Intervju guvernera za "Nezavisne novine": Korona napola sasjekla direktna strana ulaganja

CBBiH ne očekuje rast kamatnih stopa komercijalnih banaka na kredite ni za građane, ni za pravna lica

Mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli svijet je u ekonomskom šoku. Ekonomska se struka najvećim dijelom slaže da u takvim okolnostima ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržem oporavku, kaže u intervjuu za „Nezavisne“ Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

„Fisklalnu konolidaciju treba provoditi u dobrim vremenima, a sada u krizi nam je potrebna razumna, ali dodatna državna potrošnja“, ističe Softić.

Možete li se kratko osvrnuti na 2020. godinu Kakvi su makroekonomski pokazatelji na kraju godine

Podaci na globalnom nivou, odnosno, projekcije koje je dao Međunarodni monetarni fond (MMF), govore da bi svjetska ekonomija mogla imati pad od 4,4%, dakle, nalazimo se u globalnoj recesiji. Jedina država za koju se predviđa određeni rast jeste Kina. Ono što je za Bosnu i Hercegovinu posebno bitno jeste to da se u Eurozoni očekuje pad od 7,3%. Ovaj podatak je izuzetno bitan za nas, jer je to naš glavni spoljnotrgovinski partner. S druge strane, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je nedavno objavila svoje prognoze za BDP Bosne i Hercegovine i iste, u ovom trenutku, govore o padu BDP-a od 4,6% za 2020. godinu. Komponente koje utiču na pad BDP-a su pad investicija i izvoza, a ključna komponenta pada BDP-a jeste lična potrošnja, za koju se očekuje smanjenje od 5,3%.

Kako je korona virus uticao na finansije, kakvi su finansijski pokazatelji?

Svi relevantni pokazatelji pokazuju snažan uticaj pandemije, te posljedičnog pada ekonomskih aktivnosti. Uzeću primjer jedne od statistika koju CBBiH redovno prikuplja, a to su podaci o doznakama bh dijaspore. One čine oko 8,5% ukupnog BDP-a, a u prvih šest mjeseci ove godine priliv je iznosio 1,19 milijardi KM, što je za 17% manje nego u istom periodu prethodne godine. Iako je još rano govoriti o podacima o direktnim stranim ulaganjima za 2020. godinu, neki preliminarni podaci koje imamo za prvih pola godine govore o smanjenju od skoro 50% u odnosu na isti period prethodne godine. U medijima je objavljena informacija Uprave za indirektno oporezivanje o značajnom padu prihoda od indirektnih poreza. Dakle, ne postoji nijedan ekonomski pokazatelj na koji pandemija nije uticala.

I ranije ste govorili da su potrebne reforme, šta je neophodno BiH da bi bolje funkcionisala finansijski i ekonomski?

Prije svega, kriza je pokazala ranjivost modela globalnog koncepta snabdijevanja i proizvodnje. Zahvaljujući povoljnoj geografskoj poziciji, naša država sigurno može unaprijediti određene segmente trgovine sa državama EU i ovo je dobra prilika da se više razvija lokalna proizvodnja.

Važno je imati na umu da će ova Covid kriza proći te se svi moramo pripremati za postpandemijski period. Trebamo sistemski početi raditi na otklanjanju prepreka za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.

Devizne rezerve u BiH stalno rastu i prošle godine su premašile su 12 milijardi KM, šta nam to govori?

Devizne rezerve CBBiH su stabilne i iznose 13,66 milijardi KM na dan 24. decembra 2020. U trenutno izuzetno turbulentnim uslovima na svjetskim finansijskim tržištima, CBBiH upravlja deviznim rezervama na način koji osigurava likvidnost i sigurnost portfolija deviznih rezervi. Investiranje se vrši u prvoklasne vrijednosne papire država članica euro zone i depozite kod centralnih i komercijalnih banka najboljeg kreditnog rejtinga. To je bitno jer su devizne rezerve garancija sistema valutnog odbora. Stoga svako kada god poželi može svoje KM zamijeniti za eure i mi mu to garantujemo. Da bi to mogla garantovati, CBBiH mora biti sigurna da će moći povući svoja sredstva (ulaganja) u potpunosti (solventnost) i na vrijeme (likvidnost) kada joj zatrebaju, odnosno kada građani to žele. To je temelj na kojem počiva valutni odbor ali i stabilnost cijelog finansijskog sistema u BiH već preko dvije dekade.

Ono što najviše interesira bh. građane jesu krediti, odnosno kamate, da li će i koliko rasti/padati?

CBBiH ne očekuje rast kamatnih stopa komercijalnih banaka na kredite ni za građane, ni za pravna lica. Sve prognoze govore da će glavne centralne banke u svijetu zadržati svoje, moram reći, veoma niske kamatne stope još barem dvije godine. Isto, novca na međunarodnim tržištima ima u izobilju. Bankama su na raspolaganju brojni izvori sredstava i to vrlo jeftini. Likvidnost bankarskog sistema u BiH i dalje je vrlo visoka i banke na svojim računima drže ukupno 5,8 milijardi KM, od čega je 2,7 milijardi KM iznos koji moraju držati zbog obavezne rezerve, a ostatak, više od 3 milijarde je tzv. višak rezervi. Dalje, veoma bitno – potražnja za kreditima je veoma mala. I stanovništvo i preduzeća su vrlo oprezni u ulaganjima jer su, kako stalno naglašavam, suočeni su s neizvjesnošću. Postoji velika ponuda novca kako na međunarodnim tako i na domaćem tržištu, potražnja je mala, stoga se ne vide ozbiljni ekonomski razlozi za podizanjem kamatnih stopa.

BiH je opet tražila pomoć MMF-a, još uvijek nema dogovora Fiskalnog vijeća o uslovima iz Pisma namjere, očekujete li da će ovo biti riješeno?

Iskreno se nadam povoljnom ishodu, iz prostog razloga, što program donosi mnoge pozitivne stvari, pored neophodnih finansijskih sredstava. Prvi razlog je, naravno, novac. BiH trebaju dodatna sredstva, posebno inostrana. U ovoj godini očekujemo pad ino-doznaka, očekujemo pad izvoza, te pad direktnih ulaganja, koja su ionako komparativno mala u BiH. Treba dodati da mnogi drugi donatori i kreditori iz međunarodnih institucija često svoje programe vežu uz aktivan, dakle odobren program MMF-a. Drugo, teško sami provodimo potrebne reforme. Svima nam one trebaju. MMF u svojim programima traži od nas reforme. MMF nas podsjeća da postoji obaveza provođenja reformi. Uglavnom su to reforme koje bismo i sami trebali raditi, ali često se teško dogovaramo oko njih i onda ih sporo provodimo. Treće, na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije i time se smanjuju rizici i neizvjesnost s kojom se susreću i domaći i strani ulagači. Ekonomski rast ne voli povećane rizike. Program MMF-a pruža više sigurnosti, ili drugim riječima pruža više sigurnosti ulagačima, dakle smanjuje rizik. Međunarodno se taj program odražava i na naš rejting. A rejting nam je važan ne samo radi službenih nego i privatnih ulaganja. Iako ne treba očekivati značajne privatne investicije dok traje pandemija, potrebno je uraditi sve da i domaćim i stranim investitorima osiguramo što stabilniji okvir kada pandemija prestane. I krizi se pogoršavaju budžetski deficiti jer padaju budžetski prihodi, a rastu rashodi, posebno troškovi zdravstvenog sistema te socijalne pomoći. Sredstva MMF-a biti će korištena i za fiskalne potrebe. Naravno to je kredit, i on će povećati i javni i vanjski dug. Mi iz CBBiH često govorimo protiv prekomjernog zaduživanja, a posebno neracionalnog trošenja budžetskih sredstava. Jer svaki se kredit treba vratiti. No, ponavljam mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli je svijet u ekonomskom šoku. Ekonomska se struka najvećim dijelom slaže da u takvim okolnostima ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržem oporavku. Fiskalnu konsolidaciju treba provoditi u dobrim vremenima, a sada u krizi nam je potrebna razumna, ali ipak dodatna državna potrošnja. Kada se sve sabere, potpuno je jasno da bi novi aranžman trebao biti svima u interesu.

Kako objašnjavate činjenicu da CB, jedina u regionu i Evropi nije reagovala tokom pandemije i pored brojnih zahtjeva privrednika i političara?

Bilo bi neozbiljno od institucije kakva je ona koju predstavljam da se upušta u rasprave o stvarima koje jednostavno nisu u skladu sa mandatom i Zakonom o CBBiH. Ovo za nas nije ništa novo. Pritisci na CBBiH da poduzima aktivnosti koje su suprotne njenim zakonskim ovlaštenjima se godinama javljaju određenom dinamikom. Posljednji u nizu vršen je početkom pandemije, kada su se javljali zahtjevi poput dodatnog štampanja novca bez pokrića, finansiranja budžeta i slično. Danas, sasvim sigurno svjedočimo ispravnosti i opravdanosti svih odluka CBBiH. Takvi zahtjevi, osim što su štetni za naše društvo, obmanjuju javnost u dijelu mandata i ovlasti CBBiH, čime je šteta višestruka. Uprkos izjavama koje govore suprotno, CBBiH jer uradila sve što je bilo u njenom mandatu i unutar važećih zakonskih okvira na očuvanju funkcionalnosti segmenata ekonomije, ali i društva. Prvo, sačuvana je stabilnost KM, očuvan je valutni odbor kao garant stabilnosti ne samo novca nego i cijelog finansijskog sistema. Sve vrijeme najgore krize sve naše glavne funkcije su besprijekorno funkcionisale - platni sistemi i to žirokliring sistem i sistem bruto poravnanja u realnom vremenu, zatim Centralni registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u BiH i Registar računa poslovnih subjekata, te snabdijevanje gotovim novcem cijele teritorije države. Neke od ovih operacija su predstavljale izuzetne logističke i operativne izazove u uslovima u kojima radimo i živimo. Kada govorimo o platnim sistemima i registrima, iskoristio bih priliku da naglasim da je potrebno proširiti postojeći registar računa koji bi uključivao i registar računa fizičkih lica, kako bi se u potpunosti zaokružio davno započeti proces uspostavljanja jedinstvenog registra. To je i jedna od tema u Pismu namjera sa MMF-om. CBBiH ima sve pravne i tehničke preduslove za dogradnju ovog registra kojim bi se značajno olakšao rad svim učesnicima u finansijskom sektoru, uključujući i građane BiH, te ojačao platni sistem zemlje. Takođe, registar računa fizičkih lica ima višestruki značaj za sprečavanje nezakonitih aktivnosti pranja novca i finansiranja terorizma. Dogradnjom postojećeg registra od strane CBBiH se ni na koji način ne ograničava vođenje entitetskih registara niti to predstavlja bilo kakav prenos nadležnosti. Nadalje, od CBBiH se tražilo i spuštanje stope obavezne rezerve. Važno je podsjetiti da se radi o novcu koji pripada bankama i njihovim deponentima. Više smo puta naglašavali da smo, ukoliko se ukaže potreba, spremni brzo reagovati i spuštanjem stope obavezne rezerve povećati likvidnost banaka. No zasad ne vidimo nikakve potrebe za tako nešto, što se vidi i iz podataka koje sam ranije naveo. Naglašavam da je CBBiH u aktuelnoj situaciji, vodila odgovornu i proaktivnu politiku u skladu sa Zakonom o CBBiH, te će poduzimati i dalje sve moguće mjere u okviru svog monetarnog režima kako bi pomogla ekonomiju i stanovništvo. Međutim, monetarnom politikom ne mogu se rješavati svi problemi koje je u društvu i ekonomiji prouzrokovala pandemija. Naš prvenstveni zadatak je da garantujemo stabilnost i time omogućavamo ekonomski prosperitet. Dozvolite mi za kraj da Vašim čitaocima zaželim sretnu i uspješnu novu 2021. godinu.

Bankarski sektor je pretrpio određene probleme usljed pandemije, ali je ipak stabilan. Hoće li ostati stabilan i likvidan i naredne godine?

Bankarski sektor u BiH je vrlo stabilan. Kao pokazatelj navodim da je tzv. stopa regulatornog kapitala znatno viša od propisanih 12 posto, dakle postoje rezerve za slučaj pogoršanja situacije. I ostali bitni pokazatelji bankarskog sektora su dobri. Zdrav bankarski sistem je nužan kada krene snažniji oporavak bh. ekonomije.