Pažljivo ćemo pratiti kretanja i moguće promjene

Centralna banka BiH ne očekuje veće izazove u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj, kazao je guverner Centralne banke BiH Senad Softić u pisanom odgovoru na naša pitanja.

On je kazao da će devizni rizik u transakcijama s Hrvatskom ostati neznatan, sve dok je u BiH na snazi režim valutnog odbora, ili dok BiH ne uvede euro.

Koliko će usvajanje eura u Hrvatskoj, prije ili kasnije, imati uticaja na Bosnu u Hercegovinu s obzirom na pogranične veze i promet koji i sada postoji?

Ne očekujemo veće izazove u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj. Naprotiv. Režim deviznog kursa na snazi u Hrvatskoj je upravljanog fluktuirajućeg kursa. Činjenica da je Hrvatska u ERM II znači, između ostalog, da je HNB uspješno održavala kurs kune prema euru u određenom uskom rasponu. Samim tim, fluktuacije u kursu kune prema euru, posljedično i prema KM, nisu bile snažne. To znači da devizni rizik u finansijskom sistemu i realnom sektoru, s ovog aspekta, nije bio naglašen. S uvođenjem eura, devizni rizik u transakcijama s Hrvatskom će postati neznatan, sve dok je u BiH na snazi režim valutnog odbora, ili dok BiH ne uvede euro. Dakle, kada Hrvatska uvede euro, rizici poslovanja s Hrvatskom će biti manji jer će se eliminisati devizni rizik promjene vrijednosti kune prema euru. Isto tako će mjenjački poslovi (poslovi zamjene valuta) biti jednostavniji jer će se isti novac koristiti i u 17 drugih zemalja. Moguće je da će se u srednjem roku hrvatska ekonomija više integrisati i okrenuti zemljama koje imaju euro. No ponavljam, većih izazova ne bi trebalo biti. CBBiH će vrlo pažljivo pratiti kretanja te na vrijeme poduzimati mjere, ako će biti potrebno.

Može li doći do veće euroizacije u BiH kao posljedica zamjene kuna eurima?

Euroizacija (ili dolarizacija) se dešava kada strana valuta nije zvanična, osnovna valuta u domaćem platnom prometu, ali je izbor značajnog dijela domaćinstava ili preduzeća s ciljem očuvanja vrijednosti imovine, prvenstveno depozita i štednje, koristi se kao obračunska jedinica, ili se značajan dio plaćanja obavlja u stranoj valuti. U BiH je, na osnovu zakona o deviznom poslovanju i zakona o unutrašnjem platnom prometu, jedino zvanično sredstvo plaćanja KM. Posljednjih godina čak bilježimo intenziviranje trenda rasta depozita u KM, pri čemu treba napomenuti da je najveći dio depozita u stranim valutama u euru. Ilustracije radi, prema podacima CBBiH, u maju ove godine depoziti u KM su bili u visini 55,4% ukupnih depozita. Depoziti u stranim valutama, osim eurskih, činili su svega 4,3% ukupnih depozita u bankarskom sistemu. Ja bih rekao da uvođenje eura u Hrvatskoj neće imati veći uticaj na euroizaciju u BiH, posebno ne na njen porast. Stepen euroizacije u nekoj zemlji prvenstveno zavisi od povjerenja u vlastitu valutu te o istorijskom naslijeđu.

Da li će prelazak Hrvatske na euro iziskivati neke korake koje će Centralna banka BiH trebati preduzeti?

Uvođenje eura u Hrvatskoj neće imati uticaja na operacije u CBBiH. No naravno, mi u CBBiH ćemo i dalje redovno i pažljivo pratiti sva kretanja i moguće promjene te, ako bude potrebno, tome se prilagođavati.

U BiH se od određenih krugova, prije svega banaka, tražilo omogućavanje gotovinskog plaćanja u zemlji u eurima. Ja li to moguće prije nego što BiH krene putem Hrvatske i službeno uđe u eurozonu, što je iz sadašnje perspektive poprilično daleka budućnost?

Nismo upoznati s inicijativom banaka da se u BiH ponovo omogući gotovinsko plaćanje u zemlji u eurima. U CBBiH ne vidimo nijedan razlog za ponovno uvođenje stranih valuta u gotovinska plaćanja u zemlji. S druge strane, razlozi protiv toga su brojni, i nimalo trivijalni. Entitetskim zakonima o deviznom poslovanju je KM prije deset godina postala jedino legalno sredstvo plaćanja u BiH. Određen nivo euroizacije je uvijek prisutan u BiH i zbog aranžmana valutnog odbora. Međutim, propisima kojim je striktno ograničeno plaćanje u stranim valutama u zemlji se euroizacija znatno ograničava, čime se pojačava djelotvornost mjera monetarne politike i ne gube prihodi od senioraže. Takođe, zabranom gotovinskog plaćanja u stranim valutama je značajan dio transakcija iz neregistrovane i sive ekonomije formalizovan, čime je smanjena i poreska evazija i znatno otežano pranje novca i finansiranje terorizma. Nemamo nikakvih naznaka da stranci koji dolaze u BiH imaju problema s zamjenom vodećih svjetskih valuta u BiH u bankama ili mjenjačnicama, niti da imaju poteškoća s podizanjem gotovine na bankomatima ili plaćanjem transakcija putem POS terminala u BiH putem kartica glavnih brendova, koje su izdate van BiH. Prema podacima CBBiH, od 2011. do 2019. godine promet po kreditnim karticama u BiH, a koje su izdate u inostranstvu utrostručio se do nivoa od 2,54 milijarde KM. Slični trendovi su zabilježeni i pri korištenju kartica izdatih u BiH za plaćanja i podizanja gotovine u zemlji i inostranstvu. Dakle, ne vidimo niti potrebe niti razloge da se u BiH omogući plaćanje u stranim valutama.