Intervju guvernera za Business Magazine: CBBiH garantira puno pokriće i stabilnost domaće valute

Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, za Business Magazine govori o izazovima koji pred bankarski i financijski sustav naše zemlje nova eskalirajuća globalna kriza uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu, odnosno ekonomskim ratom Zapada i Istoka koji ju je slijedio

Poučeni iskustvom iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kada im je Ljubljanska banka, koristeći ratni kaos, ukrala ušteđevine mjerljive stotinama milijuna konvertibilnih maraka, građani Bosne i Hercegovine odmah po uvođenju zapadnih ekonomskih i financijskih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, pohrlili su u domaće komercijalne banke po svoje depozite, koje su ujedno, za svaki slučaj, masovno mijenjali u eure. Ima li razloga za bojazan od financijskog kolapsa BiH usljed eskalirajuće nove globalne krize, ovoga puta uzrokovane ekonomskim ratom Zapada i Istoka, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine. 

BM: Za početak, možete li podvući crtu pod pandemijsku krizu i reći nam koliko uspješno ju je prebrodio bosanskohereegovački bankarski, odnosno financijski sektor u cjelini?

SOFTIĆ: Generalno, 2021. godina obilježena je snažnim oporavkom ekonomske aktivnosti i izvanrednim inflatornim šokom. Prema projekciji CBBiH iz studenoga prošle godine, nominalni BDP u 2021. bio je procijenjen na 37,681 milijardu KM. Na godišnjoj razini, projicirana stopa rasta realnog BDP-a iznosila je 5,8 posto, što je niža stopa u sporedbi sa rastom realnog BDP-a u prva tri tromjesečja prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, jer smo pretpostavili snažan cjenovni efekat u posljednjem tromjesečju. Realni sektor ekonomije karakterizirao je snažan rast industrijske proizvodnje, koji je u 2021. bio bitno iznad pretpandemijske razine. U izvještajnoj godini intenzivirani su radovi u građevinarstvu, prvenstveno u visokogradnji, a na tržištu rada se bilježi rast broja zaposlenih osoba, nominalnih plaća i produktivnosti. U 2021. godini zabilježena je rekordna naplata prihoda od neizravnih poreza, kao posljedica snažnog oporavka ekonomske aktivnosti, kao i djelomično posljedica rasta opće razine cijena. Javne investicije nisu realizirane prema planiranim programima, a ukupan dug sektora vlade je povećan, što i dalje upućuje na postojanje značajne fiskalne neravnoteže u BiH. Što se tiče bankarskog sektora, tijekom 2021. godine došlo je oporavka kreditne aktivnosti, ali, usljed izuzetno jakih kreditnih rizika u pojedinim tržišnim segmentima, kreditni rast još uvijek nije na razini pretpandemijskog, posebno u sektoru nefinancijskih poduzeća. Bankarski sektor je stabilan, likvidan i solventan. Depoziti građana su sigurni i ne postoji bilo kakav razlog za zabrinutost. U krugu makroekonomskih projekcija iz studenoga, prema tada raspoloživim podacima, očekivali smo umjeren rast ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini zbog iščezavanja baznog efekta i povećanja inflatornog pritiska. Očekivali smo slabljenje značaja individualne potrošnje za ekonomski rast, a sve jači doprinos investicija - kako privatnih, tako i javnih. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. pa sve do polovine ožujka 2022. godine, ukazuju da bi projekcije za 2022. i 2023. mogle biti značajno revidirane u svibanjskom krugu makroekonomskih projekcija.

BM: Globalne i unutarnje turbulencije daleko većeg kalibra u sjenu su bacile jedinstveni registar računa fizičkih osoba - ima li nešto novo na tom planu  ili su pozicije i dalje “zamrznute“? 

SOFTIĆ: Jedinstveni registar računa fizičkih osoba na razini Bosne i Hercegovine je reformsko pitanje i nemam nikakvu dilemu da je on prijeko potreban, ali kao i svaka reforma, zahtijeva vrijeme. U posljednjem razdoblju, kako i sami navodite, suočavamo se i sa drugim izazovima, pa su možda neki drugi procesi, koji se nisu mogli predvidjeti kroz naše redovne projekcije i planove, s razlogom dobili prioritetno mjesto. Međutim, jedinstveni platni i obračunski sustavi BiH su snažna poluga za sprečavanje pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma, a Centralna banka ima sve pravne i tehničke preduvjete za uspostavljanje registra računa fizičkih osoba, koji treba i mora biti dio ovih sustava. CBBiH već duži niz godina ima uspostavljen Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata i Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba. Nadogradnjom registra, koji bi uključivao i račune fizičkih osoba, zaokružio bi se davno započeti proces uspostave jedinstvenog registra za fizičke osobe i poslovne subjekte. Uspostavljanje ovog registra, koji bi bio jedinstven na razini  BiH, izuzetno je važno, osobito sada kada se moraju poduzimati adekvatne mjere za poboljšanje ekonomske aktivnosti, jer ima značajan utjecaj na poslovni ambijent u našoj zemlji. Osim što je posebno važan u borbi protiv nezakonitih aktivnosti, poput financiranja terorizma i pranja novca, registar bi olakšao identificiranje računa dužnika u poreznom i izvršnom postupku te drugim sudskim postupcima, čime se ubrzava prinudna naplata, a značaj zaštite povjeritelja kroz pravovremeni odgovor na potraživanja za novčanim sredstvima je višestruk. Za stanovništvo to znači kraći put do ostvarivanja prava u sudskim postupcima, kao što su brakorazvodne parnice, naplate alimentacije, izvršni i ostavinski postupci i slično. S druge strane, za bankarski sektor, registar računa fizičkih osoba bi osigurao učinkovitiji proces naplate potraživanja. To opet ima benefite za građane, jer time banke bivaju ohrabrene za više kreditiranja i po povoljnijim uvjetima. Također, jedistvena baza podataka o računima fizičkih osoba na području BiH, budući da BiH postoji i posluje kao jedinstven ekonomski i socijalni prostor, zasigurno će ubrzati rad sigurnosnih agencija, pravosudnih i poreznih organa. Kao što možete vidjeti, značaj ovoga registra je višestruk i u velikoj mjeri bi olakšao rad svim sudionicima u financijskom sektoru, a posebice bankama, te posredno i građanima u  BiH.

BM: U kontekstu prethodnog pitanja, u kojoj mjeri su se ostvarile bojazni da će bankari pod najvećim pritiskom biti od sredine 2021. godine, nakon isteka privremenih mjera, na način da će veliki dio njihovog kreditnog portfelja biti u riziku prelaska u kategoriju nekvalitetnih kredita? 

SOFTIĆ: Stabilnost bankarskog sektora je zadržana, iako su okolnosti poslovanja za banke bile neizvjesne i u drugoj godini pandemije COVID-19. Nakon velikog pada kreditne aktivnosti u prethodnoj godini, prouzrokovanog društveno-ekonomskim restrikcijama usljed pandemije, ali i novom metodologijom obuhvata loših kredita, koja je ubrzala njihovo isknjižavanje iz bilance, gospodarska dinamika i rast potrošnje tijekom 2021. godine doprinijeli su rastu kredita banaka. U svakom slučaju, iznos nekvalitetnih kredita je na prilično niskoj razini i banke uspješno mogu savladati potencijalne probleme vezane za ovo pitanje, s obzirom na adekvatnu kapitaliziranost. 

BM: Pandemijsko razdoblje obilježila je rekordna inflacija u BiH - s obzirom da se radi o negativnom trendu koji je zahvatio praktično cijelu Europu, da li smo na bilo koji način mogli ublažiti inflatorne šokove i koliko bi oni bili još i teži (ili možda lakši) bez valutnog odbora? S druge strane, koliko su u ranijim godinama statistički pokazatelji koji su negirali inflaciju i kontinuirano ukazivali čak na deflaciju, bili plod metodološkog pristupa tom problemu, a koliko odraz realnog stanja i vjerna ilustracija stabilnosti domaće valute? 

SOFTIĆ: Nakon straha od deflacije u 2020. godini, od sredine 2021. izražen je značajan rast inflacije u svijetu, a slična je situacija i sa BiH. Inflatorni šok u drugom polugodištu bio je jedno od glavnih obilježja ekonomskih trendova u 2021. godini. Snažni inflatorni pritisci u drugom polugodištu neutralizirali su deflaciju iz prvog polugodišta i rezultirali prosječnim rastom cijena u kalendarskoj godini koji nije zabilježen još od 2012. godine. Inflatorni pritisci su dodatno intenzivirani i početkom 2022. godine, pa je inflacija u BiH dosegla najviše vrijednosti od kraja 2008. te je iznosila 2,0 posto (prosjek za 12 mjeseci 2021. godine, u odnosu na prosjek za 12 mjeseci 2020.), kao rezultat pozitivnog doprinosa gotovo svih odjeljaka potrošačke košare, gdje se posebno izdvajao rast cijena hrane i pića te prijevoza. Na drugoj strani, nastavio se negativan doprinos odjeljka odjeće i obuće, koji je jedini deflatorno djelovao na prosječne cijene u 2021. godini. Trenutno smo svjedoci vrlo visokog rasta cijena, kako u BiH tako i u EU. Prema posljednjim dostupnim podacima stopa inflacije u eurozoni iznosi 5,9 posto, a u BiH sedam posto. Inflatorni pritisci u BiH se ne mogu smatrati tranzitornim, bar ne u kratkom roku. Značajan dio je strukturalne prirode i rješenja moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike, implementirane putem reformskih procesa. Možda trenutni inflatorni šok najbolje pokazuje cijenu koju plaćamo zbog odgađanja provođenja neophodnih reformi i usporavanja konvergencije ka članicama EU. Također napominjem da dio ekonomskih i svih drugih reformi i nije bio osobito zahtjevan za implementaciju i nije zahtijevao značajna financijska sredstva. Svako odgađanje se pokazalo kao pozajmljivanje od standarda budućih generacija. Trenutno smo u stadiju gdje kratkoročna olakšanja i intervencije koje je moguće izvesti na tržištu osnovnih životnih potrepština ili jednokratni paketi socijalne pomoći najugroženijim, ne znače mnogo. Rješenja problema u vezi s inflacijom moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike i implementirana kroz proces niza reformi. U protivnom, produktivnost domaćih industrija će se smanjivati, usljed čega će inflatorni pritisci biti sve snažniji. Uz trenutnu razinu raspoloživoga dohotka i demografske trendove, ustrajni inflatorni pritisci doprinosit će daljem usporavanju konvergencije ka članicama EU u smislu kvalitete života. Što se tiče aranžmana valutnog odbora, on se u principu u prošlosti uvodio u zemljama koje su imale probleme sa inflacijom i pokazivao se kao dobro rješenje. U skladu s tim, smatram da je i naš aranžman, koji uživa puno povjerenje građana i gospodarstva, u ovoj situaciji potvrdio svoju opravdanost i bio garant stabilnosti domaće valute. S druge strane, u BiH je bitno staviti akcenat na fiskalnu politiku, tj. politiku proračuna. Postoji više instrumenata kako se ovaj globalni inflatorni udar na standard građana može ublažiti. Privremenim mjerama, poput subvencija za najugroženije kategorije stanovništva, moratorija nad trošarinama, moratorija primjene poreza na dohodak i dobit, može se postići učinak ublažavanja inflatornog udara. Vjerujem da će nositelji fiskalne vlasti u BiH donijeti adekvatne mjere, kako je to bilo na početku pandemije, u proljeće 2020. godine. 

BM: Tek što je problem s koronavirusom počeo iščezavati, ukazao se novi, čini se daleko gori - ruska agresija na Ukrajinu. Da li ste takvu vrstu crnog scenarija uvrstili u posljednje rađene testove na stres i što su oni pokazali? 

SOFTIĆ: Rat u Ukrajini je nešto što se nije moglo predvidjeti u bilo kakvim testovima na stres. Kada se ovako nešto dogodi, svi modeli padaju u vodu. Nažalost, rat u Ukrajini, pored svega negativnog što donosi sam po sebi, ekonomiju Europe i regije gurnuo je u veliku neizvjesnost. Udar na financijski sektor smo uspjeli ublažiti, spašene su dvije značajne banke, čime je osigurana stabilnost financijskog sektora. Na sjednici Stalnog odbora za financijsku stabilnost, koja je održana 3. ožujka ove godine, zaključeno je da je uspješno izvršen postupak restrukturiranja nad Sberbank BH d.d.  Sarajevo i Sberbank a.d. Banjaluka. Otklonjeni su svi raniji rizici povezani sa prethodnim vlasnikom te je očuvana stabilnost banaka, osigurana zaštita klijenata i deponenata, a time postignuto i očuvanje stabilnosti cjelokupnog bankarskog sustava u Bosni i Hercegovini. S druge strane, svjedoci smo značajnoga rasta cijena energenata i hrane, što negativno utječe na životni standard građana. Tu se mora hitno djelovati i sačuvati kupovna moć građana, a kako bi se sačuvao ekonomski rast zemlje. Građani ne bi trebali stvarati bespotrebne robne zalihe, jer se time izlažu dodatnim troškovima, čime i sami daju doprinos rastu cijena. 

BM: I bez testova na stres jasno je da će ekonomske i financijske posljedice ukrajinskog rata biti izuzetno velike - koji su najveći izazovi pred kojima će se u tom smislu naći BiH i Centralna banka?

 SOFTIĆ: Izloženost BiH prema Rusiji u smislu investicija je prilično niska u usporedbi sa drugim zemljama. Izravne strane investicije iz Rusije su se godinama smanjivale i na kraju 2020. godine udio tih investicija iznosio je oko četiri posto ukupnog stanja investicija u BiH. Prema podacima za prva tri tromjesečja 2021. godine, neto priljev izravnih investicija iz Rusije iznosio je oko 132,5 milijuna KM, što je oko 12,6 posto ukupnih priljeva za to razdoblje. Neto priljevi izravnih investicija iz Rusije su gotovo u potpunosti bili vezani za industriju nafte i naftnih derivata. Dio ruskih izravnih investicija bio je vezan za bankarski sektor. Brza reakcija regulatora u oba entiteta se za sada pokazala kao pravovremena i prikladna za očuvanje stabilnosti bankarskog sustava. Što se tiče CBBiH, u procesu investiranja deviznih rezervi nije izložena privatnim ili javnim emitentima iz Rusije niti ruskom  bankarskom sustavu. 

BM: Više puta ste spomenuli Sberbank, koji je praktično već u prvom tjednu ukrajinskog rata “izbrisan” s europskog i bh. tržišta. Javnosti je poznato tko je preuzeo sarajevsku i banjalučku podružnicu Sberbanka, ali je gotovo svima ostao nejasan model po kojem su ekspresno pronađeni kupci, odnosno uvjeti kupoprodaje - možete li nam ukratko pojasniti kako su “preko noći“ izabrani kupci, koja je kupoprodajna cijena i kakve su obaveze kupaca (ili agencija za bankarstvo) prema ruskom Sberbanku? 

SOFTIĆ: U BiH smo imali dvije spomenute banke sa većinskom ruskom vlasničkom strukturom, obje kao zasebne pravne osobe, a ne podružnice stranih banaka, i obje članice Sberbank grupacije Europe. Njihov zajednički udio u ukupnoj aktivi bankarskog sektora, na kraju 2021. godine bio je oko 7,5 posto. Poslovanje obje banke bilo je ugroženo isključivanjem ruskih banaka iz SWIFT-a i njihovi deponenti su počeli sa povlačenjem depozita. S ciljem da se spriječi negativan učinak na cjelokupni financijski sektor, poslovanje nad obje banke preuzele su entitetske agencije za bankarstvo. O detaljima vezanim za restrukturiranje dva Sberbanka više informacije možete dobiti kod entitetskih agencija za bankarstvo... 

BM: Poslovnice Sberbanka nisu bile jedine u koje su klijenti pohrlili po svoj novac u strahu da ih ne zadesi sudbina kao prije 30 godina štediše Ljubljanske banke - što s tim u vezi možete poručiti građanima i pravnim osobama koji brinu za svoje depozite? 

SOFTIĆ: Mi u CBBiH smo svjesni da kod građana postoji bojazan vezano za ovo pitanje, pa kako i sami kažete zbog iskustva od prije 30 godina. Ipak, želimo napomenuti da su sve banke u BiH u sustavu osiguranih depozita i Agencija za osiguranje depozita BiH garantira za depozite do 50 tisuća  KM. Konvertibilna marka je sigurna i stabilna, a CBBiH svojim deviznim rezervama garantira puno pokriće i stabilnost domaće valute.  Raspolažemo dovoljnim količinama konvertibilnih maraka, ali i eura, i u mogućnosti smo odgovoriti zahtjevima komercijalnih banaka za gotovinom. Također napominjem da je potrebno da građani imaju u vidu da, zbog pravila o sprečavanju pranja novca, u slučaju da se odluče da vrate depozite koje su sada podigli, to mogu uraditi u roku od mjesec dana. Osim navedenog, držanje značajnih gotovinskih sredstava za sobom povlači i sigurnosni rizik. Najsigurnije je novac držati u bankama.

BM: Kao i pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini također je iznjedrio “revolucionarne" ideje o preventivnom djelovanju Centralne banke - ponovo je najglasniji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji, za razliku od situacije s početka pandemije, kada je pozivao na “oslobađanje viška sredstava komercijalnih banaka iznad obvezne rezerve", sada predlaže, ako sam ga dobro shvatio, dodatno tiskanje 800 milijuna KM koji bi bili podijeljeni entitetima “za robne rezerve", ali i zakonsku izmjenu na temelju koje bi CBBiH kupovala entitetske vrijednosne papire - kako gledate na takve inicijative (koliko su one, s jedne strane, uopće ozbiljne, a s druge strane, potencijalno opasne za financijsku stabilnost države)? 

SOFTIĆ: Centralna banka ostat će dosljedna Zakonu o CBBiH i striktnom provođenju valutnog odbora. Valutni odbor se pokazao dobrim sidrom za bh. ekonomiju i garant je monetarne stabilnosti. Inicijative koje imaju za cilj uzimanje bilo kakvih rezervi Centralne banke ne podržavamo, jer se time narušava monetarna stabilnost. S vremena na vrijeme takve inicijative se pojavljuju u javnom prostoru, prije svega u dnevnopolitičke svrhe. Dobri poznavatelji prilika u monetarnoj ekonomiji znaju da ne postoje bilo kakvi ”viškovi“ rezervi u CBBiH i da svaka rezerva ima svoju svrhu. Zajednički cilj držanja svih rezervi je jačanje valutnog odbora, odnosno monetarne stabilnosti kao osnovnog preduvjeta za razvoj naše ekonomije. U tom smislu, Centralna banka BiH će se dosljedno držati zakonskog mandata u ostvarivanju monetarne stabilnosti. Pored toga, podsjetio bih da su se vlasti u BiH, pa i oba entiteta, prilikom zaključivanja sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom obvezale da neće pokretati bilo kakve inicijative koje se odnose na Zakon o CBBiH... 

BM: Na početku pandemije, analitičari su najavljivali “recesiju svih recesija" i poprilično su promašili, a sada zbog agresije na Ukrajinu barataju još crnjim scenarijima. Kakvo je Vaše stajalište - koliko skupo će na globalnoj razini biti plaćena ruska agresija i što će ona donijeti ekonomskim i financijskim patuljcima poput BiH (ima li šanse da se tako mali “provuku ispod radara" Istoka i Zapada i izvuku benefite iz njihovog međusobnog ekonomskog sukoba - recimo, da lakše dobijemo kredite MMF-a, a s druge strane, budemo svojevrsni povlašteni kupci ruskog plina jer nismo uveli sankcije Rusiji...)? 

SOFTIĆ: Veoma je teško prognozirati dalja kretanja. S vremena na vrijeme se pojavljuju i neke, mogu slobodno reći, veoma spektakularne prognoze. Nedavno su se pojavile neke prognoze o mogućoj stagflaciji ili stagnaciji rasta uz izuzetno visoku inflaciju u eurozoni, međutim, samo nekoliko dana kasnije stigle su izjave zvaničnika Europske središnje banke u kojima se navodi da se zbog rata u Ukrajini očekuje sporiji rast uz inflaciju, ali da nema rizika od stagflacije. Bosna i Hercegovina je mala, otvorena zemlja, i ne može utjecati na globalna kretanja. Primorana je da plaća cijenu globalnih događanja, ali treba uraditi ono što je realno u našim rukama i u okviru naših mogućnosti. Fiskalna politika je na potezu da donese mjere koje će ublažiti udar na realni sektor zemlje - kako na građane tako i na gospodarstvo. Potrebno je poduzeti sve što je u našoj moći da pomognemo našim građanima kako bi prebrodili najteže učinke. Te aktivnosti trebaju biti analizirane, pripremljene, sistematizirane i sustavno implementirane u cijeloj BiH kao jedinstvenom ekonomskom prostoru. Hitno nam je potrebno smirivanje političkih tenzija u zemlji, normalan rad državnih institucija te fokus na stvarne ekonomske reforme - to bi bili najsnažniji generatori jačanja ekonomskog rasta i investicijskog ciklusa.