Pozorno ćemo pratiti kretanja i moguće promjene

Centralna banka BiH ne očekuje veće izazove u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj, kazao je guverner Centralne banke BiH Senad Softić u pisanom odgovoru na naša pitanja.

On je kazao da će devizni rizik u transakcijama s Hrvatskom ostati neznatan, sve dok je u BiH na snazi režim valutnoga odbora, ili dok BiH ne uvede euro.

Koliko će usvajanje eura u Hrvatskoj, prije ili kasnije, imati utjecaja na Bosnu u Hercegovinu s obzirom na pogranične veze i promet koji i sada postoji?

Ne očekujemo veće izazove u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj. Naprotiv. Režim deviznoga tečaja na snazi u Hrvatskoj je upravljanog fluktuirajućeg tečaja. Činjenica da je Hrvatska u ERM II znači, između ostalog, da je HNB uspješno održavala tečaj kune prema euru u određenom uskom rasponu. Samim tim, fluktuacije u tečaju kune prema euru, posljedično i prema KM, nisu bile snažne. To znači da devizni rizik u financijskome sustavu i realnome sektoru, s ovog aspekta, nije bio naglašen. S uvođenjem eura, devizni rizik u transakcijama s Hrvatskom će postati neznatan, sve dok je u BiH na snazi režim valutnoga odbora, ili dok BiH ne uvede euro. Dakle, kada Hrvatska uvede euro, rizici poslovanja s Hrvatskom će biti manji jer će se eliminirati devizni rizik promjene vrijednosti kune prema euru. Isto tako, mjenjački će poslovi (poslovi zamjene valuta) biti jednostavniji jer će se isti novac koristiti i u 17 drugih zemalja. Moguće je da će se u srednjem roku hrvatska ekonomija više integrirati i okrenuti zemljama koje imaju euro. No ponavljam, većih izazova ne bi trebalo biti. CBBiH vrlo pozorno će pratiti kretanja te na vrijeme poduzimati mjere, ako će biti potrebno.

Može li doći do veće euroizacije u BiH kao posljedica zamjene kuna eurima?

Euroizacija (ili dolarizacija) događa se kada strana valuta nije zvanična, osnovna valuta u domaćem platnom prometu, ali je izbor značajnog dijela kućanstava ili poduzeća s ciljem očuvanja vrijednosti imovine, prvenstveno depozita i štednje, koristi se kao obračunska jedinica, ili se značajan dio plaćanja obavlja u stranoj valuti. U BiH, na temelju zakona o deviznom poslovanju i zakona o unutarnjem platnom prometu, jedino zvanično sredstvo plaćanja je KM. Posljednjih godina čak bilježimo intenziviranje trenda rasta depozita u KM, pri čemu treba napomenuti da je najveći dio depozita u stranim valutama u euru. Ilustracije radi, prema podacima CBBiH, u svibnju ove godine depoziti u KM bili su u visini 55,4% ukupnih depozita. Depoziti u stranim valutama, osim eurskih, činili su svega 4,3% ukupnih depozita u bankarskom sustavu. Ja bih rekao da uvođenje eura u Hrvatskoj neće imati veći utjecaj na euroizaciju u BiH, posebno ne na njen porast. Stupanj euroizacije u nekoj zemlji prvenstveno ovisi o povjerenju u vlastitu valutu te o povijesnome naslijeđu.

Da li će prelazak Hrvatske na euro iziskivati neke korake koje će Centralna banka BiH trebati preduzeti?

Uvođenje eura u Hrvatskoj neće imati utjecaja na operacije u CBBiH. No naravno, mi u CBBiH i dalje ćemo redovito i pozorno pratiti sva kretanja i moguće promjene te, ako bude potrebno, tome se prilagođavati.

U BiH se od određenih krugova, prije svega banaka, tražilo omogućavanje gotovinskog plaćanja u zemlji u eurima. Ja li to moguće prije nego što BiH krene putem Hrvatske i službeno uđe u eurozonu, što je iz sadašnje perspektive poprilično daleka budućnost?

Nismo upoznati s inicijativom banaka da se u BiH ponovo omogući gotovinsko plaćanje u zemlji u eurima. U CBBiH ne vidimo niti jedan razlog za ponovno uvođenje stranih valuta u gotovinska plaćanja u zemlji. S druge strane, razlozi protiv toga su brojni, i nimalo trivijalni. Entitetskim zakonima o deviznom poslovanju je KM prije deset godina postala jedino legalno sredstvo plaćanja u BiH. Određena razina euroizacije je uvijek prisutna u BiH i zbog aranžmana valutnoga odbora. Međutim, propisima kojim je striktno ograničeno plaćanje u stranim valutama u zemlji euroizacija se znatno ograničava, čime se pojačava djelotvornost mjera monetarne politike i ne gube prihodi od senioraže. Također, zabranom gotovinskog plaćanja u stranim valutama značajan dio transakcija iz neregistrirane i sive ekonomije je formaliziran, čime je smanjena i porezna evazija i znatno otežano pranje novca i financiranje terorizma. Nemamo nikakvih naznaka da stranci koji dolaze u BiH imaju problema sa zamjenom vodećih svjetskih valuta u BiH u bankama ili mjenjačnicama, niti da imaju poteškoća s podizanjem gotovine na bankomatima ili plaćanjem transakcija putem POS terminala u BiH putem kartica glavnih brandova, koje su izdane izvan BiH. Prema podacima CBBiH, od 2011. do 2019. godine promet po kreditnim karticama u BiH, a koje su izdane u inozemstvu utrostručio se do razine od 2,54 milijarde KM. Slični trendovi su zabilježeni i pri korištenju kartica izdanih u BiH za plaćanja i podizanja gotovine u zemlji i inozemstvu. Dakle, ne vidimo niti potrebe niti razloge da se u BiH omogući plaćanje u stranim valutama.