Promjenjiva kamatna stopa Linkovi: Uvod Pravni aspekt Kako tri elementa poboljšavaju poziciju klijenta? Početni period fiksiranja Objavljivanje informacija Zaključak Uvod Kredit s promjenjivom kamatnom stopom je kredit kod kojeg kamatna stopa nije fiksirana tokom trajanja kreditnog ugovora nego može varirati. Krediti s promjenjivom kamatnom stopom jedno vrijeme su bili jako popularni u Bosni i Hercegovini jer su početne kamatne stope bile dosta niže nego na kredite s fiksnom kamatnom stopom, za kreditne ugovore iste dužine. U periodu 2007-2010. mnogi klijenti koji su uzeli kredite s promjenjivom kamatnom stopom bili su iznenađeni kada su banke često i naglašeno povećavale kamatne stope na te kredite.Banke su imale zakonsko pravo na to na osnovu ugovora koje su klijenti potpisali, a koji nisu ograničavali koliko često banke mogu mijenjati kamatnu stopu i nije zahtijevano od banaka da specificiraju osnovicu koja bi opravdala povećanje kamatne stope. Međutim, mnoge banke napravile su ozbiljne greške u javnom komuniciranju o svojim akcijama. Jedan od načina da se isprave pomenute greške bilo je uvođenje adekvatne regulative u vezi s osnovicom koja se koristi za povećavanje kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom i učestalosti s kojom to banke mogu činiti. Da bi se unaprijedilo objavljivanje i da bi se zaštitili korisnici usluga kod banaka i mikrokreditnih organizacija usvojene su izmjene i dopune Zakona o bankama Republike Srpske 2011. godine. Federacija Bosne i Hercegovine predložila je slične izmjene i dopune koje tek trebaju biti usvojene. Pravni aspekt Klijenti bi trebali posebno obratiti pažnju na nekoliko jako bitnih elemenata u vezi s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom (regulisani su izmjenama i dopunama Zakona o bankama Republike Srpske u 2011. godini): i) Ugovor o kreditu mora specificirati osnovicu koja se koristi za eventualno povećanje kamatne stope u budućnosti. Dvije osnovne karakteristike osnovice (u Republici Srpskoj) jesu: - osnovica mora biti promjenjivi element koji se zvanično objavljuje (referentna stopa ili indeks potrošačkih cijena). Indeks potrošačkih cijena je, ustvari, samo druga opcija da se referentna stopa naznači u ugovoru za kredit s promjenjivom kamatnom stopom, uz saglasnost i banke i zajmoprimca. - osnovica ne može biti nešto što jedna od ugovornih strana može jednostrano mijenjati. Iako se ova klauzula odnosi na obje ugovorne strane, klijent nema puno mogućnosti da utiče na referentnu stopu, tako da se ovo primarno odnosi na smanjivanje uticaja banaka na promjene kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom. ii) Ugovor o kreditu mora specificirati minimalnu učestalost s kojom banka može mijenjati kamatnu stopu u budućnosti. iii) Sve promjene nominalne kamatne stope i uticaj koji imaju na efektivnu kamatnu stopu (EKS) moraju se saopštiti klijentu PRIJE nego što nova nominalna i efektivna kamatna stopa stupi na snagu. Kako tri elementa poboljšavaju poziciju klijenta? A) Referentna stopa: Referentna stopa služi kao referentni pokazatelj za banke i mikrokreditne organizacije na osnovu kojeg mogu prilagođavati cijene finansijskih usluga i proizvoda koje nude. Kamatne stope na promjenjive kredite će se kretati nagore i nadolje, u skladu s trendom referentne stope specificirane u ugovoru. Banke ne mogu birati da li će informisati ili neće informisati klijente o promjeni referentne stope. Naznaka u ugovoru zahtijeva da to učine. Ovo se jednako primjenjuje i na periode u kojima kamatna stopa opada. Neke referentne stope koje se koriste u ugovorima o kreditima, kao što je EURIBOR (engl. Euro Interbank Offered Rate), pretrpile su pomenute promjene tokom posljednjih godinu dana (pogledati grafikon ispod). To implicira da su klijenti trebali svjedočiti padu kamatne stope na svoje kredite s promjenjivom kamatnom stopom kada EURIBOR opadne, ali i rastu kamatne stope kada EURIBOR poraste. Ukoliko to nije bio slučaj, klijenti bi trebali tražiti objašnjenje zašto se to nije primijenilo u slučaju njihovog ugovora o kreditu. Ukoliko ne dobiju odgovor ili je odgovor banke nezadovoljavajući, trebali bi se obratiti bankarskom ombudsmenu u svom entitetu. Referentna stopa mora biti nešto što se službeno obračunava i mora biti transparentna, tako da je i banci i klijentu lako dostupna. Najčešće korištena referentna stopa kao osnovica u Bosni i Hercegovini je EURIBOR referentna stopa. Neki krediti s promjenjivom kamatnom stopom mogu koristiti LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate) i zvanični indeks potrošačkih cijena (IPC). EURIBOR je kamatna stopa koju banke u eurozoni koriste za međubankarske pozajmice. Postoji nekoliko referentnih stopa EURIBOR-a koje se računaju i objavljuju, tako da se zajmoprimac u Bosni i Hercegovini mora pobrinuti da je u ugovoru o kreditu tačno naglašeno o kojoj stopi EURIBOR-a je riječ. Ugovor o kreditu ne smije dopustiti banci da koristi različite referentne stope EURIBOR-a po svojoj volji. Referentne stope EURIBOR-a se objavljuju pod pokroviteljstvom Evropske bankarske federacije. Prvi put su objavljene 1998. godine. Stope se računaju i objavljuju na dnevnoj osnovi i mogu se vrlo lako i na pristupačan način pronaći na Internetu i u finansijskim novinama.Jedan od najvećih uticaja na EURIBOR ima bazna kamatna stopa za finansiranje koju određuje Evropska centralna banke (ECB). Na primjer, u julu 2012. ECB je snizila ovu stopu sa 1% na 0,75%. U maju 2013. ponovno je snižena na 0,5%. Posljedica toga je blago snižavanje EURIBOR-ovih kamatnih stopa u 2012. Kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom u Bosni i Hercegovini koje koriste EURIBOR kao referentnu stopu u ugovorima o kreditu također su se trebale blago sniziti u 2012. Međutim, zajmoprimci u Bosni i Hercegovini koji imaju kredite s promjenjivom stopom koja koristi EURIBOR kao referentnu stopu trebali bi biti svjesni činjenice da referentna stopa u bilo kojem momentu može narasti i da će se to isto desiti s kamatnom stopom na njihove kredite. Buduće promjene u ECB-ovoj baznoj stopi zavisiće od ekonomskih uslova u eurozoni (ukoliko ekonomska aktivnost i inflacija počne da raste, ECB će povećavati baznu stopu za kredite). Tako da se zajmoprimci u Bosni i Hercegovini čija je promjenjiva kamatna stopa vezana za EURIBOR ne bi trebali šokirati ukoliko dođe do naglih povećanja kamatne stope na njihove kredite. Povećanje se očekuje jer su trenutno (u 2013. godini) kamatne stope EURIBOR-a neuobičajeno niske. Grafikon: EURIBOR i kamatne stope ECB-a (2008 - 2013) LIBOR referentne stope jako su slične EURIBOR-u, s tim da se LIBOR stope dobijaju na osnovu londonskog međubankarskog tržišta. Koriste se kao referentni indikator za finansijske proizvode u mnogim drugim zemljama. Pošto je devizni kurs KM vezan za euro i većina bh. trgovinskih partnera su zemlje eurozone ili zemlje čije su valute vezane za euro, stoga je logičniji izbor EURIBOR-a. Indeks potrošačkih cijena: indeks potrošačkih cijena mjeri promjene u nivou cijena korpe robe i usluga prosječnog domaćinstva. Zvanične statističke institucije pripremaju i objavljuju na mjesečnom nivou indeks potrošačkih cijena. Grafikon: Indeks potrošačkih cijena, godišnje stope promjene (inflacija), (2008-2013) B) Učestalost promjena kamatne stope: Klijent koji sklapa ugovor s bankom, za kredit s promjenjivom kamatnom stopom, treba da zna da banci nije potrebna pismena dozvola klijenta da promijeni kamatnu stopu na kredit s promjenjivom kamatnom stopom. Promjena se zasniva na promjeni referentne kamatne stope o kojoj su se klijent i banka dogovorili u ugovoru. Najčešći vremenski rok je kvartal. To znači da banka može promijeniti kamatnu stopu samo jednom u kvartalu, i to pod uslovom da se referentna stopa specificirana u ugovoru o kreditu promijeni. Banka ne može promijeniti promjenjivu kamatnu stopu u rokovima drugačijim od dogovorenih rokova. C) Uticaj na efektivnu kamatnu stopu kredita (EKS): za kredit s promjenjivom kamatnom stopom, EKS iskazan na početku pretpostavlja da se kamatna stopa na kredit NEĆE promijeniti tokom trajanja kredita. Ali za kredite s promjenjivom kamatnom stopom, banka ima ugovorno pravo da promijeni ovu stopu tokom trajanja ugovora. Bitna činjenica koje klijenti trebaju biti svjesni u vezi s EKS-om kod kredita s promjenjivom stopom jeste da će se EKS promijeniti svaki put kada banka promijeni nominalnu kamatnu stopu. Međutim, banka mora uključiti u ugovor osnovicu koju će koristiti za promjenu stope, učestalost s kojom može mijenjati stopu i svaki put kada promijeni nominalnu kamatnu stopu od banke se zahtijeva da izračuna novi EKS i unaprijed obavijesti klijenta o toj promjeni. Tako da promjene u EKS-u imaju ograničenja, kako na veličinu svake promjene tako i na učestalost promjena. Početni period fiksiranja Povremeno banke nude kredite s početnim periodom fiksiranja kamatne stope. To je ustvari određeni period na samom početku ugovora tokom kojeg se kamatna stopa ne može promijeniti. Vrijednost kamatne stope se smatra nepromjenjivom samo ako je definisana: na tačno određenom nivou, npr. 10% ili razlika (spread) na eksterni indeks u određeno vrijeme, npr. šestomjesečni EURIBOR plus 2% na određeni dan i u određeno vrijeme, što je ekvivalent tačno određenom nivou kamatne stope.. Takvi krediti imaju karakteristike kredita s fiksnom stopom na početku kredita, obično jedna ili dvije godine, kada je kamatna stopa fiksirana i banka je ne može promijeniti. Nakon isteka početnog perioda, kreditni ugovor omogućava banci da promijeni kamatu na kredit, tako da se kredit pretvara u kredit s promjenjivom kamatom. Kamatna stopa postaje promjenjiva u skladu s dogovorenom procedurom računanja promjenjive kamatne stope (referentna stopa, razlika (spread), učestalost promjena kamatne stope). Zajmoprimci bi trebali obratiti pažnju na te detalje, ali i na to kako banke oglašavaju ponude kredita. Ponekad ih oglašavaju s fiksnom kamatnom stopom, ali ne ulaze u detalje, kao što je da li je kamata fiksna samo određeni period (početni period fiksacije) ili tokom čitavog perioda trajanja kredita. Poznato je da banke ponekada reklamiraju kao kredite s fiksnom kamatom i one kredite koji imaju klauzulu o fiksnoj kamati u početnom periodu, koju banka onda može promijeniti nakon tog perioda. Zatim, ako je kredit s početnim periodom fiksiranja i naknadnim periodom promjenjivosti, banka mora precizirati na početku procedure računanja promjenjive kamatne stope da će mijenjati kamatnu stopu kada dođe period promjenjive stope i klijent se mora složiti s ovim procedurama, kao dio početnog kamatnog sporazuma. Treće, neke banke (više u drugim zemljama nego u Bosni i Hercegovini) nekada navedu klijente da potpišu ovakve kredite jer postave niske kamatne stope tokom početnog perioda fiksiranja. Klijenti se zaduže do gornje granice s ovakvom niskom početnom kamatnom stopom i onda ne mogu da otplaćuju kredit kada nastupe promjenjive kamatne stope i kada kamatne stope značajno narastu. Objavljivanje informacija Regulativa zahtijeva od banaka da javno objave podatke o trendu kretanja dogovorene referentne stope i da budu dostupne klijentima na pristupačnim mjestima u bankama. Referentne stope koje se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama su EURIBOR, LIBOR i IPC. Informacije o nivoima i trendovima kretanja ovih stopa trebale bi biti oglašene na vidljivim mjestima u svim poslovnicama banke. Ostale institucije bi također trebale objavljivati podatke o referentnim stopama koje se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama na web-stranicama kao alternativni izvor informacija za klijente. Kada banka želi da promijeni kamatnu stopu na kredite s promjenjivom kamatnom stopom zbog promjene referentne stope specificirane u ugovoru o kreditu, ona to mora saopštiti klijentu napismeno ili nekim drugim putem PRIJE nego što se nova kamatna stopa počne primjenjivati i naglasiti datum kada će se to desiti. Također, banka mora (besplatno) dostaviti klijentu promijenjeni plan otplate kredita, koji odražava novu kamatnu stopu. Zaključak Kamatna stopa na kredit s promjenjivom kamatnom stopom može se s vremenom promijeniti. Bez adekvatne regulative, ovo je predstavljalo rizik za zajmoprimce jer su banke mogle svojevoljno odlučiti o promjeni kamatne stope i učestalosti s kojom to čine. Odgovarajuća regulativa (kao što su izmjene i dopune Zakona o bankama u Republici Srpskoj) i dovoljna informisanost zajmoprimaca umanjuju ovaj rizik zahtijevajući od banaka da se dogovore s klijentima koja osnovica će biti korištena za promjene kamatne stope, kao i s kojom učestalošću će se promjene dešavati. Također, pomenuta regulativa zahtijeva od banaka da obavijeste klijenta o promjeni kamatne stope prije nego što se nova kamatna stopa počne primjenjivati.
