Važne činjenice o bankarskom sektoru BiH u svjetlu finansijskih kretanja

Bolja kapitaliziranost nego u Zapadnoj Evropi. Banke u BiH, zbog rigoroznijih zahtjeva, imaju povoljnije indikatore kapitaliziranosti. Naši indikatori koji mjere odnos visine kapitala i aktive su značajno viši nego u zapadnoevropskim zemljama i u BiH iznose oko 16%, dok je uobičajeno da u zapadnevropskim zemljama iznose oko 11% ili 12%. To je posljedica strožih zahtjeva u pogledu visine kapitala, a koji su uvedeni upravo zato da bi omogućili dodatnu otpornost bankarskog sistema na "mlađim" tržištima.

Banke ne pokazuju znakove pogoršanja u poslovanju. Sjetimo se da je kriza započela još prije godinu dana i da smo tada postali sumnjičavi u vezi sa stanjem u našem bankarskom sistemu. Ali u prošlom periodu naše banke su nastavile sa zdravim rastom, praćenim dobrom profitabilnošću, što nije bio slučaj u Zapadnoj Evropi tokom 2007. U 2007. je zabilježen najveći profit. Sličnoje bilo i tokom 2008. Banke funkcionišu bez poremećaja, nemaju problema sa likvidnošću, imaju solidne profite i ne pokazuju znakove slabosti. CBBiH je podizanjem obavezne rezerve pooštrila uslove poslovanja, ali im to do sada nije remetilo rad. Zato možemo reći da se do sada kriza "nije prelila" u BiH, jer uzroci krize nisu ovdje.

Mogući su problemi sa kreditima, ali ne sa depozitima. Usljed globalne krize možda će doći do poremećaja, što znači da banke neće imati tako jaku ekspanziju kao do sada. Ali, problemi nisu fundamentalno vezani za BiH i stoga naše banke mogu trpiti posljedice izvana, što se može odraziti na rasploživost kredita, ali ni u kojem slučaju to se neće odraziti na naše deponente i njihove depozite.

Strane banke mogu lako pomoći svojim kćerkama. Udio bh. banaka unutar stranih bankarskih grupacija je veoma mali i iznosi oko 3-5%. Stoga, velike strane grupacije neće imati problem da pomognu svojim bankama-kćerkama u BiH i mogu lako intervenisati, ako bude potrebno. S obzirom na to da unutar ovih grupacija još nisu primijećeni značajniji poremećaji, možemo očekivati da su strane grupacije itekako spremne i voljne da pomognu u slučaju potrebe. Sličan zaključak se ne bi mogao izvesti u slučaju njihovih kćerki u Rusiji ili Ukrajini, gdje imaju znatno veću izloženost.

Implicitna garancija za strane banke u BiH. Šefovi vlada EU su prenijeli vrlo jasnu poruku da ni po koju cijenu neće dozvoliti slom svojih banaka i zbog toga se već dva dana bilježi značajan porast investicionog raspoloženja i u EU i u SAD. Takvim garancijama praktično je data implicitna garancija i za sve članice bankarskih grupacija iz Austrije i Italije, koje dominiraju na našem tržištu. Gotovo je nemoguće da bi neka strana banka dozvolila slom svoje podružnice u nekoj od zemalja, jer bi to imalo negativan uticaj na reputaciju i izazvalo bi domino efekat i u drugim zemljama.

Struktura poslovanja naših banaka je značajno drugačija od onih banaka koje su doživile slom, tj. probleme u Engleskoj, Islandu i slično. Naše banke se bave tradicionalnim bankarstvom i u svojoj aktivi nisu uključivale potencijalno opasnu aktivu, nego gotovo isključivo samo kredite za domaću ekonomiju. Stoga, njihova aktiva nije ugrožena značajnim padom vrijednosti dionica ili nekretnina u zemljama sa prenapuhanim cijenama nekretnina.

Nerizičan način finansiranja. Isto tako, naše banke nisu u pogledu finansiranja oslonjene na tržišta koja su preko noći nestala. Problem mnogih banaka na Zapadu je nastao kada više nisu mogle svoje finansiranje ostvariti na novčanim tržištima ili tržištima kratkoročnih obveznica, koje su investitori napustili čim je poljuljano povjerenje. Zahvaljujući oštrim zahtjevima u pogledu ročne usklađenosti, naše banke, srećom, nisu imale fleksibilnost da se zadužuju na kratko vrijeme i da daju dugoročne kredite. Naše banke se značajno finansiraju na osnovu domaćih depozita i to je model koji je preživio i u SAD gdje investicione banke upravo sada kupuju takve banke.

Banke u BiH nisu kotirane na berzama. Jedan od uzroka sloma banaka u SAD i Velikoj Britaniji je promjenljivost njihovih dionica na berzama usljed "short selling", kada usljed pada njihove tržišne vrijednosti te banke postaju manje sposobne za zaduživanje. Banke u BiH nisu predmet spekulacija na berzama i njihovi kreditori dobro znaju njihovu finansijsku sposobnost i na osnovu toga im daju neophodno finansiranje sa odgovarajućom cijenom koja odražava njihovu finansijsku sposobnost. Ne postoji mogućnost da, zbog pada vrijednosti na berzama, one onda moraju plaćati mnogo više za nova zaduživanja, jer već sada imaju adekvatnu cijenu finansiranja.

Gubitak zbog čuvanja van banaka. Čuvanje neokamaćenog novca izvan banaka je u inflatornom okruženju neisplativo. U periodima kada je niska inflacija, onda se taj efekat nije toliko osjećao. Ali danas kada inflacija u eurozoni iznosi oko 4%, čuvanje eura izvan banaka znači da štediše trpe značajan gubitak na svojoj štednji. Umjesto da poslije godinu dana imaju zaradu od cca 5% za depozit u banci, štediše držeći novac kod kuće izgube 4%.

Ekonomske posljedice nećemo moći izbjeći, ali finansijski sistem nije ugrožen. Ekonomske posljedice krize će se sigurno osjetiti u BiH kroz različite oblike. Manja potražnja za našim izvozom, manje strane investicije, manje turista, manje doznake, naročito iz SAD, manja donatorska pomoć, slabija privatizacija i sl. Ali i pri takvom razvoju događaja naše finansijske institucije nisu ugrožene. One će nastaviti raditi i biće naročito važno da mi počnemo više štedjeti i stavljati to na raspolaganje za proizvodne aktivnosti.

Podaci. Intervencija CBBiH, kojom je obezbijeđeno 200 miliona eura gotovine, a potom smanjenjem stope obavezne rezerve sa 18% na 14% i dodatnih 727 miliona KM, pomoći će bankama u pogledu dodatne likvidnosti.  

Indirektan uticaj. Indirektne posljedice krize se osjećaju i nemoguće ih je izbjeći - ogledaju se u blagom povećanju kamatnih stopa, strožim uslovima za dobijanje kredita, itd. Povlačenjem depozita iz banaka stvara se dodatni problem u vidu smanjenja sredstava za plasmane i poskupljenja kapitala. Sve bi to uticalo i na standard građana, a teškoće bi osjetila i privreda.  

Uloga medija. I na kraju, naglasio bih ulogu i značaj medija, bez želje da na bilo koji način utičem na njih, ali sa potrebom da naglasim i njihovu odgovornost, jer zapravo u postojećoj situaciji svi mi moramo djelovati u interesu građana i države. Bezrazložno dizanje tenzija, senzacionalizam, eventualno stvaranje osjećaja panike kod građana ne doprinose stabilizaciji prilika. Stoga pozivam i medije da svoje izvještaje baziraju na argumentima, ali i sve kompetentne u bankarskom i finansijskom sektoru, da i svoje izjave, također, baziraju na argumentima i što je moguće više, potkrijepe adekvatnim podacima.