Promjenjiva kamatna stopa Linkovi: Uvod Pravni aspekt Kako tri elementa poboljšavaju poziciju klijenta? Početno razdoblje fiksiranja Objavljivanje informacija Zaključak Uvod Kredit s promjenjivom kamatnom stopom je kredit kod kojeg kamatna stopa nije fiksirana tijekom trajanja kreditnog ugovora nego može varirati. Krediti s promjenjivom kamatnom stopom jedno vrijeme su bili jako popularni u Bosni i Hercegovini jer su početne kamatne stope bile dosta niže nego na kredite s fiksnom kamatnom stopom, za kreditne ugovore iste dužine. U razdoblju 2007-2010. mnogi klijenti koji su uzeli kredite s promjenjivom kamatnom stopom bili su iznenađeni kada su banke često i naglašeno povećavale kamatne stope na te kredite. Banke su imale zakonsko pravo na to po osnovi ugovora koje su klijenti potpisali, a koji nisu ograničavali koliko često banke mogu mijenjati kamatnu stopu i nije zahtijevano od banaka da specificiraju osnovicu koja bi opravdala povećanje kamatne stope. Međutim, mnoge banke napravile su ozbiljne greške u javnom komuniciranju o svojim akcijama. Jedan od načina da se isprave spomenute greške bilo je uvođenje adekvatne regulative u vezi s osnovicom koja se koristi za povećavanje kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom i učestalosti s kojom to banke mogu činiti. Da bi se unaprijedilo objavljivanje i da bi se zaštitili korisnici usluga kod banaka i mikrokreditnih organizacija usvojene su izmjene i dopune Zakona o bankama Republike Srpske 2011. godine. Federacija Bosne i Hercegovine predložila je slične izmjene i dopune koje tek trebaju biti usvojene. Pravni aspekt Klijenti bi trebali posebno obratiti pozornost na nekoliko jako bitnih elemenata u vezi s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom (regulirani su izmjenama i dopunama Zakona o bankama Republike Srpske u 2011. godini). i) Ugovor o kreditu mora specificirati osnovicu koja se koristi za eventualno povećanje kamatne stope u budućnosti Dvije osnovne karakteristike osnovice (u Republici Srpskoj) jesu: - osnovica mora biti promjenjivi element koji se zvanično objavljuje (referencna stopa ili indeks potrošačkih cijena). Indeks potrošačkih cijena je, ustvari, samo druga opcija da se referencna stopa naznači u ugovoru za kredit s promjenjivom kamatnom stopom, uz suglasnost i banke i zajmoprimatelja. - osnovica ne može biti nešto što jedna od ugovornih strana može jednostrano mijenjati. Iako se ova klauzula odnosi na obje ugovorne strane, klijent nema puno mogućnosti da utječe na referencnu stopu, tako da se ovo primarno odnosi na smanjivanje utjecaja banaka na promjene kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom. ii) Ugovor o kreditu mora specificirati minimalnu učestalost s kojom banka može mijenjati kamatnu stopu u budućnosti. iii) Sve promjene nominalne kamatne stope i uticaj koji imaju na efektivnu kamatnu stopu (EKS) moraju se priopćiti klijentu PRIJE nego što nova nominalna i efektivna kamatna stopa stupi na snagu. Kako tri elementa poboljšavaju poziciju klijenta? A) Referencna stopa: Referencna stopa služi kao referencni pokazatelj za banke i mikrokreditne organizacije na osnovi kojeg mogu prilagođavati cijene financijskih usluga i proizvoda koje nude. Kamatne stope na promjenjive kredite će se kretati nagore i nadolje, u skladu s trendom referencne stope specificirane u ugovoru. Banke ne mogu birati da li će informirati ili neće informirati klijente o promjeni referencne stope. Naznaka u ugovoru zahtijeva da to učine. Ovo se jednako primjenjuje i na razdoblja u kojima kamatna stopa opada. Neke referencne stope koje se koriste u ugovorima o kreditima, kao što je EURIBOR (engl. Euro Interbank Offered Rate), pretrpile su spomenute promjene tijekom posljednjih godinu dana (pogledati grafikon ispod). To implicira da su klijenti trebali svjedočiti padu kamatne stope na svoje kredite s promjenjivom kamatnom stopom kada EURIBOR opadne, ali i rastu kamatne stope kada EURIBOR poraste. Ukoliko to nije bio slučaj, klijenti bi trebali tražiti objašnjenje zašto se to nije primijenilo u slučaju njihovog ugovora o kreditu. Ukoliko ne dobiju odgovor ili je odgovor banke nezadovoljavajući, trebali bi se obratiti bankarskom ombudsmenu u svom entitetu. Referencna stopa mora biti nešto što se službeno obračunava i mora biti transparentna, tako da je i banci i klijentu lako dostupna. Najčešće korištena referencna stopa kao osnovica u Bosni i Hercegovini je EURIBOR referencna stopa. Neki krediti s promjenjivom kamatnom stopom mogu koristiti LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate) i zvanični indeks potrošačkih cijena (IPC). EURIBOR je kamatna stopa koju banke u eurozoni koriste za međubankarske pozajmice. Postoji nekoliko referencnih stopa EURIBOR-a koje se računaju i objavljuju, tako da se zajmoprimatelj u Bosni i Hercegovini mora pobrinuti da je u ugovoru o kreditu točno naglašeno o kojoj stopi EURIBOR-a je riječ. Ugovor o kreditu ne smije dopustiti banci da koristi različite referencne stope EURIBOR-a po svojoj volji. Referencne stope EURIBOR-a se objavljuju pod pokroviteljstvom Europske bankarske federacije. Prvi put su objavljene 1998. godine. Stope se računaju i objavljuju na dnevnoj osnovi i mogu se vrlo lako i na pristupačan način pronaći na Internetu i u financijskim novinama. Jedan od najvećih utjecaja na EURIBOR ima bazna kamatna stopa za financiranje koju određuje Europska središnja banke (ECB). Na primjer, u srpnju 2012. ECB je snizila ovu stopu sa 1% na 0,75%. U svibnju 2013. ponovno je snižena na 0,5%. Posljedica toga je blago snižavanje EURIBOR-ovih kamatnih stopa u 2012. Kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom u Bosni i Hercegovini koje koriste EURIBOR kao referencnu stopu u ugovorima o kreditu također su se trebale blago sniziti u 2012. Međutim, zajmoprimatelji u Bosni i Hercegovini koji imaju kredite s promjenjivom stopom koja koristi EURIBOR kao referencnu stopu trebali bi biti svjesni činjenice da referencna stopa u bilo kojem momentu može narasti i da će se to isto desiti s kamatnom stopom na njihove kredite. Buduće promjene u ECB-ovoj baznoj stopi ovisit će o ekonomskim uvjetima u eurozoni (ukoliko ekonomska aktivnost i inflacija počne da raste, ECB će povećavati baznu stopu za kredite). Tako da se zajmoprimatelji u Bosni i Hercegovini čija je promjenjiva kamatna stopa vezana za EURIBOR ne bi trebali šokirati ukoliko dođe do naglih povećanja kamatne stope na njihove kredite. Povećanje se očekuje jer su trenutno (u 2013. godini) kamatne stope EURIBOR-a neuobičajeno niske. Slika: EURIBOR i kamatne stope ECB-a (2008 - 2013) LIBOR referencne stope jako su slične EURIBOR-u, s tim da se LIBOR stope dobijaju na osnovi londonskog međubankarskog tržišta. Koriste se kao referencni pokazatelj za financijske proizvode u mnogim drugim zemljama. Pošto je devizni tečaj KM vezan za euro i većina bh. trgovinskih partnera su zemlje eurozone ili zemlje čije su valute vezane za euro, stoga je logičniji izbor EURIBOR-a. Indeks potrošačkih cijena: indeks potrošačkih cijena mjeri promjene u razini cijena košare robe i usluga prosječnog kućanstva. Zvanične statističke institucije pripremaju i objavljuju na mjesečnoj razini indeks potrošačkih cijena. Slika: Indeks potrošačkih cijena, godišnje stope promjene (inflacija), (2008-2013) B) Učestalost promjena kamatne stope: Klijent koji sklapa ugovor s bankom, za kredit s promjenjivom kamatnom stopom, treba da zna da banci nije potrebna pismena dozvola klijenta da promijeni kamatnu stopu na kredit s promjenjivom kamatnom stopom. Promjena se zasniva na promjeni referencne kamatne stope o kojoj su se klijent i banka dogovorili u ugovoru. Najčešći vremenski rok je tromjesečje. To znači da banka može promijeniti kamatnu stopu samo jednom u tromjesečju, i to pod uvjetom da se referencna stopa specificirana u ugovoru o kreditu promijeni. Banka ne može promijeniti promjenjivu kamatnu stopu u rokovima drugačijim od dogovorenih rokova. C) Utjecaj na efektivnu kamatnu stopu kredita (EKS): za kredit s promjenjivom kamatnom stopom, EKS iskazan na početku pretpostavlja da se kamatna stopa na kredit NEĆE promijeniti tijekom trajanja kredita. Ali za kredite s promjenjivom kamatnom stopom, banka ima ugovorno pravo da promijeni ovu stopu tijekom trajanja ugovora. Bitna činjenica koje klijenti trebaju biti svjesni u vezi s EKS-om kod kredita s promjenjivom stopom jeste da će se EKS promijeniti svaki put kada banka promijeni nominalnu kamatnu stopu. Međutim, banka mora uključiti u ugovor osnovicu koju će koristiti za promjenu stope, učestalost s kojom može mijenjati stopu i svaki put kada promijeni nominalnu kamatnu stopu od banke se zahtijeva da izračuna novi EKS i unaprijed obavijesti klijenta o toj promjeni. Tako da promjene u EKS-u imaju ograničenja, kako na veličinu svake promjene tako i na učestalost promjena. Početno razdoblje fiksiranja Povremeno banke nude kredite s početnim razdobljem fiksiranja kamatne stope. To je ustvari određeno razdoblje na samom početku ugovora tijekom kojeg se kamatna stopa ne može promijeniti. Vrijednost kamatne stope se smatra nepromjenjivom samo ako je definirana: na točno određenoj razini, npr. 10% ili razlika (spread) na eksterni indeks u određeno vrijeme, npr. šestomjesečni EURIBOR plus 2% na određeni dan i u određeno vrijeme, što je ekvivalent točno određenoj razini kamatne stope Takvi krediti imaju karakteristike kredita s fiksnom stopom na početku kredita, obično jedna ili dvije godine, kada je kamatna stopa fiksirana i banka je ne može promijeniti. Nakon isteka početnog razdoblja, kreditni ugovor omogućava banci da promijeni kamatu na kredit, tako da se kredit pretvara u kredit s promjenjivom kamatom. Kamatna stopa postaje promjenjiva u skladu s dogovorenom procedurom računanja promjenjive kamatne stope (referencna stopa, razlika (spread), učestalost promjena kamatne stope). Zajmoprimatelji bi trebali obratiti pozornost na te detalje, ali i na to kako banke oglašavaju ponude kredita. Ponekad ih oglašavaju s fiksnom kamatnom stopom, ali ne ulaze u detalje, kao što je da li je kamata fiksna samo određeno razdoblje (početno razdoblje fiksacije) ili tijekom čitavog razdoblja trajanja kredita. Poznato je da banke ponekada reklamiraju kao kredite s fiksnom kamatom i one kredite koji imaju klauzulu o fiksnoj kamati u početnom razdoblju, koju banka onda može promijeniti nakon tog razdoblja. Zatim, ako je kredit s početnim razdobljem fiksiranja i naknadnim razdobljem promjenjivosti, banka mora precizirati na početku procedure računanja promjenjive kamatne stope da će mijenjati kamatnu stopu kada dođe razdoblje promjenjive stope i klijent se mora složiti s ovim procedurama, kao dio početnog kamatnog sporazuma. Treće, neke banke (više u drugim zemljama nego u Bosni i Hercegovini) nekada navedu klijente da potpišu ovakve kredite jer postave niske kamatne stope tijekom početnog razdoblja fiksiranja. Klijenti se zaduže do gornje granice s ovakvom niskom početnom kamatnom stopom i onda ne mogu da otplaćuju kredit kada nastupe promjenjive kamatne stope i kada kamatne stope značajno narastu. Objavljivanje informacija Regulativa zahtijeva od banaka da javno objave podatke o trendu kretanja dogovorene referencne stope i da budu dostupne klijentima na pristupačnim mjestima u bankama. Referencne stope koje se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama su EURIBOR, LIBOR i IPC. Informacije o razinama i trendovima kretanja ovih stopa trebale bi biti oglašene na vidljivim mjestima u svim poslovnicama banke. Ostale institucije bi također trebale objavljivati podatke o referencnim stopama koje se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama na web-stranicama kao alternativni izvor informacija za klijente. Kada banka želi da promijeni kamatnu stopu na kredite s promjenjivom kamatnom stopom zbog promjene referencne stope specificirane u ugovoru o kreditu, ona to mora priopćiti klijentu napismeno ili nekim drugim putem PRIJE nego što se nova kamatna stopa počne primjenjivati i naglasiti datum kada će se to desiti. Također, banka mora (besplatno) dostaviti klijentu promijenjeni plan otplate kredita, koji odražava novu kamatnu stopu. Zaključak Kamatna stopa na kredit s promjenjivom kamatnom stopom može se s vremenom promijeniti. Bez adekvatne regulative, ovo je predstavljalo rizik za zajmoprimatelje jer su banke mogle svojevoljno odlučiti o promjeni kamatne stope i učestalosti s kojom to čine. Odgovarajuća regulativa (kao što su izmjene i dopune Zakona o bankama u Republici Srpskoj) i dovoljna informiranost zajmoprimatelja umanjuju ovaj rizik zahtijevajući od banaka da se dogovore s klijentima koja osnovica će biti korištena za promjene kamatne stope, kao i s kojom učestalošću će se promjene dešavati. Također, spomenuta regulativa zahtijeva od banaka da obavijeste klijenta o promjeni kamatne stope prije nego što se nova kamatna stopa počne primjenjivati.
