Projekcije ekonomske aktivnosti u BiH u 2021. i 2022. godini korigirane naviše

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za 2021. i 2022. godinu. Procjenjuje da će ekonomski rast u tekućoj, i 2022. godini, biti snažniji u odnosu na projekcije iz svibnja 2021. godine, koje su rađene na osnovi tada dostupnih tromjesečnih podataka sa kraja 2020. godine, i raspoloživih informacija do kraja travnja. Prema aktualnoj projekciji (tablica 1), u 2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 5,8%, što je za čak 2,4 postotna boda više od projekcije prije šest mjeseci. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana naviše za 50 baznih bodova, u odnosu na prvi krug projekcija iz 2021. godine, do razine od 3,9%.

Tablica 1: Projekcije ključnih makroekonomskih agregata i inflacije

Izvor zvaničnih podataka je BHAS. Izvor za projekcije je CBBiH, Ured vodećeg ekonomiste.

Napomene: Pri izradi drugog kruga projekcija korišteni su raspoloživi zvanični statistički podaci zaključno s drugim tromjesečjem 2021. godine te raspoložive informacije i podaci visoke frekvencije do listopada 2021. godine. Komponente BDP-a su realne varijable.

Dva su osnovna razloga ovako snažne korekcije projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. godini. U odnosu na zvanične raspoložive podatke iz svibnja, u momentu izrade drugog kruga projekcija, pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini je bio revidiran naniže sa -4,3%, na -3,2%. Kako je pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini usljed pandemije, prema zvaničnim podacima, bio slabiji od inicijalno procijenjenog (za 1,03 milijarde KM), tako je i rast u 2021. godini, zbog baznog efekta, bio intenzivniji. Bazni efekat usljed revizije podataka za 2020. godinu je posebno snažan u slučaju investicija. Podaci iz statistike platne bilance CBBiH sugeriraju da se spomenuti porast realnih investicija u 2020. godini odnosi na domaće investicije i investicije sektora vlade. Ostatak od cca 820 milijuna KM za koje je revidirana naviše procjena ekonomske aktivnosti u 2021. godini posljedica je nastavka trenda snažnog oporavka u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, tijekom cijele 2021. godine. U najvećoj mjeri, ovaj oporavak je posljedica snažnije nego očekivane strane potražnje tijekom cijele 2021. godine, koja se ogleda i u značajnim korekcijama ekonomske aktivnosti u EU naviše. Konačno, na rast ekonomske aktivnosti u 2021. godini je značajno utjecao i snažniji od očekivanog oporavka prihoda od turizma.

Uz ove korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti naviše, razina realnog BDP-a BiH iz 2019. godine bi mogla biti premašena već krajem 2021. godine za čak 876 milijuna KM (2,53%). Rast osobne potrošnje u 2021. godini je zasnovan na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada, te projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plaće, te rastu doznaka iz inozemstva. U odnosu na prethodni krug projekcija, korigirali smo naviše oporavak osobne potrošnje do kraja 2022. godine, prvenstveno usljed snažne revizije zvaničnih podataka za 2019. godinu u drugoj polovici 2021. godine. Prema zvaničnim podacima BHAS, osobna potrošnja je nastavila snažno rasti i u prvoj polovici 2021. godine. Projekcija rasta osobne potrošnje u 2022. godini je pod značajnim utjecajem baznog efekta te očekivanih trendova vezanih za tržište rada, kreditnu aktivnost i doznake iz inozemstva. I dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkom roku.

U 2022. godini očekujemo umjereniji rast realne ekonomske aktivnosti, zbog izostanka baznog efekta. Projekcija iz svibnja 2021. godine je korigirana naviše prvenstveno zbog očekivanja snažnije investicijske aktivnosti, koja je uvjetovana visokom stopom ekonomskog rasta u 2021. godini, ali i otklanjanjem prepreka za snažniji ulazak stranih investitora. Ovdje posebno treba istaći konačno imenovanje Komisije za vrijednosne papire FBiH, čime su stvoreni osnovni preduvjeti za snažniju aktivnost stranih investitora. S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno produbljavanje vanjskotrgovinskog deficita. Međutim, očekujemo da će biti sporije u odnosu na pretpandemijsko razdoblje zbog nešto bržeg rasta izvoza, u usporedbi sa rastom uvoza.

U projekcijskom razdoblju očekuje se snažniji rast inflacije (tablica 1). Inflatorni šok, na čiju mogućnost smo ukazivali u prvom krugu projekcija u 2021. godini se materijalizirao. Iako se čini da je projicirana stopa inflacije od 1,7% u 2021. godini relativno niska, imajući u vidu snažan rast cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, ali i cijena međunarodnog transporta roba, treba imati u vidu da je u BiH u prvom polugodištu i dalje bilježena deflacija. U značajnoj mjeri, zbog ovih deflatornih pritisaka u prvoj polovici 2021. godine, očekujemo jačanje inflatornih pritisaka u 2022. godini. Projekcije inflacije su konzistentne sa projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti, cijenama iz terminskih ugovora za energente. Međutim, usprkos trenutno prevladavajućem viđenju da su inflatorni šokovi u Europi tranzitorne prirode, i dalje postoje rizici snažnijih inflatornih šokova u BiH, posebno u srednjem roku. Rizici su naročito vezani za cijene električne energije u zemlji i efekte normalizacije monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Naše dosadašnje projekcije su se pokazale vrlo konzistentnim, čak i u izvanrednim okolnostima kakva je pandemija. Međutim, ne nalazimo se u klasičnom poslovnom ciklusu te i dalje naglašavamo da su procijenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije, snažne oscilacije u domaćoj i međunarodnoj potražnji, te poremećaje u međunarodnim transportnim i lancima opskrbe.

Naša ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. godini je blago pozitivna, jer se može pokazati da su izvanredno visoke godišnje stope rasta bh. izvoza obilježile cijelu 2021. godinu. Također, može se pokazati i da smo potcijenili oporavak osobne potrošnje u tekućoj godini. Smatramo da su rizici od odstupanja trenutne projekcije ekonomske aktivnosti u 2022. godini izbalansirani. Od čimbenika koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije ekonomske aktivnosti naviše već u prvom krugu projekcija u 2022. godini izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva, te nastavak trenda snažnog rasta industrijske proizvodnje i oporavka sektora usluga koji je vezan za dolazak inozemnih turista. S druge strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak osobne potrošnje, što bi bio i efekat novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva. Dodatno, sužavanje fiskalnog prostora bi moglo negativno utjecati na javne investicije, a produžavanje razdoblja slabe ekonomske aktivnosti bi usporavalo kreditnu aktivnost banaka. Na snažnije korekcije naših projekcija svakako da bi mogle imati utjecaj i značajne revizije u zvaničnim podacima.

Do kraja studenoga 2021. godine očekujemo i objavljivanje makroekonomskih projekcija CBBiH za 2023. godinu. U narednim tjednima će biti objavljene projekcije ekonomskog rasta EU, što je jedna od ključnih varijabli koje predstavljaju stranu potražnju u našem modelu. Ne očekujemo značajne revizije trenutnih projekcija ekonomske aktivnost i u BiH za 2021. i 2022. godinu nakon objave jesenjeg kruga makroekonomskih projekcija za EU. Prema raspoloživim informacijama, izvjesno je da će i projekcije ekonomske aktivnosti u EU u 2021. godini biti značajno revidirane naviše u odnosu na proljetni krug projekcija.