Intervju guvernera za "Dnevni avaz": BiH neće ostati bez gotovog novca

BiH neće ostati bez gotovog novca

Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, rekao je u razgovoru za „Dnevni avaz“ da se pandemija koronavirusa neće odraziti na monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i da naša država, bez obzira na sve financijske udare, neće ostati bez gotovog novca.

Građani mogu mirno spavati

Softić je ustvrdio da su devizne rezerve, također, velike te se osvrnuo na činjenicu hoće li BiH dogovoriti novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i zašto je on važan za BiH, ali i reforme koje slijede, pogotovo u ovim teškim zdravstvenim i ekonomskim vremenima.

• Ponovio bih da u BiH imamo valutni odbor čijih se pravila Centralna banka BiH strogo pridržava više od dvije dekade. Upravo su ta pravila kreacije novca u valutnom odboru s potpunim pokrićem, kao i visoke devizne rezerve koje su garant da ćemo i u ovoj pandemiji zadržati visok stupanj monetarne stabilnosti. Građani mogu mirno spavati kada je riječ o monetarnoj stabilnosti. Naša konvertibilna marka je stabilna i čvrsto je vezana za euro – kaže Softić.

Što možemo očekivati u narednim godinama kada je u pitanju bh. ekonomija, jer je prošla godina donijela veliku ekonomsku krizu?

• Na stanje bh. ekonomije utječu, s jedne strane, svjetska kretanja, dakle kretanja u okruženju te s druge strane, stanje i sposobnost provođenja reformi u BiH. Svijet je prošle godine evidentno bio u krizi. Prema najnovijim informacijama objavljenim 27. siječnja 2021., procjene MMF-a govore o padu svjetskog BDP-a od 3 posto.

  To je manje od prognoza rađenih jesenas. No, ipak je to jako puno. U posljednje vrijeme pojavili su se novi sojevi virusa koji su zarazniji, kao i problemi s distribucijom cjepiva. To je dovelo do dodatnih ograničenja kako unutar najvećih europskih ekonomija tako i u međunarodnom prometu.

  To upućuje da bi pandemija možda mogla trajati duže nego se predviđalo prije nekoliko mjeseci. Osim toga, MMF predviđa da bi svjetsko gospodarstvo u 2021. moglo rasti 5,5 posto, ali nejednako po zemljama. Najbrže će rasti Azija, posebno Kina.

Kakve posljedice, ali i ožiljke može ostaviti pandemija koronavirusa na bh. ekonomiju? Što pokazuju ekonomske analize? Kada se očekuje oporavak gospodarstva?

• Teško je u potpunosti sagledati kakve će dugotrajne ožiljke ostaviti Covid-19 na ekonomije, no njih će biti. Neizvjesnost je visoka i u takvim je uvjetima teško davati precizne prognoze. Mi za 2020. godinu očekujemo pad BDP-a od 4,6 posto, ali isto tako očekujemo rast u ovoj 2021. godini.

  Brzina oporavka u BiH u 2021. godini će, osim od vanjskih čimbenika, ovisiti i o našoj reakciji. Pod tim mislim na neophodne reforme koje trebamo provesti, zatim na domaće investicije i priljev inozemnih sredstava.

  Ukoliko bismo proveli ključne reforme, brzo prihvatili vanjske aranžmane, kao onaj s MMF-om, vjerujem da oporavak može biti relativno brz, posebno u drugom dijelu 2021. godine.

  A kada oporavak krene, siguran sam da će doći do povećanog optimizma svih ekonomskih subjekata i to će potaknuti kako domaće investicije tako i osobnu potrošnju, a one su važne komponente rasta BDP-a.

Visoka likvidnost

Može li se dogoditi, s obzirom na to da se očekuje pad BDP-a, da onda bude ugrožena financijska stabilnost BiH?

• Glavninu bh. financijskog sektora čine komercijalne banke. Prema svim dostupnim pokazateljima, bankarski je sustav vrlo otporan i dalje na šokove.

  Kao pokazatelj navodim da je tzv. stopa regulatornog kapitala znatno viša od propisanih 12 posto, što ukazuje sa postoje rezerve za slučaj pogoršanja situacije.

  I ostali bitni pokazatelji bankarskog sektora su dobri. Likvidnost bankarskog sektora je vrlo visoka. Zdrav bankarski sustav je neophodan da može financirati snažniji oporavak bh. ekonomije. Htio bih naglasiti da Centralna banka redovno održava koordinaciju sa obje agencije za bankarstvo, u kontaktu smo sa Udrugom banaka i planiramo redovno održavanje Stalnog odbora za financijsku stabilnost - SOFS gdje su uključena i ministarstva financija. Sve s namjerom što bolje koordinacije u praćenju financijske stabilnosti svih važnih institucija.

Smatrate li da je onda, s obzirom na sve nedaće, BiH potreban novi kredit MMF-a kako bi se uspješnije borila s posljedicama pandemije?

• Već smo o tome obavještavali javnost. Ciljevi programa i kredita su jasni, a i sama potreba za dodatnim, povoljnim, sredstvima nas uvjerava u argumentaciji za novi aranžman sa MMF. Evo i glavnih razloga zašto tako mislim:

  Aranžman s MMF-om bi nam u narednom razdoblju osigurao značajna sredstva. A ona su, kako sam rekao, itekako potrebna.

  Kako zbog visokih troškova borbe protiv korone i zbog smanjivanja negativnih posljedica zatvaranja ekonomija, tako i zbog budućih investicija i bržeg oporavka. Pri tome se ovdje ne radi samo o sredstvima MMF-a.

  Treba dodati da mnogi drugi donatori i kreditori iz međunarodnih institucija često svoje programe vežu uz aktivan program MMF-a.

  Drugo, uz potpisane obveze u aranžmanu MMF-a brže i lakše provodimo potrebne reforme. Svima nam one trebaju. Uglavnom su to reforme koje bismo i sami trebali raditi, ali često se teško dogovaramo oko njih i onda ih sporo provodimo.

Koliki je trenutni iznos deviznih rezervi u Centralnoj banci i može li se dogoditi da ostanemo bez gotovog novca?

 Visoke zalihe

• Devizne rezerve, prema podacima s kraja godine, iznose 13,87 milijardi KM. To je za više od milijardu KM više nego krajem 2019. i za više od dvije milijarde više nego krajem 2018. godine. Dakle, one su visoke.

  Što se tiče, gotovog novca, kratak i jasan odgovor - ne možemo ostati bez gotovog novca. Razlog tome je da se, osim novčanica i kovanica koje se nalaze u optjecaju, u trezorima Centralne banke, kao i kod komercijalnih banaka, nalaze visoke zalihe gotovog novca. Svaka potražnja za njima može se bez problema zadovoljiti.

Što će biti s novim kreditom

Vjerujete li da će, ipak, do novog aranžmana doći i kada se mogu očekivati novi pregovori?

• Iskreno vjerujem i bilo bi dobro da do tog aranžmana dođe. Naveo sam čvrste razloge zašto mislim da je on itekako potreban cijeloj BiH. Što se tiče roka novih pregovora, teško ih je precizno odrediti. MMF u vezi s BiH sada radi na takozvanim redovnim konzultacijama koje se sprovode sa svakom zemljom članicom na temelju članka IV Statuta MMF-a.

  Rekao bih da početak novih pregovora ovisi kako o MMF-u i okončanju rada na tom izvješću tako i o našoj spremnosti da te pregovore nastavimo i okončamo.

Na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije

Softić nam je rekao da već dugo u Centralnoj banci govore kako je potrebno proširiti postojeći registar računa koji bi uključivao i registar računa fizičkih osoba, kako bi se u potpunosti zaokružio davno započeti proces uspostavljanja jedinstvenog registra.

To je i jedna od tema u Pismu namjera s MMF-om. Centralna banka ima sve pravne i tehničke preduvjete za dogradnju ovog registra kojim bi se značajno olakšao rad svim sudionicima u financijskom sektoru, uključujući i građane BiH te ojačao platni sustav zemlje. Također, registar računa fizičkih osoba ima višestruki značaj za prevenciju i sprečavanje nezakonitih aktivnosti, kao što je pranje novca i drugo. I najvažnije, dogradnjom postojećeg registra od strane CBBiH se, ni na koji način, ne ograničava vođenje entitetskih registara niti to predstavlja prijenos nadležnosti. Uostalom, na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije i time se smanjuju rizici i neizvjesnost s kojom se susreću i domaći i strani ulagači. Ekonomski rast ne voli rizike. Program MMF-a pruža više sigurnosti, ili drugim riječima smanjuje rizik. Međunarodno se taj program odražava i na naš rejting koji nam je važan ne samo radi službenih, nego i privatnih ulaganja. Iako se ne trebaju očekivati značajne privatne investicije dok traje pandemija, potrebno je uraditi sve da i domaćim i stranim investitorima osiguramo što stabilniji okvir kada pandemija prestane – kaže Softić.

„U krizi se pogoršavaju proračunski deficiti jer padaju proračunski prihodi, a rastu rashodi, posebno troškovi zdravstvenog sustava te socijalne pomoći. Sredstva MMF-a bit će korištena i za fiskalne potrebe.“