Kredibilitet valutnoga odbora kao obrana stabilnosti

Monetarna politika i financijska stabilnost u doba COVID-19, te odgovor financijskoga sektora na koronakrizu teme su ovogodišnjeg 8. po redu Susreta guvernera središnjih banaka država regije koji je danas održan u Rovinju, Republika Hrvatska, a kome je nazočio i guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Senad Softić.

Odgovor monetarnih politika na pandemiju COVID-19 pokazao se uspješnim u stabilizaciji financijskih tržišta. Iako su u prošlosti nekonvencionalne mjere monetarne politike, poput kupovine aktive velikih razmjera i ubrizgavanja likvidnih sredstava tijekom Velike financijske krize razvijale i koristile samo središnje banke velikih gospodarstava, ova je pandemija potakla i središnje banke manjih gospodarstava da počnu koristiti slične mjere.

Objašnjavajući situaciju u monetarnom i financijskom sektoru Bosne i Hercegovine tijekom pandemije COVID-19, guverner Softić je istaknuo da od početka ove krize, CBBiH pomno prati domaća i međunarodna događanja. S obzirom na činjenicu da CBBiH primjenjuje strogi valutni odbor, nije bilo moguće slijediti korake drugih središnjih banaka i koristiti neke konvencionalne ili nekonvencionalne mjere monetarne politike.

„Naša prva obrambena linija bila je održavanje kredibiliteta valutnoga odbora“, rekao je guverner Softić, istakavši da je jedini instrument monetarne politike koji CBBiH ima na raspolaganju obvezna pričuva. Iako je bilo inicijativa za promjenu stope obvezne pričuve, guverner je naglasio da za to nije bilo stvarnoga razloga, jer poslovne banke na računima drže značajan iznos iznad razine obvezne pričuve, dodavši još da su valutni odbor i stabilan tečaj prema euru doprinijeli ukupnoj stabilnosti sustava, što su potvrdile i međunarodne rejting agencije.

Oporavak u Bosni i Hercegovini ovisit će o dinamici oporavka naših glavnih trgovinskih partnera, zemalja Europske unije. Sva će gospodarstva regije ov godine završiti s negativnim rastom BDP-a. Za BiH se ove godini procjenjuje pad BDP-a od blizu 6%, dok se 2021. predviđa rast BDP-a od blizu 4%. „S niskom domaćom potražnjom, uključujući ograničeni fiskalni prostor, malu privatnu potrošnju i bez novčanog poticaja, brzina oporavka uveliko će ovisiti o međunarodnim priljevima kapitala“, rekao je guverner. S obzirom na skromnu razinu izravnih stranih ulaganja u BiH sa samo 700 milijuna KM tijekom 2019. godine, guverner je naveo da će oslanjanje na multilateralnu potporu biti ključno.

Na kraju izlaganja guverner se osvrnuo na iskustva središnjih bankara u upravljanju krizom. „S moje točke gledišta, koordinacija i komunikacija pokazali su se ključnim alatima u upravljanju krizom. Vremena koja su pred nama nesumnjivoće biti vrlo zanimljiva i izazovna. Čini se da je razmišljanje o dugoročnim problemima i pronalaženje rješenja za njih relevantnije nego ikad“, rekao je guverner CBBiH, dodajući da su mnoge lekcije naučene iz Covid krize, ali da kriza još nije gotova. „Stvarni učinci krize postat će vidljivi kad ona završi, ali u međuvremenu moramo naučiti živjeti s Covidom i početi razmišljati 'izvan okvira Covida'“, zaključio je svoje obraćanje prisutnima guverner Softić.

Susret guvernera središnjih banaka država u regiji organizirali su poslovni tjednik Lider i Hrvatska udruga banaka, a cilj mu je poboljšati suradnju financijskih institucijau regiji i razmijeniti iskustava u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i cjelokupnog gospodarstva.