Intervju guvernera za Večernji list: Prema kraju 2022. nadamo se smirivanju rasta cijena

Kada će doći do smirivanja inflacijskih šokova, koji faktori utiču na proces usporavanja i zaustavljanja rasta cijena, koliki nas rast ekonomije nakon izuzetno dobre 2021. očekuje u ovoj godini - niz je pitanja ekonomske i finansijske prirode čiji bi odgovor mogao dati određene smjernice, međutim, još uvijek je mnogo faktora koji i dalje utiču na neizvjesnost.

Rast BDP-a

U Centralnoj banci BiH nadaju se, kao i većina analitičara iz eurozone, da će prema kraju ove godine doći do smirivanja rasta cijena, no puno je faktora koji na to utiču, izjavio je, između ostalog, u razgovoru za Večernji list dr. Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, koji se osvrnuo na aktuelno pitanje inflacije, potvrdivši kako je cilj Evropske centralne banke (ECB) inflacija od blizu 2% u srednjem roku. - Međutim, posljednji trendovi iznenadili su mnoge iskusne ekonomiste. Na cijene u eurozoni posebno utiču cijene energenata kao što su plin i nafta, ali i cijene hrane. U BiH, prema posljednjim raspoloživim podacima, inflacija je u decembru iznosila 6,4% (na godišnjem nivou), a na povećanu inflaciju uticali su rast cijena prevoza (u što su uključene cijene goriva) za 14,1%, zatim porast cijene hrane za 10,6%. kao i rast cijena električne energije i plina za 5% - kazao je Softić.

U tom kontekstu objasnio je i da, iako smo navikli, posebno nakon globalne finansijske krize, centralne banke poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi olakšale negativne uticaje, moramo biti svjesni da globalne cijene roba poput nafte, plina i žitarica, velikih pokretača inflacije, nisu pod uticajem monetarne politike. Kada je riječ o usporavanju dinamike rasta cijena, Softić je poručio kako se nadaju, kao i većina analitičara iz eurozone, da će prema kraju ove godine doći do smirivanja rasta cijena. - Ali puno je faktora koji na to utiču. Tu su geopolitičke tenzije vezane uz Evropu, a posebno Ukrajinu. Posebno su neizvjesna kretanja cijena uvoznog plina i nafte. Nemojmo zaboraviti da su u svijetu, pa i kod nas, i dalje prisutni problemi u tzv. lancima nabavke - dodao je.

Rizici su, nastavlja on, veliki, no ponavlja, njihova sadašnja predviđanja pokazuju da bi se inflacijski pritisci u BiH trebali smanjiti u drugom dijelu godine, posebno prema njenom kraju. 

Guverner se osvrnuo i na predviđanja ekonomskog rasta, podsjetivši kako statistike pokazuju da je rast realnog BDP-a u prvih devet mjeseci 2021. u BiH bio čak 8,7%. – U CBBiH smo stava da bi realni rast u 2022. za cijelu godinu mogao biti oko 4%. MMF u svojim posljednjim januarskim prognozama za 2022. očekuje rast svjetskog BDP-a od 4.4%, a eurozone od 3,9%. Dakle, u tim okvirima trebala bi se naći i bh. ekonomija. To su svakako dobre vijesti jer se očekuje, doduše nešto sporiji, rast i u 2023. BiH svakako treba ekonomski rast. Samo održivim i stabilnim ekonomskim rastom možemo osigurati rast standarda svih naših građana, a to je ipak krajnji cilj svih ekonomskih politika - poručio je Softić.

Ojačavanje investicija

Na pitanje kako ojačati investicijski ciklus, Softić je poručio da, iako su centralne banke apolitičke institucije, mora reći kako bi smirivanje političkih tenzija u zemlji, kao, naprimjer, normalan rad državnih institucija te fokus na stvarne ekonomske reforme bili najsnažniji generatori jačanja investicijskog ciklusa.

- I domaće i strane investicije vole stabilan okvir. Nema te monetarne politike koja će povećati ulaganja ako je neizvjesnost velika. U tom kontekstu moram spomenuti i konstantno nastojanje Centralne banke da se u zemlji provedu nužne reforme samostalno, ali i uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda - istakao je.