Tržišta kapitala: Pregled sadašnje ekonomske situacije u BiH

Kao što je navedeno u prethodnom tekstu, sadašnja finansijska i ekonomska kriza nije mogla zaobići BiH. Industrijska proizvodnja je značajno pala, kao i budžetski prihodi, dok su budžetski deficit i kamatne stope porasli, a obim trgovine i vrijednost indeksa na berzama u BiH su pali. Kriza nije imala isti uticaj na FBiH i RS, uglavnom zbog spore pripreme i reakcije na krizu. Kao rezultat, u 2008, obim industrijske proizvodnje u FBiH je porastao za 7,9% u odnosu na 2007.

U RS-u, obim industrijske proizvodnje je bio 92,7% viši u četvrtom kvartalu 2008. nego u trećem. Štaviše, obim industrijske proizvodnje bio je 55,1% viši u decembru 2008. nego prethodnog mjeseca i 99,6% veći nego u decembru 2007. U 2008. u RS-u, obim industrijske proizvodnje je porastao za nekih 16,8% u odnosu na 2007.

Tabela 1. Osnovni ekonomski indikatori za BiH: 2001-2008 (u % BDP-a, ako nije drugačije navedeno).

Izvor: Bilten 2. 2009. CBBiH, str. 16.

Tabela pokazuje nastavak rasta nominalnog BDP-a koji je dostigao 24,7 milijardi KM. Stopa rasta realnog BDP-a je varirala, ali je prosječna stopa od 6% tokom protekle tri godine sigurno značajna.

Godišnja stopa rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI) je takođe značajna, jer je dostigla prosjek od 7,4% u 2008. Ovaj porast cijena nastao je usljed vanrednog povećanja cijena energenata i hrane na svjetskim tržištima u prvim mjesecima 2008. Na kraju 2008, godišnja inflacija je iznosila 3,8% i bila je znatno niža od godišnje stope inflacije u julu (9,9%), što je uglavnom bilo uzrokovano većim cijenama nafte i hrane u prva tri kvartala.

Tabela, takođe, pokazuje znatan rast u budžetskim prihodima i rashodima centralne vlade i kreditima nevladinom sektoru. Uzeti zajedno, ovi indikatori sugerišu da je u BiH zabilježen pozitivan ekonomski rast proteklih godina.

Krajem 2008. državna godišnja neto plata je iznosila 785 KM, porast od 16% prema istom periodu prethodne godine. Neto plate su bile najviše u industriji finansijskog posredovanja, u prosjeku 1,269 KM ili 484 KM (61,7%) više nego državna prosječna neto plata.

Vanjski dug BiH se uredno servisira. Iznosi 4,19 milijardi KM ili 16,9% BDP-a. Prošle godine, deficit tekućeg računa je bio 3,6 milijardi KM ili 14,6% BDP-a. uglavnom zbog visokog vanjskotrgovinskog deficita koji je bio nešto niži od deset milijardi KM. Još jedan ekonomski problem je stopa nezaposlenosti koja je bila 23,4% (mjereno međunarodnim standardima). Godine 2008. strane investicije od 1,3 milijarde KM su takođe evidentirane.

Tokom prošle godine, trend kreditnog rasta se nastavio, ali se usporavao kako se bližio kraj godine, kada su ukupni krediti iznosili 14,5 milijardi KM, nekih 21,7% više nego na kraju 2007. Preduzeća za proizvodnju su zabilježila kreditni rast od 27,7%, dok se lično pozajmljivanje povećalo za 17,8%.

Kao državni agent sa odgovornošću za transakcije vezane za dodjeljivanje kreditnog rejtinga, CBBiH je posredovala između dvije međunarodne agencije za kreditni rejting i državne institucije u pogledu dodjeljivanja kreditnih rejtinga Bosni i Hercegovini. Moody's Investor Service je ponovo potvrdio kreditni rejting BiH B2 sa stabilnim izgledima, dok su Standard&Poor's dodijelili B+ kreditni rejting sa stabilnim izgledima, za jedan nivo bolji od onog koji je dodijelio Moody's.

Finansijski sistem BiH nije ni dovoljno razvijen ni dovoljno diverzifikovan. Prema nekim studijama (GfK, 27. 2. 2006), samo 9,5% građana BiH štede kod banaka. 21,5% drže novac kod kuće, povlačeći ga iz finansijskih tokova. U junu 2008, nekih 15,185 ljudi je radilo u finansijskom sistemu BiH, što je 2% ukupnog broja zaposlenih ljudi. Od tog broja, gotovo 11,000 ljudi je zaposleno u bankama.

Bankarski sektor BiH se sastoji od 31 banke, 21 u FBiH, 10 u RS. Dvadeset su strane ili većinom u stranom vlasništvu, osam su lokalne banke u privatnom vlasništvu, a tri su u državnom vlasništvu. Komercijalne banke imaju omjer kapitalizacije otprilike 16%, što je znatno više nego u ostalim evropskim državama (otprilike 12%).

Između 2008. i 2013. bankarstvo će nesumnjivo održati svoju vodeću poziciju u finansijskom sektoru BiH i ekonomskom razvoju. Tržišta kapitala mogu ponuditi preduzećima i drugim ekonomskim akterima alternativu za finansiranje i investicije. Ekonomski razvoj i finansijsko produbljivanje će ići zajedno s većim finansijskim tokovima kroz tržišta kapitala. Tome će značajno pomoći konačno rješenje vezano za finansijski «paket» - prestrukturisanje, bolje korporativno upravljanje, bolji institucionalni okvir i bolja regulatorska supervizija, s jedne strane, i razvoj vođen konvergencijom (tj. orijentisan ekonomskim pristupanjem u EU) kao i dolaskom stranih investitora.