Standard and Poor's: Kreditni rejting BiH ostaje isti

Međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, „B“ sa stabilnim izgledima. Analitičari ističu da se stabilni izgledi temelje na procjeni ravnoteže između fiskalnih i eksternih rizika povezanih s učincima COVID-19 na bh. ekonomiju s jedne strane, i, s druge strane, provedbe strukturnih reformi i očekivanja snažnijeg ekonomskog rasta u srednjoročnom razdoblju.

Rejting agencija Standard and Poor's konstatira da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2020. godini porasle su za 10% u bruto nominalnom iznosu u odnosu na 2019. godinu. Bankarski sustav BiH dobro se nosio s utjecajima pandemije. Domaći depoziti su tijekom 2020. godine rasli, a da nije uočena konverzija štednih depozita iz domaće valute KM u stranu valutu.

Analitičari dalje navode da je tijekom 2020. godine zabilježen manji pad ekonomskih aktivnosti nego što se prethodno predviđalo, s tim da je industrijska proizvodnja u prosincu 2020. godine veća za 2,8% nego u prosincu 2019. godine. Procjenjuje se da pad ekonomskih aktivnosti u usporedbi sa 2019. godinom iznosi 4,8% dok se ranije predviđalo 6,0%. Očekuje se rast BDP-a od 2,5% u 2021. godini, s tim da se ne očekuje da će se BDP Bosne i Hercegovine prije 2022. vratiti na razinu iz 2019. godine.

Složena institucionalna organizacija u BiH često podrazumijeva komplicirane, nepravodobne i nekoordinirane odgovore na pandemiju. Kao posljedica toga, proces imunizacije se odvija usporeno što bi se moglo presudno odraziti na očekivani ekonomski oporavak. Očekuje se da će neto dug opće vlade BiH porasti na 31% BDP-a na kraju 2021. godine, što se i dalje smatra umjerenim dugom za zemlje u razvoju.

Prema navodima analitičara S&P, kreditni rejting Bosne i Hercegovine može biti povećan ukoliko se domaća politička diskusija i aktivnosti više orijentiraju na promociju ekonomskog rasta i strukturnih reformi, uz veću razinu suglasnosti i manje konfrontacija. Program s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bi značajno doprinio u tom smislu. Snažniji ekonomski rast od predviđenog bi, također, doprinio povećanju kreditnoga rejtinga.

S druge strane, analitičari navode da „do smanjenja kreditnoga rejtinga može doći ukoliko ekonomski i proračunski troškovi pandemije budu veći nego što se trenutačo predviđa“ i ako, „u hipotetičkom scenariju, stabilnost domaćeg finansijskoga sustava znatno oslabi u slučaju dugotrajnog pogoršanja kvalitete aktive i konverzije depozita u devizna sredstva“.