Projekcije ekonomske aktivnosti u BiH u 2021. i 2022. godini korigirane naviše

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje prvi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u 2021. godini, za tekuću i 2022. godinu. Procjenjuje se da će ekonomski rast u tekućoj i 2022. godini biti nešto snažniji u odnosu na projekcije iz studenoga 2020. godine, koje su rađene na temelju dostupnih podataka s polovice 2020. godine.

Prema aktualnoj projekciji (tablica 1), u 2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4%, što je za 70 baznih bodova više od projekcije prije šest mjeseci. Iako je početak 2021. godine, također pod utjecajem koronakrize, snažniji od očekivanog, oporavak u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, u prvom tromjesečju, upućuje na dinamičniju ekonomsku aktivnost u 2021. godini. Naviše su bile revidirane i projekcije varijabli koje predstavljaju stranu potražnju, a koje preuzimamo od relevantnih vanjskih izvora. To je, također, utjecalo na ocjenu da će ekonomska aktivnost u BiH u 2021. godini biti snažnija nego se očekivalo krajem 2020. godine. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana naviše za 40 baznih bodova, u odnosu na drugi krug projekcija iz 2020. godine.

Tablica 1: Projekcije ključnih makroekonomskih agregata i inflacije

Izvor: CBBiH. Projekcije Ureda vodećeg ekonomiste iz svibnja 2021. godine. Pri izradi projekcija korišteni su raspoloživi zvanični statistički podatci zaključno s četvrtim tromjesečjem 2020. godine te raspoložive informacije i podatci visoke frekvencije do travnja 2020. godine.

Uz ove korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti naviše, razina realnog BDP-a iz 2019. godine bi se gotovo mogla dostići već krajem 2021. godine. Rast osobne potrošnje u 2021. godini je utemeljen na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada, te projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plaće i rastu doznaka iz inozemstva. U odnosu na prethodni krug projekcija, blago smo korigirali naviše oporavak osobne potrošnje do kraja 2022. godine, jer se pokazalo da smo bili nešto pesimističniji, u odnosu na stvarno stanje u 2020. godini, u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, i brzine oporavka, posebno uslužnog sektora. Ipak, i dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkon roku, što utječe na osobnu potrošnju.

Prema prvim raspoloživim podatcima za 2021. godinu, rast izvoza roba i nešto sporiji oporavak domaće potražnje (koji usporava rast uvoza) će rezultirati manje negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno produbljavanje vanjskotrgovinskog deficita. Rast prihoda od turizma je projiciran i u 2021. godini, ali intenziviranje trenda ne očekujemo prije druge polovice 2022. godine.

U prethodnom krugu projekcija, rast BDP-a u 2021. godini se oslanjao i na rast državne potrošnje. U ovom krugu projekcija smo revidirali naniže pozitivni utjecaj koji će vladina potrošnja imati na ekonomsku aktivnost u 2021. godini. Prvo tromjesečje tekuće godine je obilježeno pooštravanjem mjera rada poslovnih subjekata, pretežno iz uslužnog sektora, što je dodatno utjecalo na fiskalne prihode i produžilo subvencioniranje. U srednjem i dugom roku bi intenzitet državne potrošnje mogao biti dodatno ograničen visinom javnog duga, ali i dospjelim obvezama vezanim za servisiranje javnoga duga.

U projekcijskom razdoblju očekuje se blagi rast inflacije (tablica 1). Rast cijena tijekom 2021. godine bit će pod utjecajem povećanja cijena prijevoza, slijedom očekivanog rasta cijena energenata na međunarodnim tržištima. Jačanje utjecaja domaće agregatne potražnje na potrošačke cijene očekujemo u 2022. godini. Pojekcije inflacije su konzistentne s projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti. Međutim, cijene su, u trenutnim okolnostima, podložne snažnijim šokovima te bi se projekcija inflacije u narednim razdobljima mogla snažno revidirati naviše. Čimbenici koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala i snažne promjene u deviznim tečajevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu roba.

Naše dosadašnje projekcije su se pokazale vrlo objektivnim, čak i u izvanrednim okolnostima kakva je pandemija, pa je odstupanje u projekciji realnog BDP-a za 2020. godinu bilo svega 20 baznih bodova iznad preliminarnih službenih podataka. Međutim, ne nalazimo se u klasičnom poslovnom ciklusu, te i dalje naglašavamo da su ocijenjene i procjenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije, odnosno uspjeha u suzbijanju širenja virusa i istovremenog postupnoga reaktiviranja ekonomskih aktivnosti.

Naša ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti je i dalje izbalansirana. Od čimbenika koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije ekonomske aktivnosti naviše već u drugom krugu projekcija u 2021. godini izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva do kraja tekuće godine, snažan rast industrijske proizvodnje i oporavak sektora usluga koji je vezan za dolazak inozemnih turista. S druge strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak osobne potrošnje, što bi bio i učinak novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva. Dodatno, sužavanje fiskalnog prostora bi moglo negativno utjecati na javne investicije, a produžavanje razdoblja slabe ekonomske aktivnosti bi usporavalo kreditnu aktivnost banaka.

Objavljivanje narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH za razdoblje 2021.–2023. godina planirano je za studeni 2021. godine. U ovom proljetnom krugu izrade srednjoročnih makroekonomskih projekcija, projekcijski horizont je skraćen za jednu godinu, jer još uvijek nisu dostupne zvanične projekcije egzogenih varijabli koje predstavljaju stranu potražnju.