Intervju guvernerke Centralne banke BiH za magazin "Banke & Biznis u BiH" 4.3.2025. Tweet • Impresivni rezultati u 2024. godini su temelj za nastavak uspješnog rada • Monetarnog zlata nikada nismo imali više • Jedna od najizazovnijih geopolitičkih situacija u svijetu predstavlja i izvjesnu priliku a na nama je kako ćemo je iskoristiti • Poštovana gospođo Selimović, Centralna banka BiH je ostvarila neto dobit od preko 400 milijuna KM u 2024. godini. Koji su ključni čimbenici doprinijeli ovom impresivnom rezultatu? –Zahvaljujući blagovremenom primjerenom djelovanju tijekom 2024. godine, ali i tijekom prethodne dvije godine, rezultati od upravljanja deviznim rezervama su u 2024. godini predstavljali najvažniju sastavnicu ukupnih prihoda CBBiH, a time i neto dobiti. Primjerenim i pravovremenim investicijskim odlukama na svim razinama odlučivanja, CBBiH je stvorila preduvjete da može tijekom cijele 2024. godine devizne rezerve investirati po vrlo povoljnim tržišnim uvjetima, što je u konačnici i dovelo do ostvarivanja ovako uspješnog financijskog rezultata i rasta dobiti. Tijekom 2024. godine kontinuirano su razmatrane dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle utjecati na investiranje deviznih rezervi u 2024. godini, ali i u sljedećem razdoblju. Također, analizirane su mogućnosti i modaliteti politike investiranja i upravljanja deviznim rezervama CBBiH i inicirane odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja aktuelnim i očekivanim tržišnim uvjetima u eurozoni. RAST DEVIZNIH REZERVI I KOEFICIJENTA POKRIĆA VALUTNOGA ODBORA • U 2024. godini zabilježen je i rast deviznih rezervi. Možete li objasniti razloge ovog rasta i kako to utječe na ekonomsku stabilnost zemlje? – Na kraju 2024. godine devizne rezerve su iznosile 17,64 milijardi KM i za oko 8%, odnosno 1,35 milijardi KM su veće u odnosu na kraj 2023. godine kada su iznosile 16,29 milijardi KM. Na promjene u razini deviznih rezervi CBBiH, izravno utječu salda kupovine i prodaje konvertibilnih maraka s poslovnim bankama i internim deponentima, te promjene u vanjskotrgovinskim kretanjima, promjene na temelju neto priljeva od doznaka i izravnih inozemnih ulaganja, iznosi zaduživanja, kao i otplata vanjskoga duga, te promjene u strukturi pasive poslovnih banaka. • Zabilježeno je i značajno povećanje koeficijenta pokrića valutnoga odbora. Šta ovo povećanje znači za monetarnu politiku i stabilnost domaće valute? – Koeficijent pokrića valutnog odbora je ključni pokazatelj stabilnosti valutnog odbora i predstavlja omjer pokrića monetarne pasive deviznim rezervama. Teorijski, središnja banka u aranžmanu valutnog odbora mora imati pokriće svojih monetarnih obveza u deviznim rezervama u visini od 100%. Veće pokriće povećava povjerenje u stabilnost valutnoga odbora, a time i sposobnost središnje banke za apsorpciju kamatnoga i kreditnoga rizika. Na kraju 2024. godine koeficijent pokrića iznosio je 108,38% i značajno je povećan u odnosu na kraj 2023. godine kada je iznosio 105,75%. NAJVEĆE REZERVE MONETARNOG ZLATA • Prema raspoloživim podacima, tijekom 2024. godine, rezerve monetarnog zlata povećane su na najveću razinu od osnutka Centralne banke BiH. Koji su razlozi za ovu odluku i kako ona doprinosi diverzifikaciji i sigurnosti deviznih rezervi? – Iznos zlata koje CBBiH može držati u svom portfelju utvrđuje se sukladno novom strateškom opredjeljenju CBBiH. Strateško opredjeljenje CBBiH utemeljeno je na pažljivo procijenjenoj razini tržišnog rizika koji može preuzeti središnja banka koja funkcionira po aranžmanu valutnoga odbora, uzimajući u obzir činjenicu kako zlato ima izuzetno visoku volatilnost. CBBiH zbog zakonskih ograničenja ima limitiran broj instrumenata u koje može investirati svoje devizne rezerve te je procijenjeno da zlato i sa relativno malim udjelom doprinosi diverzifikaciji. Zlato je preferirana aktiva za zaštitu od geopolitičkih i financijskih rizika i ima pozitivan doprinos diverzifikaciji portfelja, čiji je smisao zaštita od različitih vrsta financijskih rizika, kao i kreditnoga rizika. CBBiH je 2024. godine, sukladno novom strateškom opredjeljenju, povećala udio monetarnog zlata u ukupnom portfelju deviznih rezervi. CBBiH sada posjeduje najveću količinu monetarnog zlata od osnutka i u ukupnim deviznim rezervama sudjeluje sa oko 3,5%. Želim napomenuti da je udio monetarnoga zlata u ukupnim deviznim rezervama promjenjiva kategorija koja ovisi o promjeni cijene zlata i razine ukupnih deviznih rezervi. • Nedavno je predstavljen Strateški plan CBBiH za razdoblje 2025–2027. Koji su glavni ciljevi i prioriteti ovoga plana koje biste posebno izdvojili, u kontekstu modernizacije i digitalizacije poslovnih procesa? – Sve više se govori o agilnim organizacijama, onima koje se brzo i učinkovito prilagođavaju promjenama u svom okružju, bilo da su ekonomske, političke ili tehnološke. Njihov uspjeh počiva na suradnji, kontinuiranom usavršavanju i optimizaciji procesa koji omogućavaju stalni razvoj i inovacije. Ove organizacije nerijetko koriste tehnologiju i podatke kako bi donosile brze i informirane odluke, čime osiguravaju otpornost i konkurentsku prednost. U tom kontekstu, trogodišnji Strateški plan Centralne banke Bosne i Hercegovine za razdoblje 2025–2027 postavlja ambiciozan i sveobuhvatan okvir razvoja, utemeljen na četiri ključna strateška prioriteta: Monetarna i financijska stabilnost, Modernizacija i digitalizacija poslovnih procesa, Menadžment ljudskih potencijala, Međunarodna povezanost i društvena angažiranost. Očuvanje monetarne i financijske stabilnosti ostaje temeljna misija CBBiH, ali uz proaktivni pristup, koji uključuje modernizaciju poslovnih procesa, ulaganje u ljudske resurse i jačanje međunarodne suradnje. Poseban fokus u narednom prazdoblju bit će na digitalizaciji poslovnih procesa i komunikacije, automatizaciji operacija i unaprjeđenju upravljanja podatcima. Ove inicijative nisu samo tehnološki iskoraci, one su strateški potezi koji CBBiH pozicioniraju kao modernu, digitalnu, agilnu i sigurnu financijsku instituciju. CBBiH ovim planom jasno pokazuje svoju posvećenost tehnološkom razvitku, što je ključno za jačanje ekonomske stabilnosti i konkurentnosti Bosne i Hercegovine. Kroz digitalizaciju i automatizaciju, Banka ne samo da unaprjeđuje učinkovitost, sigurnost i fleksibilnost svojih operacija, već i doprinosi modernizaciji cjelokupnog financijskog sustava u zemlji. Menadžment ljudskih potencijala zauzima središnje mjesto u Strateškom planu CBBiH. Cilj je osigurati da zaposleni imaju odgovarajuće kompetencije i podržavajuće radno okružje, neophodno za ostvarenje strateških ciljeva. Fokus je na razvitku ključnih vještina, planiranju kontinuiteta ljudskih resursa, pozicioniranju CBBiH kao poželjnog poslodavca. Investiranjem u ljude, digitalizaciju i inovacije, CBBiH osigurava svoju dugoročnu otpornost, agilnost i sposobnost da odgovori na buduće izazove, čineći je snažnim stubom ekonomije Bosne i Hercegovine. Na kraju, međunarodna povezanost i društvena angažiranost igraju ključnu ulogu u jačanju otpornosti i inovacija u financijskom sektoru. Razmjena iskustava, suradnja sa međunarodnim institucijama i aktivno sudjelovanje u regionalnim i globalnim inicijativama omogućavaju CBBiH da preuzme aktivniju ulogu u kreiranju stabilnog i održivog ekonomskog okružja, doprinosi društvenoj odgovornosti i potiče razvitak novih prilika za BiH na globalnoj sceni. PREDNOSTI SEPA • Proces pridruživanja SEPA je u tijeku, koji su izazovi, kakve će biti koristi kada postanemo članica SEPA i kakva je uloga Centralne banke Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja? –Bosna i Hercegovina je zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana dobila šansu da se priključi SEPA području (Single Euro Payment Area) i time osigura bolje uvjete za platne transakcije u eurima za sve građane i gospodarstvo Bosne i Hercegovine, kroz brži, učinkovitiji i jeftiniji platni promet sa SEPA državama. Priključenje SEPA području je jedan od prioriteta iz Plana rasta za Zapadni Balkan, što predstavlja izravni benefit europskih integracija. Činjenica je da su istraživanja pokazala da trenutno građani i gospodarstvo u zemljama zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije, nego građani i gospodarstvo u SEPA području. Značaj za ekonomiju Bosne i Hercegovine od ulaska u SEPA je izuzetan, s obzirom na to da sa državama SEPA područja Bosna i Hercegovina ima i preko 80% uvozno-izvoznih aktivnosti, a većina bh. dijaspore koja doznakama generira oko 10% GDP Bosne i Hercegovine živi u SEPA državama. Ulaskom u SEPA područje postiže se dodatni korak ka članstvu u EU, bolja investicijska klima, preduvjet za rast tržišta kapitala, povećanje formalnih novčanih tokova, smanjenje sive ekonomije, te mnoštvo drugih prednosti kojima se izravno poboljšava standard građana i gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini, odnosno podstiče ekonomski rast. Proces priključenja SEPA području i izvršavanja izravnog platnog prometa s državama u SEPA području podrazumijeva dva segmenta, formalno-pravni i tehnički. Formalno-pravni segment podrazumijeva, prije svega, harmoniziraje potrebne legislative u Bosni i Hercegovini shodno propisanim kriterijima Europskoga platnoga vijeća koje je mjerodavno i za odobravanje državama ulaska u SEPA područje. Tu je važno naglasiti da transparentno propisani kriteriji Europskoga platnoga vijeća obuhvaćaju razne oblasti, kao što su platne usluge, zaštite potrošača, transparentnost kod izvršavanja platnih transakcija, sprječavanje pranja novca, itd. U kontekstu Bosne i Hercegovine, uzimajući različite institucijske mjerodavnosti, u ovom procesu i ispunjavanju kriterija potrebno je djelovanje različitih institucija u Bosni i Hercegovini, kako na entitetskoj, tako i na državnoj razini, gdje je koordinator izuzetno važan akter kod ovog procesa. CBBiH, shodno svojoj ulozi i mandatu, ima ulogu koordinatora i katalizatora aktivnosti priključenja Bosne i Hercegovine SEPA području, što podrazumijevaju institucijsku suradnju sa značajnim institucijama u BiH kako bi se postigla potrebna usklađenost i ispunjavanja legislativnih i drugih SEPA kriterija. Kroz kontinuiran rad u okviru Koordinacijskog odbora za priključenje SEPA području, kojim upravlja i koordinira CBBiH, definiran je set aktivnosti koje će provoditi dogovoreni nositelji aktivnosti sukladno mjerodavnostima i ovlastima te sukladno dogovorenim rokovima. Članovi Koordinacijskog odbora su, osim predstavnika CBBiH, predstavnici entitetskih ministarstva financija, entitetskih agencija za bankarstvo i Udruge banaka Bosne i Hercegovine, te CBBiH aktivno koordinira i s drugim institucijama u Bosni i Hercegovini, a sukladno mjerodavnostima institucija za određena područja važna za ispunjenje kriterija za ulazak u SEPA područje. CBBiH kao relevantan partner Europskoga platnoga vijeća kod podnošenja formalne aplikacije za pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA kontinuirano vrši aktivnosti za izradu i podnošenje formalne aplikacije za članstvo u SEPA području, a čemu trebaju doprinijeti relevantne institucije državne i entitetske razine prema mjerodavnostima kod harmoniziranja relevantne legislative u BiH, a za određene kriterije prijema u SEPA područje. Tehnički preduvjeti kao drugi segment priključenja SEPA području podrazumijeva povezivanja sa SEPA shemama, odnosno tehničkog omogućavanja izravnog platnog prometa sa SEPA područjem. U tom dijelu, CBBiH je u potpunosti prepoznala svoju ulogu i zakonske obveze propisane mandatom CBBiH, te su u tijeku i pripremne aktivnosti u infrastrukturnoj domeni, odnosno počeli smo aktivnosti kako bi ostvarili interoperabilnost s platnim infrastrukturama SEPA područja, te omogućili pružateljima platnih usluga iz Bosne i Hercegovine obavljanje izravnog platnog prometa u eurima u ovom aranžmanu odmah nakon ispunjenja formalno-pravnih preduvjeta. Dakle, odgovarajuće tehničko rješenje CBBiH će omogućiti da prijemom BiH u SEPA područje bude bez odgađanja omogućen platni promet s državama SEPA područja u ovom aranžmanu, a kako bi građani, gospodarstvo i naša dijaspora što prije koristili ovaj aranžman, te konzumirali izravne benefite ovog segmenta europskih integracija, kroz brži, učinkovitiji i jeftiniji platni promet. RAZVOJ SUSTAVA ZA INSTANT PLAĆANJA • Možete li nam reći nešto o planovima CBBiH na polju razvitka infrastrukture za brže obavljanje platnoga prometa kroz implementaciju sustava za instant plaćanja? – Sukladno globalnim trendovima jedan od pravaca u kojem se CBBiH strateški pozicionirala jest razvoj inovativnih rješenja koja će, prije svega, donijeti ključnu korist za tržište Bosne i Hercegovine. Strateško opredjeljenje CBBiH u sferi modernizacije platnog prometa uključuje razvoj učinkovitog sustava za instant plaćanja i usklađivanje s EU, odnosno SEPA standardima. U ovom segmentu je počeo proces modernizacije platnih sustava kroz razvoj sustava za instant plaćanja, koji bi, pored postojeća dva sustava, sustava bruto poravnanja u realnom vremenu (BPRV) i žirokliring sustava, upotpunio spektar usluga koje bi njegovom implementacijom bile zastupljene na tržištu. Sustav BPRV je sustav za velika plaćanja i omogućava izvršavanje platnih transakcija preko 10.000 KM kao i niže iznose u realnom vremenu. Žirokliring sustav je sustav za mala plaćanja do 10.000 KM i omogućava izvršavanje platnih transakcija u četiri klirinška ciklusa tijekom dana. Sustav za instant plaćanja će omogućiti izvršavanje platnih transakcija bez ograničenja radnog vremena, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. Na taj način građani i gospodarstvo moći će obavljati transakcije bez odgađanja. Važno je naglasiti da će transakcije biti završene u svega nekoliko sekundi, omogućavajući da sredstva od pošiljatelja do primatelja stignu gotovo trenutno. S tim u svezi, CBBiH je krajem prošle godine počela aktivnosti na izgradnji uvjeta za implementaciju TIPS Clone rješenja u Bosni i Hercegovini. TIPS Clone jeste klonirana platforma TIPS sustava koji služi za instant plaćanja u EU. Banka Italije kao operator TIPS sustava (Target Instant Payment Settlement) za Europsku uniju je, sukladno odluci Europske središnje banke, počela razvoj TIPS Clone platforme za zemlje Zapadnog Balkana. CBBiH se priključila ovoj inicijativi potpisivanjem Pisma namjere s Bankom Italije početkom ove godine, te su u tijeku aktivnosti pripreme za početak projekta za implementaciju kako unutar CBBiH, tako i s bankama sudionicama u platnim sustavima CBBiH, što će biti naš fokus u sljedećem razdoblju. TIPS Clone sustav će omogućiti instant plaćanja u konvertibilnim markama, koristeći istu arhitekturu i pravila rada kao EU TIPS platforma. U prvoj fazi, sustav će podržavati domaća instant plaćanja u KM, dok će u drugoj fazi služiti i kao infrastruktura za povezivanje s TIPS sustavom EU za plaćanja u eurima, kada se ispune formalno-pravni uvjeti. TIPS Clone platforma, zahvaljujući svojoj dostupnosti, omogućit će razvoj novih servisa na strani banaka i poboljšanje korisničkog iskustva. Omogućiti će se mobilno plaćanja putem digitalnih bankarskih kanala (m-banking), kao i bolju integraciju s fizičkim i online prodajnim mjestima (POS) putem QR koda, čiji standard će propisati CBBiH. INVESTIRANJE U ZELENE OBVEZNICE • CBBiH je započela proces investiranja dijela portfelja deviznih rezervi u zelene obveznice. Možete li nam reći više o ovoj inicijativi i njenom značaju za održivi razvitak? – Prateći ESG trendove CBBiH još od 2023. godine, u okviru zakonskih ovlasti, investira jedan dio svog portfelja u „zelene“ obveznice. Zelene obveznice predstavljaju instrument za prikupljanje sredstava za financiranje zelenih projekata, odnosno projekata koji podržavaju očuvanje okoline. Ovim smo načinili iskorak na polju investiranja, priključivši se središnjim bankama koje investiraju u zelene obveznice s ciljem jačanja svijesti o značaju primjerenog upravljanja klimatskim i društvenim rizicima na globalnoj razini. Investiranje se vrši sukladno Zakonu o CBBiH prema kojem CBBiH može investirati svoje devizne rezerve u visokokvalitetne, sigurne i likvidne državne obveznice izdane od strane zemalja eurozone, koje imaju najviši kreditni rejting. Zelene obveznice predstavljaju značajan dio šireg spektra društveno odgovornih ulaganja koje uključuju obveznice i dionice emitenata prepoznatih po standardima zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savjesnog korporativnog upravljanja (ESG). Tijekom 2024. godine CBBiH je postala članica dvije međunarodno priznate mreže – Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava (Network for Greening the Financial System – NGFS) i Mreže za održivo bankarstvo i financije (Sustainable Banking and Finance Network – SBFN). Članstvo u ovim mrežama omogućit će unaprjeđenje poslovnih standarda u oblasti središnjeg bankarstva kroz primjenu najboljih praksi u međunarodnom okružju, s ciljem očuvanja životne sredine i smanjenja klimatskih rizika, što je jedan od najvećih izazova današnjice. Kroz ovo članstvo CBBiH nastoji kvalitetnije i učinkovitije upravljati ovim rizicima, njihovoj analizi, identifikaciji i proaktivnom donošenju odluka. Time će se osigurati doprinos financijskom sustavu prema održivoj ekonomiji, sukladno najboljim praksama i iskustvima drugih središnjih banaka. CBBiH je posvećena osiguravanju otpornosti na financijske rizike povezane s klimom i nastavku implementacije standarda održivog poslovanja, prihvaćajući globalne ciljeve uspostavljene Pariškim sporazumom. CBBiH, koja predvodi bankarsku koordinaciju, predstavila je aktivnosti CBBiH u okviru dviju spomenutih međunarodnih mreža, ističući važnost članstva i sugerirajući članicama koordinacije, odnosno supervizorima, da slijede primjer CBBiH i razmotre mogućnost pristupanja tim mrežama. FINANCIJSKA EDUKACIJA I INKLUZIJA • Koje aktivnosti CBBiH sprovodi u području financijske edukacije i inkluzije i kakvi su planovi za unaprjeđenje ovih segmenata u narednom razdoblju? – CBBiH financijsku edukaciju i inkluziju prepoznaje kao ključne čimbenike dugoročne ekonomske stabilnosti i razvoja. Sukladno našem Strateškom planu za razdoblje 2025. – 2027., posvećeni smo podizanju razine financijske pismenosti stanovništva kroz suradnju s obrazovnim institucijama, međunarodnim organizacijama i financijskim sektorom. Naša vizija je stvaranje društva u kojem građani, od najranije dobi, uče o osnovnim financijskim konceptima i time stječu znanja i vještine koje će im omogućiti da u budućnosti donose odgovorne financijske odluke. Jedan od glavnih strateških ciljeva jest uvođenje financijske edukacije u obrazovni sustav. U suradnji s javnim ekonomskim fakultetima, regulatorima financijskog sektora i udrugama u financijskom sektoru, radimo na razvoju inicijativa koje će omogućiti da učenici svih uzrasta i studenti steknu praktična znanja i razumijevanje financijskih koncepata i vještina već tijekom obrazovanja. Ovaj pristup doprinosi njihovoj boljoj pripremljenosti za tržište rada i povećava financijsku sigurnost nakon stjecanja punoljetstva, kada postaju odgovorni za vlastite financijske odluke – od otvaranja bankovnog računa do planiranja kreditnog zaduženja za vlastite potrebe ili biznise koje žele pokrenuti. Na međunarodnoj razini CBBiH aktivno surađuje s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi unaprijedila pristup financijskoj edukaciji u Bosni i Hercegovini. Razmjena iskustava i primjena najboljih međunarodnih praksi omogućavaju nam da razvijamo politike i programe prilagođene potrebama stanovništva, čime dodatno doprinosimo jačanju financijske otpornosti društva. CBBiH također pruža izravnu edukaciju građanima kroz posjete učenika i nastavnika iz svih dijelova zemlje. Više od 1.500 učenika i profesora imalo je priliku upoznati se s radom Centralne banke i steći konkretna znanja o funkcioniranju financijskog sustava. Ove aktivnosti su od izuzetne važnosti jer mladima omogućavaju bolje razumijevanje uloge institucija u očuvanju ekonomske stabilnosti i potiču ih na odgovorno upravljanje osobnim financijama. Dodatni poticaj našem radu daje i prestižna nagrada 'Zlatni BAM', koja potvrđuje da su naši napori prepoznati i cijenjeni. Ovo priznanje nas dodatno obvezuje da intenziviramo aktivnosti i proširimo domet financijske edukacije i inkluzije, s posebnim naglaskom na rodnu inkluziju i osnaživanje žena u financijskom sektoru, što će biti jedna od naših posebnih aktivnosti koje planiramo provoditi u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). CBBiH nastavlja ulagati napore u unaprjeđenje financijske edukacije kako kroz gore navedene, tako i na drugim konkretnim projektima i inicijativama koje doprinose razvoju financijske pismenosti u društvu. Poseban značaj ima projekt "Educiraj edukatora", koji omogućava učenicima u srednjim školama širom BiH da unaprijede svoje znanje i postanu vršnjački edukatori u području financijske pismenosti. Kroz suradnju sa SOS Dječjim selima realiziramo edukacije, mentorstva i praksu za vrijeme raspusta, pružajući mladima iz ranjivih skupina priliku za razvoj profesionalnih vještina i bolju pripremu za tržište rada. Također, objavili smo nove publikacije prilagođene osnovcima kako bismo financijsku edukaciju učinili dostupnom od najranijeg uzrasta. Aktivno sudjelujemo u realizaciji Ekonomske olimpijade, gdje učenici imaju priliku testirati svoje znanje i ekonomsko razmišljanje, a organizirali smo i debatno natjecanje učenika iz svih dijelova BiH s ciljem poticanja kritičkog promišljanja o ekonomskim temama. Obilježavanje Global Money Week-a i Međunarodnog dana štednje još je jedan od načina na koji nastojimo približiti građanima značaj financijske pismenosti, dok smo kroz iniciranje suradnje s JU Biblioteka Sarajevo dodatno osigurali da financijska edukacija postane dostupna široj javnosti. Ovi i brojni drugi projekti predstavljaju naš društveni doprinos jačanju financijske pismenosti i inkluzije u Bosni i Hercegovini. PREDVIĐAMO STABILAN I UMJEREN EKONOMSKI RAST • Kakva su Vaša očekivanja za 2025. godinu i koji su ključni projekti na kojima će CBBiH raditi kako bi dodatno ojačala ekonomsku stabilnost i podržala razvoj financijskoga sektora u BiH? – Ova godina počela je prilično turbulentno, imajući u vidu da se suočavamo s jednom od najizazovnijih geopolitičkih situacija u svijetu, te da kao mala i otvorena ekonomija, Bosna i Hercegovina ne može biti izolirana od globalnih promjena. Međutim, bez obzira na to za sve organizacije i zemlje koje su spremne brzo se prilagođavati, ovo predstavlja izvjesnu priliku. Na nama je kako ćemo je iskoristiti. Za ovu godinu CBBiH predviđa stabilan i umjeren ekonomski rast, uz kontroliranu inflaciju, čime se očekuje održavanje makroekonomske stabilnosti i povoljnog ekonomskog okružja. U pogledu aktivnosti u sljedećem razdoblju, CBBiH, kao vrhovna institucija monetarne vlasti u Bosni i Hercegovini, ostaje posvećena očuvanju monetarne i financijske stabilnosti, kao i izdavanju domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora. Kroz ovu misiju, doprinosimo ekonomskom prosperitetu zemlje, osiguravajući stabilan financijski sustav koji podržava razvoj zajednice. I to je, rekla bih, najveći doprinos ove institucije. Investiranje deviznih rezervi je posebna funkcija u okviru osnovnog mandata CBBiH. U procesu upravljanja deviznim rezervama kontinuirano se analiziraju informacije i prognoze s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu. Sukladno tome iniciraju se odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja tržišnim uvjetima. Bit ćemo posvećeni unaprjeđenju, moderniziranju i usklađivanju poslovanja s najboljim svjetskim standardima i praksama. Nadalje, jedan od naših strateških ciljeva je i jača međunarodna saradnja, kao i ispunjenje obaveza koji za CBBiH, proizlaze iz procesa europskih integracija. Zeleno svjetlo koje je zemlja dobila u kontekstu otvaranja pregovora za pristupanje EU, nova je šansa za Bosnu i Hercegovinu, jedini ispravni put, rekla bih, u čemu aktivnu ulogu ima i CBBiH. Spomenut ću da CBBiH sudjeluje u radu koordinacijskih i stručnih struktura Bosne i Hercegovine koje su uspostavljene u cilju provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pripreme i koncipiranja odgovora na upitnik po zahtjevu za kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU i drugih obveza procesa europskih integracija. CBBiH mora preuzeti lidersku ulogu u svim aktivnostima vezanim za monetarnu i financijsku stabilnost kada Bosna i Hercegovina započne pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Kao ključna institucija odgovorna za stabilnost monetarnog sustava, CBBiH je strateški partner domaćim i međunarodnim institucijama u ovom procesu. Neophodno je da sve relevantne institucije prepoznaju ulogu i značaj CBBiH te osiguraju da se pregovori u području monetarne i financijske stabilnosti ne prepuštaju ni jednoj drugoj instituciji. Samo kroz aktivno liderstvo i stručnu koordinaciju CBBiH može se osigurati da pregovori budu vođeni sukladno najboljim praksama i interesima ekonomije Bosne i Hercegovine. CBBiH ima vrlo aktivne bilateralne odnose sa drugim centralnim bankama, finansijskim institucijama i organizacijama s kojim ćemo nastaviti saradnju i nastojati je intenzivirati, a sve s ciljem unapređenja poslovnih procesa i aktivnosti za dobrobit građana i države u cjelini. Jača koordinacija bankarske supervizije također je jedan od ciljeva Centralne banke. U saradnji sa bankarskim supervizorima, koordiniramo procese od interesa za banke u oba entiteta, te se Centralna banka trudi da bude role model koliko je to moguće, uvažavajući našu poziciju vrhovnog autoriteta monetarne politike u zemlji. Razmjena informacija o sistemskim rizicima i koordinirano djelovanje centralne banke sa supervizorima u finansijskom sistemu je jedan od EU mehanizama za smanjenje sistemskih rizika. CBBiH ima vrlo aktivne bilateralne odnose s drugim središnjim bankama, financijskim institucijama i organizacijama s kojim ćemo nastaviti suradnju i nastojati je intenzivirati, a sve s ciljem unaprjeđenja poslovnih procesa i aktivnosti za dobrobit građana i države u cjelini. Jača koordinacija bankarske supervizije također je jedan od ciljeva Centralne banke. U suradnji s bankarskim supervizorima, koordiniramo procese od interesa za banke u oba entiteta, te se Centralna banka trudi biti uzor (role model) koliko je to moguće, uvažavajući našu poziciju vrhovnog autoriteta monetarne politike u zemlji.Razmjena informacija o sustavnim rizicima i koordinirano djelovanje središnje banke sa supervizorima u financijskom sustavu je jedan od EU mehanizama za smanjenje sustavnih rizika. Bosna i Hercegovina će i u bankarskom sektoru morati raditi na daljnjoj harmonizaciji regulative i ispunjavanju svih uvjeta i rješavanje pretpristupnih pitanja za pridruživanje EU. Drugim riječima, jačanje međusobne suradnje među institucijama Stalnog odbora za financijsku stabilnost i koordinacije bankarske supervizije, ali i dodatno usklađivanje s praksama EU, očekivan je trend u budućnosti, kako BiH bude napredovala u procesu europskih integracija.
