehničke pretpostavke koje je CBBiH osigurala kroz važeće ugovore sa svojim poslovnim klijentima.

Nadalje, nakon Pisma namjere koje je potpisano 2016. godine, a u kojem je jasno definirano sljedeće: „Kako bismo unaprijedili nadzor nad platnim sustavom, CBBiH će proširiti obujam svog registra računa i uključiti dodatne informacije, uključujući podatke o glavnim računima i računima pojedinaca“, CBBiH nastavila je djelovati u pravcu svojih zakonskih ovlaštenja a s ciljem ispunjenja preuzetih obveza iz pisma namjere,

d) Odnos sa entitetskim zakonima i drugim propisima

Kako je već navedeno pod točkom a) ovog priopćenja, CBBiH samostalno donosi propise. Svi propisi, smjernice i upute izdane od Centralne banke koji se odnose na više ustanova objavljuju se u službenim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i stupaju na snagu da dan objavljivanja ili kasnije ako je tako naznačeno propisima, smjernicama i uputama. Takvi propisi, smjernice i upute imaju zakonsku snagu na području cijele Bosne i Hercegovine.

Nesporno je da je Zakonom o unutarnjem platnom prometu RS, točnije njegovom posljednjom izmjenom iz 2019. godine, definirana uspostava registra računa fizičkih osoba na entitetkoj razini, pod nadležnošću AFPIF-a i CBBiH niti jednog momenta ne osporava postojanje ovakvog registra na razini entiteta, kao što je to slučaj i sa registrima računa poslovnih subjekata. Međutim, jasno je da jedan entitetski zakon ne može ograničiti niti umanjiti ovlaštenja koja po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ima ova institucija, kada je u pitanju uspostavljanje i vođenje registara, a što je naprijed detaljno i obrazloženo, točnije entitetskim zakonima se ne mogu ograničiti i onemogućiti državni i drugi organi da obavljaju ili vrše svoje propisane nadležnosti.

Pozivanje u određenim medijima na Zakon o bankama RS i poslovnu tajnu koja je ovim zakonom regulirana, nije od osobitoga značaja u ovom kontekstu. Naime, upravo u navedenim objavama ne spominje se da je upravo Zakonom o bankama i u RS i u FBiH predviđen izuzetak od čuvanja bankarske tajne.

Naime, člankom 104. stavak (1)  Zakona o bankama FBiH i 128. stavak (1) Zakona o bankama RS, taksativno su nabrojani izuzeci od čuvanja bankarske tajne. Točnije u tom slučaju obveza čuvanja bankarske tajne, između ostalog, ne postoji ako se oni priopćavaju ....Centralnoj banci, odnosno drugom nadležnom organu u skladu s propisima kojima se uređuje nadzor platnih sustava, odnosno platni promet, u okvirima njihove nadležnosti....

U svojim javnim istupima i medijskim priopćenjima, CBBiH u više navrata je isticala i činjenicu da Bosna i Hercegovina predstavlja jedinstven nedjeljiv ekonomski prostor, pri čemu ovaj put naglašavamo i to da uspostavljanje, odnosno puštanje u rad i registra računa fizičkih osoba predstavlja na zakonu utemeljenu odluku, sukladno zakonskim ovlaštenjima Centralne banke Bosne i Hercegovine, a donošenje iste motivirano je samo i isključivo nepristrasnim i racionalnim razlozima.

U konačnici podsjećamo i na odredbu članka 4. Ustava Bosne i Hercegovine, koja glasi:

„BiH i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.“

U tom kontekstu bilo kakva aktivnost, zakonodavni okvir koji ide u pravcu ograničavanja u ekonomskom i financijskom smislu, svih sudionika u platnom prometu, samo u okvire jednog entiteta, mogla bi se okarakterizirati i neustavnom.

Ured za komunikacije