Intervju za portal radiosarajevo.ba: Guverner Softić upozorava-Inflacija i cijene će i dalje rasti!

Centralna je banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) nedavno objavila zabrinjavajuće vijesti za sve građane. Značajno su korigirane brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, u odnosu na očekivanja iz prosinca 2021. godine.

Od tada svakodnevno svjedočimo rastu cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, odnosno umanjenju vrijednosti novca, što u situaciji jednakih ili manjih primanja bitno otežava život građana Bosne i Hercegovine, ionako prepun izazova.

Nažalost, umjesto ključnih ekonomskih tema i pitanja kako – nakon pandemije – preživjeti i ekonomsku krizu, dominiraju jalove političke i druge rasprave.

Guverner Centralne banke BiH prof. dr. Senad Softić nema radosnih vijesti, ali iskazuje odlučnost ove institucije za održavanje financijske stabilnosti – da se život građana BiH ne bi još i otežao. Za portal Radiosarajevo.ba  guverner Softić govori o inflaciji u drugom polugodištu 2022., njenim mogućim kretanjima, refleksijama agresije Rusije na Ukrajinu, stabilnosti bosanske marke (BAM), te komentira istupe Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, nerijetko usmjerene upravo protiv Centralne banke.

 

Radiosarajevo.ba: Centralna banka BiH (CBBiH) objavila je koncem ožujka da BiH očekuje izvanredno snažan inflatorni šok. Bliži smo kraju prvog polugodišta, što pokazuju nove analize CBBiH? Da li  Centralna banka, također, ima projekcije za drugu polovicu godine kako bi se inflacija trebala kretati i što to znači za građane?

Softić: Trenutno smo u procesu izrade brzih procjena inflacije u prvom polugodištu 2022. godine. Vrlo je izvjesno da će brze procjene inflacije u prvom polugodištu biti znatno revidirane naviše u odnosu na posljednje, iz studenoga 2021. godine.

Tada smo komunicirali da je izvjesno kako će inflacija tijekom prvog polugodišta, vjerojatno, znatno premašiti 4%. Uzeli smo u obzir bazni efekat, tadašnje informacije o cijenama nafte i plina na međunarodnim tržištima za isporuku u prvom polugodištu 2022. godine, trendove u cijenama hrane i ostalim relevantnim robama i uslugama.

U momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija i brzih procjena, nije bilo rata u Ukrajini, sankcija koje su nametnute Rusiji, niti dodatnih frikcija u lancima opskrbe i proizvodnim lancima. Kolike turbulencije u cijenama na svjetskim tržištima izaziva rat u Ukrajini, te utjecaj na globalne lance opskrbe, govori i činjenica da su središnje banke i supranacionalne institucije značajno revidirale svoje procjene i projekcije inflacije, pa i mi u BiH.

Prema našim baznim procjenama iz ožujka 2022. godine najavili smo jačanje inflatornih pritisaka. Tako je naša središnja projekcija inflacije za prvo polugodište 2022. godine iznosila 9,2%. Uz to smo prvi put objavili i procjenu, baziranu na ekstremnim neizvjesnostima na tržištu, i iznosila je 12,3%.

Procjenu inflacije za 2022. godinu ćemo objaviti sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija, odnosno na kraju svibnja. U BiH se, spletom nepovoljnih okolnosti, globalni šok na strani ponude podudario sa našim strukturalnim ranjivostima, koje su dodatno osnažile inflaciju i koje bi mogle utjecati na to da inflacija raste još neko vrijeme.

Radiosarajevo.ba: Uslijed inflacije vrijednost novca opada, odnosno cijene dobara i usluga rastu. Da li Banka ima instrumente da utječe na ove procese? Da li građani, konkretnije, mogu očekivati da se trend rasta zaustavi, iako, jasno, CBBiH nema utjecaja na samo formiranje cijena?

Softić: Svima je jasno da inflacija smanjuje raspoloživi dohodak građana i njihovu kupovnu moć, odnosno standard. CBBiH u okviru svog zakonskog mandata poduzima ono što može, odnosno osigurava monetarnu stabilnost i stabilnost domaće valute, što je u ovakvim situacijama od posebnog značaja.

Zamislite kakvo bi stanje bilo da se tečaj domaće valute svakodnevno mijenja i dodatno na taj način doprinosi neizvjesnosti i promjeni kupovne moći.

Naravno, neophodno je razmišljati i o dodatnim mjerama koje je potrebno poduzimati, a koje nisu u nadležnosti CBBiH u smislu jačanja kupovne moći i standarda, te mjerama subvencioniranja i zaštite najugroženije kategorije stanovništva, barem u kratkom razdoblju. Značajan dio trenutnih pritisaka je strukturalne prirode i rješenja moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike, implementirana kroz proces niza reformi.

Možda je trenutni problem sa inflacijom najbolji pokazatelj posljedica neprovođenja neophodnih reformi i usporavanja konvergencije ka članicama EU, te brži pristup EU integracijama.

Uvjeren sam da će vlasti u BiH poduzeti sve što je neophodno kako bi olakšale građanima i gospodarstvu trenutnu situaciju. U svakom slučaju, rješenja problema u vezi s inflacijom moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike i implementirana kroz proces niza reformi. U protivnom, produktivnost domaćih industrija će se smanjivati, uslijed čega će inflatorni pritisci biti sve snažniji.

Uz trenutnu razinu raspoloživog dohotka i demografske trendove, ustrajni inflatorni pritisci doprinosit će daljem usporavanju konvergencije ka članicama EU u smislu kvalitete života. Postoji više instrumenata kako se ovaj globalni inflatorni udar na standard građana može ublažiti. Privremenim mjerama, poput subvencija za najugroženije kategorije stanovništva, moratorija nad trošarinama, moratorija na primjenu poreza na dohodak i dobit, može se postići efekat ublažavanja inflatornog udara. Vjerujem da će nositelji fiskalne vlasti u BiH donijeti adekvatne mjere, kako je to bilo na početku pandemije, u proljeće 2020. godine.

Mi u CBBiH poduzimamo sve što je u našoj nadležnosti kako bi osigurali monetarnu stabilnosti u zemlji kao osnovni preduvjet za stabilnost i razvoj naše ekonomije.

Kriza u Ukrajini i posljedice po nas 

 

Radiosarajevo.ba: Koliko je invazija Rusije na Ukrajinu utjecala na stabilnost financijskog sektora u BiH i konkretno na rad Centralne banke? Kako generalno Vi vidite njezin utjecaj na našu ekonomiju?

Softić: Ruska Federacija imala je većinsko vlasništvo u dvije banke iz Sber grupacije koje su poslovale u BiH kao zasebne pravne osobe. Odmah po isključenju ruskih banaka iz sustava SWIFT-a, upravljanje ovim bankama preuzele su entitetske agencije za bankarstvo, a zatim su nad ovim bankama pokrenule proces restrukturiranja. Proces je uspješno okončan u svega nekoliko dana.

Banku u FBiH otkupila je ASA banka dd Sarajevo, a banku u Republici Srpskoj Nova Banka ad Banja Luka. Banke su nastavile sa redovnim poslovanjem i ovi događaji, generalno govoreći, nisu imali značajan utjecaj na financijsku stabilnost u BiH. Ostale banke u BiH gotovo da i nemaju izravne poslovne aktivnosti sa Rusijom. Ukupna potraživanja domaćeg bankarskog sektora prema Rusiji, prema podacima s kraja 2021. godine iznose zanemarivih 2,9 milijuna KM.

CBBiH nema potraživanja prema Rusiji s obzirom na to da ne vrši investiranje deviznih rezervi u državne obveznice Rusije, ruske banke ili neke druge financijske instrumente.

Ukrajina, koja je u prethodnoj godini sudjelovala sa svega 0,2% u ukupnoj trgovini BiH, ne može se smatrati značajnim trgovinskim partnerom BiH. U robnoj razmjeni sa Rusijom, BiH je neto uvoznik, a udio u ukupnoj trgovini iznosio je 2,1%. Glavne uvozne proizvode iz Rusije predstavljaju nafta i plin.

Uvoz iz Rusije u proteklih deset godina značajno se smanjio, sa 10,5% u 2011. na 2,9% u 2021. godini. Rusija predstavlja tek sedmu najznačajniju zemlju kada je riječ o bh. uvozu, te se može zaključiti da trenutni izravni efekti rata u Ukrajini ne bi trebali biti posebno dramatični.

Međutim neizravni efekti utjecaja rata su već vidljivi, kroz značajan rast inflacije, koji je prvenstveno uzrokovan strukturnim poremećajem na tržištu energenata i rastom cijena hrane. Izvjesno je očekivati da će poremećaji na tržištu nafte i plina, slijedom sužavanja lanaca isporuke, dovesti do nastavaka rasta cijene goriva.

Poremećaji na strani ponude mogli bi usporiti ekonomsku aktivnost u europskim zemljama koje su glavni trgovinski partneri BiH, te pritiske možemo očekivati kroz trgovinsku razmjenu. Smanjenje inozemne potražnje moglo bi dovesti do dodatnog rasta troškova domaće proizvodnje i daljeg pada raspoloživog dohotka u BiH. Raspoloživi dohodak posebno je osjetljiv na dugotrajne inflatorne šokove i već je na vrlo niskim razinama. Sve navedeno ukazuje da je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u  BiH, uz nastavak inflatornih pritisaka u 2022. godini.

Bosanska marka je stabilna

 

Radiosarajevo.ba: U kakvoj poziciji je trenutno bosanska marka (BAM) i je li njezina pozicija na bilo kakav način ugrožena?

Softić: Pozicija konvertibilne marke je ista kao i prethodnih godina, dakle stabilna i fiksna.

Monetarna politika BiH, odnosno Centralne banke, ogleda se kroz mehanizam valutnog odbora, a on podrazumijeva da svaka novčanica i kovanica KM ima svoje potpuno pokriće u eurima. Građani mogu biti sigurni da svaka konvertibilna marka ima puno pokriće u eurima, a to je i zagarantirano zakonom, što znači da konvertibilna marka ne može devalvirati u odnosu na euro. S obzirom na to da je KM vezana za euro, kupovina KM se vrši po fiksnom tečaju koji je svih ovih godina doprinio postizanju ciljeva monetarne politike kroz, između ostalog, očuvanje monetarne stabilnosti, kao i očuvanje financijske stabilnosti.

Neutemeljene tvrdnje Milorada Dodika

 

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate, recimo, tvrdnje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da vezivanjem sa eurom CBBiH uništava bosansku marku (BAM)?

Softić: S vremena na vrijeme u javnom prostoru pojavljuju se komentari na račun monetarne politike BiH. Tvrdnje prema kojima vezivanje KM za euro uništava KM su potpuno neutemeljene. Prvo, tečaj KM i eura je fiksan, dakle nismo izloženi oscilacijama deviznog tečaja, drugo, najveći broj vanjskotrgovinskih partnera BiH je sa prostora EU.

Treće, KM uživa povjerenje javnosti upravo zbog svoje stabilnosti i vezanosti za euro. Trebamo li rizikovati stabilnost valute koju imamo i ugroziti bh. ekonomiju i građane? Zašto bi se mijenjalo nešto što je stabilno i pruža sigurnost? Bilo kakve promjene u domenu monetarne politike su krajnje rizičan odgovor na krizu u maloj i otvorenoj ekonomiji kakva je bosanskohercegovačka.

CBBiH će ostati dosljedna Zakonu o CBBiH kojim je, između ostalog, utvrđen fiksni tečaj KM i eura. Odgovor je u onom što se zove „reforme“, a to je izvan domena monetarne politike. Dakle, konkurentnost, dobre politike, odgovorna fiskalna politika, napredak institucija, integracija i suradnja sa međunarodnim institucijama, to su pitanja kojima se treba posvetiti.

Pad deviznih rezervi

 

Radiosarajevo.ba: Banka je potvrdila pad deviznih rezervi. Zašto se događa navedeni proces i kakve su moguće posljedice?

Softić: Devizne rezerve CBBiH su na kraju travnja iznosile oko 15,68 milijardi konvertibilnih maraka i u odnosu na kraj prošle godine bilježe smanjenje. Na smanjenje deviznih rezervi najveći utjecaj je imao negativan saldo kupoprodaje KM, što je uobičajeno za prvo tromjesečje. U ožujku je bila izražena povećana potražnja za euro gotovinom, što je dodatno utjecalo na smanjenje deviznih rezervi.

CBBiH je uspješno odgovorila na sve zahtjeve komercijalnih banaka.

Moramo biti svjesni da u aranžmanu valutnog odbora razina deviznih rezervi ovisi o potražnji za domaćom valutom i sasvim je normalno da razina deviznih rezervi oscilira. U momentima povećane potražnje za deviznim sredstvima središnja banka kupuje svoju domaću valutu, a zauzvrat prodaje rezervnu stranu valutu. U momentima kada raste potražnja za domaćom valutom, središnja banka sprovodi obrnutu transakciju u odnosu na prethodnu, odnosno kupuje devizna sredstava, a prodaje domaću valutu. Tijekom 2021. godine je zabilježen značajan rast deviznih rezervi. Sve ovo, pa i promjene u razini deviznih rezervi, potvrđuje da CBBiH uspješno obavlja svoju funkciju i zadovoljava zahtjeve komercijalnih banaka, a time i građanstva, bilo da se radi o kupovini bilo prodaji KM.

CBBiH prilikom upravljanja deviznima rezervama polazi od principa sigurnosti i likvidnosti uz nastojanje da u aktualnim uvjetima ostvari adekvatnu razinu prihoda. U skladu sa svim navedenim, devizne rezerve se pretežno ulažu u lako utržive financijske instrumente – državne obveznice zemalja članica eurozone – kojima se svakodnevno i u velikom obujmu trguje na financijskim tržištima, a koje se mogu u kratkom roku unovčiti radi blagovremenog izmirenja svih dospjelih i potencijalnih obveza, poštujući kriterij likvidnosti investicija.

Ulaganjem u kvalitetne vrijednosne papire i plasiranjem sredstava kod financijskih institucija kao što su središnje, međunarodne financijske institucije i inozemne komercijalne banke najboljeg kreditnog rejtinga, nastoji se osigurati sigurnost investiranja deviznih rezervi.

Prilikom investiranja deviznih rezervi, CBBiH u obzir uzima sve relevantne dostupne informacije i očekivanja tržišnih kretanja, primarno sa financijskih tržišta eurozone, budući da je zbog zakonom utvrđenog okvira na financijskom tržištu eurozone investirana skoro cjelokupna devizna rezerva.

Zbog očekivanja rasta tržišnih prinosa na obveznice država članica Europske monetarne unije izvršeno je blagovremeno prilagođavanje strukture portfelja deviznih rezervi kojima CBBiH upravlja na način da je znatno smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa.

Zašto je smanjen kapital Centralne banke?

 

Radiosarajevo.ba: Istovremeno kapital Banke navodno pada, što dovodi do špekulacija o mogućoj dokapitalizaciji. Da li je to točno? U slučaju da jeste, što bi značio takav scenarij?

Softić: Prema zadnjim raspoloživim podacima, ukupni kapital CBBiH na dan 30.4.2022. godine iznosi 689 milijuna KM, a na dan 31.12.2021. godine iznosio je 861 milijun KM. Prema tome, u prva četiri mjeseca tekuće 2022. godine kapital CBBiH je smanjen za 172 milijuna KM.

Bitno je napomenuti da je ovo smanjenje primarno posljedica smanjenja cijena vrijednosnih papira koje CBBiH drži u svom portfelju deviznih rezervi. Cijene vrijednosnih papira su smanjene zbog porasta inflatornih očekivanja u eurozoni kao i očekivanja da će Europska središnja banka početi sa procesom povećanja kamatnih stopa.

Očekivani rast kamatnih stopa na relevantnim financijskim tržištima može imati određeni negativan efekat na kapital CBBiH, ali procjenjujemo da će taj efekat biti ograničen.

Centralna banka Bosne i Hercegovine nema izravan utjecaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju u eurozoni, tržište na kojem ulaže svoje devizne rezerve. Upravo zbog očekivanja snažnog rasta tržišnih prinosa na euroobveznice država članica Europske monetarne unije, izvršeno je blagovremeno prilagođenje strukture portfelja deviznih rezervi kojima upravlja CBBiH na način da je znatno smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivosti deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa.

Centralna banka Bosne i Hercegovine kontinuirano poduzima mjere prilagođavanja portfelja, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora.

 

Ne podržavamo uzimanje rezervi Centralne banke

Radiosarajevo.ba: Da li postoje osnove za tvrdnje da pojedine političke snage poput Dodika i njegove stranke stoje iza udara na CBBiH i kako vidite zahtjeve za, primjerice, izdvajanje 400 milijuna KM za robne rezerve RS iz deviznih rezervi? Da li ti pritisci dolaze eventualno i sa drugih političkih adresa?

Softić: Kao što sam već rekao, CBBiH će dosljedno provoditi Zakon o CBBiH i valutni odbor. Valutni odbor se pokazao dobrim sidrom za bh. ekonomiju i garant je monetarne stabilnosti. Inicijative koje imaju za cilj uzimanje bilo kakvih rezervi Centralne banke ne podržavamo, jer se time narušava monetarna stabilnost zemlje i Zakon o CBBiH. Dobri poznavatelji prilika u monetarnoj ekonomiji znaju da ne postoje nikakvi ”viškovi“ rezervi u CBBiH i da svaka rezerva ima svoju svrhu.

Zajednički cilj držanja svih rezervi je jačanje valutnog odbora, odnosno monetarne stabilnosti kao osnovnog preduvjeta za razvoj naše ekonomije. U tom smislu, CBBiH će se dosljedno držati zakonskog mandata u ostvarivanju monetarne stabilnosti. Pored toga, podsjetio bih da su se vlasti u BiH, pa i oba entiteta, prilikom zaključivanja sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom obvezale da neće pokretati bilo kakve inicijative koje se odnose na Zakon o CBBiH.