Intervju guvernera „Nezavisnim novinama“: Korona napola sasjekla izravna strana ulaganja

CBBiH ne očekuje rast kamatnih stopa poslovnih banaka na kredite ni za građane, ni za pravne osobe

Mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli je svijet u ekonomskom šoku. Ekonomska se struka najvećim dijelom slaže da u takvim okolnostima ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržem oporavku, kaže u intervjuu za „Nezavisne“ Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

„Fiskalnu konsolidaciju treba provoditi u dobrim vremenima, a sada u krizi nam je potrebna razumna, ali dodatna državna potrošnja“, ističe Softić.

Možete li se kratko osvrnuti na 2020. godinu. Kakvi su makroekonomski pokazatelji na kraju godine?

Podaci na globalnoj razini, odnosno, projekcije koje je dao Međunarodni monetarni fond (MMF), govore da bi svjetska ekonomija mogla imati pad od 4,4%, dakle, nalazimo se u globalnoj recesiji. Kina je jedina država za koju se predviđa određeni rast. Za Bosnu i Hercegovinu osobito je važno da se u eurozoni očekuje pad od 7,3%. Ovaj je podatak izuzetno važan za nas, jer je to naš glavni vanjskotrgovinski partner. S druge strane, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je nedavno objavila svoje prognoze za BDP Bosne i Hercegovine i iste, u ovom trenutku, govore o padu BDP-a od 4,6% za 2020. godinu. Komponente koje utječu na pad BDP-a su pad investicija i izvoza, a ključna komponenta pada BDP-a jeste osobna potrošnja, za koju se očekuje smanjenje od 5,3%.

Kako je koronavirus utjecao na financije, kakvi su financijski pokazatelji?

Svi relevantni pokazatelji pokazuju snažan utjecaj pandemije, te posljedičnog pada ekonomskih aktivnosti. Uzeti ću primjer jedne od statistika koju CBBiH redovito prikuplja, a to su podatci o doznakama bh. dijaspore. One čine oko 8,5% ukupnoga BDP-a, a u prvih šest mjeseci ove godine priljev je iznosio 1,19 milijardi KM, što je za 17% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako je još rano govoriti o podatcima o izravnim stranim ulaganjima za 2020. godinu, neki preliminarni podatci koje imamo za prvih pola godine govore o smanjenju od skoro 50% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U medijima je objavljena informacija Uprave za neizravno oporezivanje o značajnom padu prihoda od neizravnih poreza. Dakle, ne postoji niti jedan ekonomski pokazatelj na koji pandemija nije utjecala.

I ranije ste govorili da su potrebne reforme, što je neophodno BiH da bi bolje funkcionirala financijski i ekonomski?

Prije svega, kriza je pokazala ranjivost modela globalnoga koncepta opskrbe i proizvodnje. Zahvaljujući povoljnoj geografskoj poziciji, naša država sigurno može unaprijediti određene segmente trgovine sa državama EU i ovo je dobra prigoda da se lokalna proizvodnja više razvija .

Važno je imati na umu da će ova Covid-kriza proći te se svi moramo pripremati za postpandemijsko razdoblje. Trebamo sustavno početi raditi na otklanjanju prepreka za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja.

Devizne pričuve u BiH stalno rastu i prošle godine su premašile su 12 milijardi KM, što nam to govori?

Devizne pričuve CBBiH su stabilne i iznose 13,66 milijardi KM na dan 24. prosinca 2020. U trenutno izuzetno turbulentnim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima, CBBiH upravlja deviznim pričuvama na način koji osigurava likvidnost i sigurnost portfelja deviznih pričuva. Investiranje se vrši u prvoklasne vrijednosne papire država članica eurozone i depozite kod središnjih i poslovnih banaka najboljega kreditnog rejtinga. To je važno jer su devizne pričuve garancija sustava valutnoga odbora. Stoga, svatko kada poželi može svoje KM zamijeniti za eure i mi mu to garantiramo. Da bi to mogla garantirati, CBBiH mora biti sigurna da će moći povući svoja sredstva (ulaganja) u potpunosti (solventnost) i na vrijeme (likvidnost) kada joj zatrebaju, odnosno kada građani to žele. To je temelj na kojem počiva valutni odbor ali i stabilnost cijeloga financijskog sustava u BiH već preko dvije dekade.

Ono što najviše interesira bh. građane jesu krediti, odnosno kamate, da li će i koliko rasti/padati?

CBBiH ne očekuje rast kamatnih stopa poslovnih banaka na kredite ni za građane, ni za pravne osobe. Sve prognoze govore da će glavne središnje banke u svijetu zadržati svoje, moram reći, veoma niske kamatne stope još barem dvije godine. Isto, novca na međunarodnim tržištima ima u izobilju. Bankama su na raspolaganju brojni izvori sredstava i to vrlo jeftini. Likvidnost bankarskog sustava u BiH i dalje je vrlo visoka i banke na svojim računima drže ukupno 5,8 milijardi KM, od čega je 2,7 milijardi KM iznos koji moraju držati zbog obvezne rezerve, a ostatak, više od 3 milijarde je tzv. višak rezervi. Dalje, veoma važno – potražnja za kreditima je veoma mala. I stanovništvo i poduzeća su vrlo oprezni u ulaganjima jer su, kako stalno naglašavam, suočeni su s neizvjesnošću. Postoji velika ponuda novca kako na međunarodnim tako i na domaćem tržištu, potražnja je mala, stoga se ne vide ozbiljni ekonomski razlozi za podizanjem kamatnih stopa.

BiH je opet tražila pomoć MMF-a, još uvijek nema dogovora Fiskalnoga vijeća o uvjetima iz Pisma namjere, očekujete li da će ovo biti riješeno?

Iskreno se nadam povoljnome ishodu, iz prostoga razloga, što program donosi mnoge pozitivne stvari, pored neophodnih financijskih sredstava. Prvi razlog je, naravno, novac. BiH trebaju dodatna sredstva, posebno inozemna. U ovoj godini očekujemo pad inodoznaka, očekujemo pad izvoza, te pad izravnih ulaganja, koja su ionako komparativno mala u BiH. Treba dodati da mnogi drugi donatori i kreditori iz međunarodnih institucija često svoje programe vežu uz aktivan, dakle odobren program MMF-a. Drugo, teško sami provodimo potrebne reforme. Svima nam one trebaju. MMF u svojim programima traži od nas reforme. MMF nas podsjeća da postoji obveza provođenja reformi. Uglavnom su to reforme koje bismo i sami trebali raditi, ali često se teško dogovaramo oko njih i onda ih sporo provodimo. Treće, na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije i time se smanjuju rizici i neizvjesnost s kojom se susreću i domaći i strani ulagači. Ekonomski rast ne voli povećane rizike. Program MMF-a pruža više sigurnosti, ili drugim riječima pruža više sigurnosti ulagačima, dakle smanjuje rizik. Međunarodno se taj program odražava i na naš rejting. A rejting nam je važan ne samo radi službenih nego i privatnih ulaganja. Iako ne treba očekivati značajna privatna ulaganja dok traje pandemija, potrebno je uraditi sve da i domaćim i stranim investitorima osiguramo što stabilniji okvir kada pandemija prestane. U krizi se pogoršavaju proračunski deficiti jer padaju proračunski prihodi, a rastu rashodi, osobito troškovi zdravstvenog sustava te socijalne pomoći. Sredstva MMF-a bit će korištena i za fiskalne potrebe. Naravno to je kredit, i on će povećati i javni i vanjski dug. Mi iz CBBiH često govorimo protiv prekomjernog zaduživanja, a posebno neracionalnoga trošenja proračunskih sredstava. Jer svaki se kredit treba vratiti. No, ponavljam mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli je svijet u ekonomskom šoku. Ekonomska se struka najvećim dijelom slaže da u takvom okruženju ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržemu oporavku. Fiskalnu konsolidaciju treba provoditi u dobrim vremenima, a sada u krizi potrebna nam je razumna, ali ipak dodatna državna potrošnja. Kada se sve sabere, potpuno je jasno da bi novi aranžman trebao biti svima u interesu.

Kako objašnjavate činjenicu da CBBiH, jedina u regiji i Europi nije reagirala tijekom pandemije i pored brojnih zahtjeva gospodarstvenika i političara?

Bilo bi neozbiljno od institucije kakva je ona koju predstavljam da se upušta u rasprave o stvarima koje jednostavno nisu sukladne mandatu i Zakonu o CBBiH. Ovo za nas nije ništa novo. Pritisci na CBBiH da poduzima aktivnosti koje su u suprotnosti sa njenim zakonskim ovlaštenjima godinama se javljaju određenom dinamikom. Posljednji u slijedu vršen je početkom pandemije, kada su se javljali zahtjevi poput dodatnog tiskanja novca bez pokrića, financiranja proračuna i slično. Danas, sasvim sigurno svjedočimo ispravnosti i opravdanosti svih odluka CBBiH. Takvi zahtjevi, osim što su štetni za naše društvo, obmanjuju javnost u dijelu mandata i ovlasti CBBiH, čime je šteta višestruka. Usprkos izjavama koje govore suprotno, CBBiH jer uradila sve što je bilo u njenom mandatu i unutar važećih zakonskih okvira na očuvanju funkcionalnosti segmenata ekonomije, ali i društva. Prvo, očuvana je stabilnost KM, očuvan je valutni odbor kao garant stabilnosti ne samo novca nego i cijeloga financijskog sustava. Sve vrijeme najgore krize sve naše glavne funkcije su besprijekorno funkcionirale – platni sustavi i to žirokliring sustav i sustav bruto poravnanja u realnome vremenu, zatim Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u BiH i Registar računa poslovnih subjekata, te opskrba gotovim novcem cijele teritorije države. Neke od ovih operacija su predstavljale izuzetne logističke i operativne izazove u uvjetima u kojima radimo i živimo. Kada govorimo o platnim sustavima i registrima, iskoristio bih prigodu da naglasim da je potrebno proširiti postojeći registar računa koji bi uključivao i registar računa fizičkih osoba, kako bi se u potpunosti zaokružio davno započeti proces uspostavljanja jedinstvenoga registra. To je i jedna od tema u Pismu namjera sa MMF-om. CBBiH ima sve pravne i tehničke preduvjete za dogradnju ovoga registra kojim bi se značajno olakšao rad svim sudionicima u financijskome sektoru, uključujući i građane BiH, te ojačao platni sustav zemlje. Također, registar računa fizičkih osoba ima višestruki značaj za sprečavanje nezakonitih aktivnosti pranja novca i financiranja terorizma. Dogradnjom postojećeg registra od strane CBBiH se, ni na koji način, ne ograničava vođenje entitetskih registara, niti to predstavlja bilo kakav prijenos nadležnosti. Nadalje, od CBBiH se tražilo i spuštanje stope obvezne rezerve. Važno je podsjetiti da se radi o novcu koji pripada bankama i njihovim deponentima. Više smo puta naglašavali da smo, ukoliko se ukaže potreba, spremni brzo reagirati i spuštanjem stope obvezne rezerve povećati likvidnost banaka. No za sada ne vidimo nikakve potrebe za takvo što, što se vidi i iz podataka koje sam ranije naveo. Naglašavam da je CBBiH u aktualnoj situaciji, vodila odgovornu i proaktivnu politiku sukladno Zakonu o CBBiH, te će i dalje poduzimati sve moguće mjere u okviru svoga monetarnog režima kako bi pomogla ekonomiju i stanovništvo. Međutim, monetarnom politikom ne mogu se rješavati svi problemi koje je u društvu i ekonomiji prouzrokovala pandemija. Naš prvenstveni zadatak je da garantiramo stabilnost i time omogućavamo ekonomski prosperitet. Dozvolite mi za kraj da Vašim čitateljima zaželim sretnu i uspješnu Novu 2021. godinu. 

Bankarski je sektor pretrpio određene probleme usljed pandemije, ali je ipak stabilan. Hoće li ostati stabilan i likvidan i naredne godine?

Bankarski sektor u BiH je vrlo stabilan. Kao pokazatelj navodim da je tzv. stopa regulatornoga kapitala znatno viša od propisanih 12 posto, dakle postoje rezerve za slučaj pogoršanja situacije. I ostali bitni pokazatelji bankarskoga sektora su dobri. Zdrav bankarski sustav je nužan kada krene snažniji oporavak bh. ekonomije.