Centralna banka Bosne i Hercegovine štitit će dostupnim pravnim mehanizmima svoje interese

Centralna banka Bosne i Hercegovine (dalje: Centralna banka BiH) u obvezi je riješiti odgovarajući prostor za Glavnu jedinicu Sarajevo. U legitimnom ispunjavanju svoje zadaće dužni smo ustrajati. Zabrinjavajuće je što se u ovom projektu ne prepoznaje interes Centralne banke BiH kao jedne od najvažnijih državnih institucija, a kršenja temeljnog prava – prava na vlasništvo u postfestum mišljenjima i odlukama drugih instituciija nisu dobra poruka.

Centralna banka BiH službeno nije zaprimila mišljenje Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, u kojem se navodi da idejni projekt Centralne banke BiH na lokalitetu Hastahana u Sarajevu nije sukladan odredbama Odluke o proglašenju Povijesnog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH.

Informacija o ovome objavljena je na društvenim mrežama i u ovom momentu se ne možemo izjasniti o pravnim posljedicama na prava Centralne banke BiH kao legalnog i savjesnog vlasnika parcele i pričekat ćemo konačnu odluku Općine Centar u smislu rješavanja zahtjeva Centralne banke BiH za izdavanje urbanističke suglasnosti.

Centralna banka BiH kupila je predmetno zemljište u prosincu 2019. godine, sukladno važećim propisima, kao i dokumentima Općine Centar koji su i dalje na snazi - Regulatornim planom Općine i Odlukom Općinskoga vijeća. Savjesni smo i zakoniti vlasnik parcele, a kupoprodajnim ugovorom je jasno definirano da je zemljište kupljeno s jedinom namjenom izgradnje poslovnog objekta za potrebe Glavne jedinice Sarajevo.

Još jednom podsjećamo da je parcela u vlasništvu Centralne banke BiH uvijek bila betonsko područje korišteno za potrebe parkinga i da graniči s parkovskom površinom. I dalje je nejasno prema kojim se kriterijima parking prostor, koji je važećim Regulatornim planom predviđen za građenje, može tretirati kao nacionalni spomenik.

Ako iz bilo kojih razloga Općina Centar ne bude mogla izvršiti svoje ugovorne obveze, Centralna banka BiH koristit će sve dostupne pravne mehanizme kako bi zaštitila svoje legitimne interese  jer je institucija dovedena u situaciju apsolutne pravne nesigurnosti, a time kao zakoniti vlasnik ne može koristiti imovinu u svrhe zbog koje je kupljena, iako je sve svoje ugovorne obveze izvršila pravilno i pravodobno.

Posebno ističemo da je Odluka o proglašenju Povijesnoga urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom BiH, donesena krajem 2020. godine – gotovo godinu dana nakon što je Centralna banka BiH izvršila kupnju i stekla vlasništvo nad predmetnom parcelom, koja pri tome pomenutom Odlukom uopće nije niti obuhvaćena.