Jesenji krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) zadržala je projekciju ekonomske aktivnosti u 2023. godini nepromijenjenom, na razini od 1,6 %, dok je projekcija inflacije korigirana naniže, do razine od 6,3 %. U naredne dvije godine, očekujemo oporavak ekonomske aktivnosti, i daljnje slabljenje inflacijskih pritisaka.

PDF - Jesenji krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH

Ključne poruke: 

• U jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija, objavljujemo projekcije ključnih makroekonomskih varijabli za horizont 2023. – 2025. godina. U projekcijskome razdoblju, očekujemo blag do umjeren rast ekonomske aktivnosti i daljnje slabljenje inflacijskih pritisaka.
• U odnosu na svibanjski krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija (za razdoblje 2023. – 2024. godina), očekivani rast realnoga BDP-a nepromijenjen je, i iznosi 1,6 %. U 2024. godini, uslijed novih informacija o slabljenju vanjske tražnje, ali i ustrajne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju kućanstava, projiciran je nešto niži realni ekonomski rast, u odnosu na svibanjski krug projekcija, do razine od 2,1 %. Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti mogao bi biti intenziviran 2025. godine, pri stopi od 3,5 %.
• U 2023. godini, projiciramo inflaciju od 6,3 %, što je za 1,4 procentni poen niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz svibnja 2023. godine, i konzistentno sa posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkome roku. Nastavak postupnoga slabljenja inflacijskih pritisaka očekujemo do kraja projekcijskoga razdoblja.
• I dalje naglašavamo kako se ekonomija ne nalazi u klasičnome poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnoga BDP-a, njegovih sastavnica, i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokome stupnju neizvjesnosti.
• Ocjenjujemo kako su rizici za inflaciju iznad projicirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u 2023. godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskome tržištu. Također, najveći dio inflacijskih pritisaka, trenutno, posljedica je rasta domaćih cijena, a moguć je i daljnji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu.