Održana međunarodna konferencija „Budućnost gotovog novca“ u organizaciji CBBiH i USAID

Sarajevo, 15.11.2018.

U Sarajevu je 15.11.2018. godine održana međunarodna konferencija „Budućnost gotovog novca“, a koju je povodom 20. godišnjice uvođenja konvertibilne marke kao zakonskog sredstva plaćanja u Bosni i Hercegovini, organizirala Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u suradnji sa USAID-om.

Konferencija, na kojoj su sudjelovali eminentni stručnjaci iz Austrije, Albanije, Bugarske, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, je ponudila zanimljive diskusije na temu gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, digitalizacije i fintecha, te je ukazala na činjenicu kako je i pored značajnog tehnološkoga napretka u financijskome posredovanju, od 2007. godine naovamo prisutan trend kontinuiranog povećanja gotovine u optjecaju, a što se smatra izravnom posljedicom globalne financijske krize.

U svome govoru, guverner CBBiH dr Senad Softić istaknuo je kako je konvertibilna marka poslije 20 godina postojanja u potpunosti opravdala svoje uvođenje, te kako je u tome razdoblju Bosna i Hercegovina uživala izuzetnu financijsku stabilnost i nisku inflaciju. „Jedan dio posla smo odradili, postavili smo pouzdan i čvrst okvir, sada je na svima nama, ne samo CBBiH, nego i na izvršnoj vlasti da provedemo strukturne reforme kako bismo ubrzali gospodarski rast, smanjili nezaposlenost i povećali standard građana Bosne i Hercegovine“, rekao je guverner Softić. Zamjenik direktora MMF-a za Europu Jörg Decressin, u obraćanju je rekao kako je pitanje digitalnih plaćanja već sazrelo, te ona nude razne alternative gotovini. „Ipak, kako god privlačno zvučalo, društvo bez gotovine, ili sa manje gotovine, je do sada ostalo nedostižno. Ali, stvari bi se mogle promijeniti. Inovacije fintech-a mogle bi pružati sve više mogućnosti koje pogoduju digitalnim plaćanjima“, rekao je Decressin, dodavši da bi se središnje banke trebale suočiti sa izazovima koje pred njih stavljaju privatne digitalne valute i kripto aktiva.

Vodeća ekonomistica CBBiH Belma Čolaković istaknula je kako oslanjanje isključivo na visinu registrirane/legalne ekonomske aktivnosti u zemlji, može rezultirati neadekvatno formuliranim ekonomskim politikama, te da se sa rastom značaja fintech-a dodatno komplicira procjena stvarne potražnje za novcem, a samim time i mjerenje ekonomske aktivnosti u zemlji.

Kad je riječ o dobu digitalizacije u financijskome sektoru, veliki utjecaj digitalnih tehnologija na bankarstvo je nešto što se već događa, s velikim potencijalom za daljnji rast. Neki od sudionika konferencije predviđaju da će u razvijenim zemljama bankarsko poslovanje sa građanstvom biti skoro potpuno automatizirano do 2020. godine, te da će automatizacija bankama pomoći smanjiti troškove 30-40% u određenim sektorima svoga poslovanja.

U zaključku konferencije ocijenjeno je kako će i regulatori morati mijenjati svoj pristup, odnosno prilagoditi okvir u kojemu posluju, kako bi pratili događanja na tržištu.

U pogledu kripto valuta, spomenuto je kako su one aktiva i investicija visokoga rizika, a ne novac u klasičnome smislu koji u osnovi ima neku obvezu.