Devizni tečaj

Linkovi: Uvod Što je devizni tečaj? Na koji način se upostavlja devizni tečaj između valuta? Režim deviznog tečaja u BiH Aprecijacija/deprecijacija Uzimanje kredita u stranim valutama Devizno tržište za klijente Hedžing Hiperlinkovi

Uvod

Kada neka osoba odluči posjetiti drugu zemlju kao turist ili obaviti uvoz ili izvoz robe, prilikom transakcija koristit će stranu valutu. Isto se dešava u slučaju da osoba želi uzeti hipotekarni ili drugi kredit u stranoj valuti ili ako želi investirati u stranu financijsku aktivu, uključujući i depozite u stranim bankama. U slučaju Bosne i Hercegovine, dakle, koristi se devizni tečaj između KM, domaće valute, i strane valute. Zbog toga je potrebno razumjeti na koji način se određuje tečaj između valuta i kako se on može promijeniti u budućnosti.

Što je devizni tečaj?

Devizni tečaj između dvije valute je tečaj po kojem se jedna valuta zamjenjuje za drugu. Obično se izražava kao broj jedinica jedne valute koju je potrebno dati za jedinicu druge valute. Devizni tečaj između KM i eura može biti izražen na dva načina:

1KM = 0.511292 EUR ili 1 EUR = 1.955830 KM.

Ovo su dva različita načina za izražavanje jednog deviznog tečaja. To znači da se za svaku jedinicu KM dobiju 52 centa eura.

Devizni tečaj između američkog dolara (USD) i eura, npr. 18. 02. 2013. (datum je potreban jer se tečaj između ove dvije valute svakodnevno mijenja) može biti izražen kao:

US $ 1 = EUR 0.7486 ili EUR 1 = US $ 1.3358.

Na koji način se upostavlja devizni tečaj između valuta?

Postoje tri osnovna sustava deviznih tečajeva:

A) Slobodno fluktuirajući devizni tečaj;

B) Upravljani fluktuirajući devizni tečaj

C) Fiksni devizni tečaj;

A) Slobodno fluktuirajući devizni tečaj. Ako je valuta slobodno fluktuirajuća, njen devizni tečaj je u potpunosti određen ponudom i potražnjom na deviznom tržištu. Tečaj se mijenja vrlo često, čak i tijekom dana. Ponuda i potražnja se javljaju usljed trgovine i turizma i transakcija vezanih za investicije. Međutim, to može biti pod utjecajem spekuliranja ako se na tržištu stvori uvjerenje da će se tečaj mijenjati ili da je neophodno da se promijeni. Mnogi domaći i strani faktori utječu na devizni tečaj valute (ekonomske perspektive, politička situacija, trgovinska bilanca, inflacija, porezne i carinske stope, razlika između domaćih i stranih kamatnih stopa, itd.), tako da je vrlo teško da se svi ovi faktori uzmu u obzir i točno predvidi budući devizni tečaj. Zemlja može utjecati na devizni tečaj putem promjena razina kamatnih stopa u odnosu na druge zemlje. Na primjer, zemlje gdje je razina domaće inflacije postavljena kao glavni cilj monetarne politike, u slučaju da je rast inflacije preveliki, onda će oni povremeno implementirati politike koje podižu domaće kamatne stope. To bi trebalo da smanji domaću potražnju, čime će se smanjiti inflatorni pritisci. Ali to će utjecati da investiranje u financijske instrumente u toj valuti bude još privlačnije. Na taj način će se povećati potražnja za domaćom valutom, čime će doći do pritiska na devizni tečaj. To će onda dalje oboriti cijene uvoznih roba i pomoći u smanjivanju inflacije.

B) Upravljani fluktuirajući devizni tečaj. Iako je devizni tečaj valuta mnogih zemalja svijeta, uključujući većinu razvijenih zemlje, opisan kao fluktuirajući, jako je mali broj zemalja (ako ih uopće ima) koje, na neki način, ne upravljaju tečajom valute. Postoje dva osnovna načina na koje državne vlasti, najčešće središnje banke, utječu na tečaj svoje valute. Prvi način je izravno sudjelovanje na deviznom tržištu kupovinom i prodajom valute. Vlada države i središnjih banka sudjeluju na deviznom tržištu zbog svojih svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Ali isto tako se mogu odlučiti da interveniraju na deviznom tržištu samo da bi upravljale deviznim tečajom valute. Mnoge zemlje drže devizne rezerve koje se mogu koristiti u ovu svrhu.

C) Fiksni devizni tečaj. Sustav fiksnog deviznog tečaja je sustav u kojem je valuta zemlje, ili zakonom ili drugom regulativom, vezana fiksnim tečajom za drugu valutu, koju zovemo sidrena valuta. Ranije su valute mnogih zemalja bile fiksno vezane za cijenu zlata. Međutim, danas se kao sidro u zemljama sa sustavom fiksnog deviznog tečaja koriste najčešće valute drugih zemalja. U ovu svrhu, kao sidrena valute, najviše se koriste američki dolar i euro. Devizni tečaj nije i ne može biti fiksan prema ostalim valutama. Vrlo važna stvar koju treba istaći kada je riječ o bilo kojem sustavu fiksnog tečaja, uključujući i sustav u BiH, je da nije moguće, u svijetu u kojem su valute većine zemalja fluktuirajuće, fiksirati tečaj domaće valute prema svim drugim valutama. Samo je fiksno vezana za odabranu sidrenu valutu i valute onih zemalja koje su fiksno vezale svoju valutu za istu sidrenu valutu.

Režim deviznog tečaja u BiH

Bosna i Hercegovina primjenjuje sustav fiksnog deviznog tečaja. Sidrena valuta za KM je euro. Fiksni devizni tečaj određen je Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Članak 32. ovog zakona glasi „službeni devizni tečaj za valutu Bosne i Hercegovine je 1 KM za 0.511292 EUR, odnosno 1 EUR iznosi 1.955830 KM". Tečaj KM prema euru je ostao nepromijenjen od kada je postavljen Zakonom 1997. godine.

Euro je bio logičan izbor za sidrenu valutu u BiH. To je službena valuta 17 zemalja Europe, među kojima su Austrija, Italija, Njemačka i Slovenija. Također, neke zemlje iz regije koriste euro kao domaću valutu, npr. Crna Gora i Kosovo. Bugarska je vezala svoju valutu prema euru kroz model valutnog odbora poput BiH. Hrvatska koristi model nazvan kvazi-valutni odbor te tečaj kune prema euru održava stabilnim već duže razdoblje. Grupa zemalja koje koriste euro kao valutu ili imaju fiksni tečaj domaće valute prema euru predstavljaju glavne trgovinske partnere bh. kompanija i turističke destinacije bh. građana. Ovo pruža veoma važan i dragocjen nivo stabilnosti deviznog tečaja KM-a za mnoge transakcije bih građana.

Važno je istaći da sve valute koje koriste biznismeni i građani BiH nisu fiksirane prema euru, a u skladu s tim nisu fiksirane ni prema KM-u. Važne valute koje mogu i fluktuiraju u vrijednosti u odnosu na KM jesu američki dolar, švicarski franak, britanska funta, srpski dinar, turska lira, mađarska forinta. Sljedeća tablica prikazuje vrijednost KM prema ovih sedam valuta u proteklih pet godina:

Godina	Hrvatska kuna	Mađarska forinta	Švicarski franak	Turska lira	Britanska funta	US dollar	Srpski dinar
	100	100	1	1	1	1	100
2008.	27.072193	0.778567	1.233196	1.030147	2.462700	1.336615	2.406718
2009.	26.641714	0.698858	1.295257	0.904894	2.195821	1.406763	2.083674
2010.	26.836049	0.710646	1.417637	0.979613	2.280434	1.476950	1.903300
2011.	26.296474	0.702511	1.589068	0.840993	2.253721	1.406117	1.918824
2012.	26.003868	0.676389	1.622699	0.845478	2.412276	1.522668	1.732491

Aprecijacija/deprecijacija

Aprecijacija znači da vrijednost domaće valute raste u odnosu na neku drugu valutu. Na primjer, u razdoblju od 2008. do 2012. godine, KM je jako aprecirala (ojačala) u odnosu na srpski dinar (39%), tursku liru (22%) i mađarsku forintu (15%). U zamjenu za istu količinu KM u 2012. godini se moglo dobiti 39% više srpskih dinara u odnosu na iznos koji bi dobili u 2008. godini. Uvoz iz Srbije na ovaj način postaje jeftiniji kao i odlazak na godišnji odmor u Srbiju. S druge strane, izvozne robe iz BiH u Srbiju su skuplje i gube na konkurentnosti kao što i trošak dolaska na skijanje u BiH za turiste iz Srbije postaje mnogo veći.

Deprecijacija je suprotno kretanje vrijednosti deviznog tečaja valute. Valuta postaje slabija u odnosu na druge valute. KM je postupno deprecirala prema švicarskom franku tijekom posljednje četiri godine (za 24%) kao što su i mnoge druge valute, i prema američkom dolaru (12%). To znači da su rizici za BH klijente vezane za financijske ugovore u ovim valutama bili jako visoki u posljednjim godinama. Sa druge strane, izvoz iz BiH je postao jeftiniji u švicarskim francima, tako da bi proizvodi iz BiH trebali biti konkurentniji na ovom tržištu. Ali deprecijacija također znači da će krediti uzeti u BiH u švicarskim francima biti puno skuplji za vraćanje u KM-u.

Uzimanje kredita u stranim valutama

Zaduživanje u stranim valutama, poput švicarskog franka, klijentima može izgledati puno privlačnije budući da su kamatne stope koje kreditore nude dosta niže nego kamate na kredite u KM-u. Potrebno je pažljivo razmisliti zbog čega je kreditor spreman ponuditi tako nisku kamatnu stopu. Cilj kreditora je da ostvari profit na plasiranim kreditima. Ukoliko je kreditor spreman da ponudi nižu kamatnu stopu na kredite u stranim valutama, to nije zbog toga što mu je žao klijenta ili želi da pomogne klijentu, nego zbog toga što očekuje da će valuta aprecirati u odnosu na KM tijekom trajanja kreditnog ugovora. Stoga će klijent platiti više KM za servisiranje obveze prema banci ili nekom drugom kreditoru. Potrebno je zapamtiti da ni klijent ni bilo ko drugi ne može predvidjeti koliko će se devizni tečaj promijeniti tijekom trajanja kreditnog ugovora. Treba biti vrlo skeptičan prema onima koji tvrde da mogu predvidjeti kako će se mijenjati devizni tečaj ili da imaju model koji to može precizno predvidjeti. Kada bi neko mogao da predvidi dugoročno kretanje deviznih tečajeva, onda bi mogao postati izuzetno bogat. Ako neko nije spreman riskirati svoju financijsku imovinu na bazi svojih predviđanja ili modela, onda i drugi trebaju biti vrlo oprezni u vezi s rizicima za svoju imovinu na osnovi takvih predviđanja ili modela.

Kada klijent uzima kredit u stranoj valuti, ne postoji način da predvidi periodične isplate u KM-u. Ukoliko su osobna primanja u KM-u, a kredit u švicarskim francima ili nekoj drugoj stranoj valuti, klijent preuzima nepredvidiv rizik vezan za devizni tečaj. Ponovo ističemo da u slučaju da potencijalni kreditor ili neka druga osoba ponudi procjenu rizika deviznog tečaja, to je samo pretpostavka koja može biti pogrešna i može klijenta koštati značajnu sumu novca. To može prouzrokovati problem sa servisiranjem kredita kod klijenta, zbog čega može izgubiti kuću ili drugu imovinu koja služi kao kolateral za pozajmicu.

Uzet ćemo pojedostavljeni primjer koristeći podatke o deviznom tečaju švicarskog franka prema KM-u iz gornje tablice. Pretpostavka je da je osoba uzela pozajmnicu od 80.000 švicarskih franaka u 2008. godini i ugovorila vraćanje kredita sljedećom dinamikom: po 20.000 švicarskih franaka naredne četiri godine. U 2008. godini banka bi mogla konvertirati franke u 98.500 KM. Plaćanja glavnice u naredne 4 godine bi bila:

Godina	Plaćanje u CHF	Plaćanje u KM
2009	20,000	25,907
2010	20,000	28,369
2011	20,000	31,797
2012	20,000	32,468
Ukupno	80,000	118,541

U ovom slučaju klijent bi morao platiti oko 20.000 KM više nego što je posudio kako bi otplatio glavnicu zbog toga što je švicarski franak aprecirao u odnosu na KM tijekom trajanja kreditnog ugovora. U stvarnom svijetu kretanja valuta mogu se dešavati u oba smjera i mogu biti puno veća nego što je to prikazano u primjeru.

Devizno tržište za klijente

Banke i mjenjačnice su mjesta na kojima će većina potrošača kupiti i prodati strane valute. Obično govorimo o dvije vrste tečajeva - kupovni i prodajni. Kupovni tečaj je cijena po kojoj banka ili diler kupuju stranu valutu od klijenta u zamjenu za domaću valutu. Prodajni tečaj je cijena po kojoj će banka ili diler naplatiti klijentu koji želi kupiti stranu valutu u zamjenu za domaću valutu, odnosno KM. Većina komercijalnih banaka u BiH u svojim poslovnicama imaju izlistan kupovni i prodajni tečaj za oko 10 stranih valuta, između kojih su euro, hrvatska kuna, srpski dinar i švicarski franak. To su valute s kojima se najviše trguje u BiH. Ukoliko klijent želi da kupi ili proda neku od valuta koja nije izlistana, morat će zatražiti od službenika banke da mu priopći tečaj.

Ovdje je primjer tečajne liste iz koje klijenti trebaju jasno vidjeti koji će devizni tečaj biti primijenjen za odgovarajuću transakciju.

Klijenti moraju biti upoznati sa zaračunavanjem provizije. Banke i dileri zarađuju na deviznim transakcijama kroz zaračunavanje provizije ili drugih naknada. Ovo se ne odnosi samo na kupovinu ili prodaju deviza u bankama ili mjenjačnicama, nego na većinu bezgotovinskih transakcija u stranoj valuti. Na primjer, ako klijent u inozemstvu koristi kreditnu ili debitnu karticu koju je izdala bh. banka, ili želi da kupi nešto čija je cijena u stranoj valuti, onda banka ima dva načina da ostvari prihod za sebe i troškove za klijente. Ona može izabrati devizni tečaj za konvertiranje kupovine u inozemstvu u KM i naplatiti taj iznos s klijentovog računa. Uz to, mnoge banke u BiH također naplaćuju konverziju za transakcije u inozemstvu i to može iznositi i do 2%. Ove dvije vrste troškova su razlog da je za bh. potrošače može biti vrlo skupo da koriste svoje domaće kreditne i debitne kartice za transakcije u inozemstvu.

Isto se odnosi i na bh. građane koji primaju doznake u stranoj valuti od rodbine iz inozemstva, a preko banaka ili drugih organizacija za transfer novca. Troškovi koji se nameću na ove transakcije u stranoj valute proizilaze i iz deviznog tečaja koji banke koriste da konvertiraju stranu valutu u KM i eksplicitnih naknada koje zaračunavaju na transakcije. Ovi troškovi mogu biti vrlo visoki, osobito za transakcije s malim vrijednostima.

Hedžing

Tehnika koja se može koristiti da se neutralizira rizik od nepovoljnog kretanja deviznog tečaja je "hedžing" (hedging). Pojednostavljeno govoreći, to znači da je moguće izbalansirati devizni rizik za kredit u stranoj valuti kroz pravljenje ugovora s bankom (ili drugom financijskom institucijom). Taj ugovor ima suprotnu deviznu poziciju, tako da će ukupna neto devizna pozicija biti izbalansirana. Ako klijent izgubi novac na jednom ugovoru, istovremeno će ga zaraditi na drugom.

Hiperlinkovi

1. A Beginner's Guide to Exchange Rates and the Foreign Exchange Market. Mike Moffat. economics.about.com/CS/money/1/aa022703a.htm
2. Exchange Rate. Valentino Piana. economicswebinstitute.org/glossary/exchangerate.htm
3. Exchange-rate regime. Wikipedia en.wikipedia.org/wiki/exchange_rate_regime
4. How Exchange Rates Work. Ed Grabianowski. money.howstuffworks.com/exchange-rate1.htm