Guverner za politicki.ba: Dosljednost u provedbi valutnog odbora garant je monetarne stabilnosti

"Prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, je u 2022. godini iznosila 14%. Prema podacima Eurostat-a, ovo nije najviša stopa inflacije zabilježena u Evropi, čak i ako se izuzme Turska".

Razgovarao: Sead Numanović

Senad Softić na čelu je Centralne banke Bosne i Hercegovine. 

Ovom institucijom upravlja u vremenima teških izazova uslijed pandemije koronavirusa koja je duboko potresla globalnu ekonomiju. 

Svijet se nije ni oporavio od tog šoka, uslijedio je novi udar - agresija Rusije na Ukrajinu. 

U intervjuu za Politicki.ba guverner Softić govori o izazovima s kojima je Centralna banka BiH bila suočena, inflaciji i opasnosti od receseije u BiH, kamatama, kreditima, cijenama nekretnina...

Osvrće se i na povremene "udare" na  CBBiH koji se ogledaju i kroz zahtjeve za štampanje novca. 

Odgovara i na pitanje hoće li ga nove vlasti smijeniti...

Godina - 2022. - iza nas je. Kakvom bi ste je ocijenili? Rekli ste nedavno na jednom redovnom briefingu za novinare u Centralnoj banci da živimo u krizi koja nije zabilježena zadnjih 50 godina. Molim Vas da detaljnije elaborirate taj stav.

- Prethodna godina je bila vrlo izazovna, i sve samo ne tipična, sa relacijama među makroekonomskim segmentima koji ne odgovaraju standardnom poslovnom ciklusu. Svjedočili smo rijetkoj epizodi gdje trendovi u globalnim i nacionalnim ekonomijama nisu u skladu sa ekonomskom teorijom. Na žalost, ovo nije kratkotrajna epizoda. Uprkos poremećajima u globalnim proizvodnim i lancima snabdijevanja, te vanredno visokoj inflaciji, posebno u razvijenim zemljama, Evropi i SAD, realni ekonomski rast u 2022. godini se pokazao snažnijim nego što se očekivalo polovinom godine. Naglašeno zaoštravanje monetarne politike vodećih centralnih banaka, sa ciljem ublažavanja inflatornog šoka, još uvijek nema snažan efekat. Iako se primjećuju prve naznake željenih efekata mjera poduzetih od strane Evropske centralne banke (ECB) i Federalnih rezervi (FED), inflacija u EU je još uvijek daleko iznad ciljanog nivoa, a ECB signalizira dalje monetarno stezanje. U SAD je nezaposlenost na vrlo niskom nivou, što signalizira da je ekonomija i dalje pregrijana, i da je moguć dalji rast cijena, uprkos snažnom povećanju referentnih kamatnih stopa. Euribor, prosječna kamatna stopa po kojoj najveće banke međusobno plasiraju sredstva, do mjesec dana je, trenutno, ispod depozitne stope koju ECB plaća bankama na deponovana sredstva. Frikcije su zaista snažne, jer su šokovi i na strani ponude, i na strani potražnje, te svjedočimo neuobičajenim globalnim, regionalnim, ali i trendovima u zemlji već tri godine. S protokom vremena prije znakova ozbiljnog i trajnog globalnog usporavanja inflacije i jačanja ekonomske aktivnosti, rastu disbalansi u finansijskim i tokovima roba i usluga globalno, koji, opet, pojačavaju rizik od finansijskih i kriza javnog duga u brojnim zemljama u svijetu.

Sve rečeno ukazuje da je 2022. bila godina velikih šokova i neizvjesnosti, kakvih nije bilo decenijama još od naftnih šokova sedamdesetih godina prošlog vijeka. Inflacija zabilježena u SAD polovinom 2022. godine bila je najviša od 1981. godine, dok je u oktobru zabilježena najviša inflacija u zemljama članicama Eurozone u 40 godina.

Kolika je inflacija u BiH

Kolika je bila, na kraju, stopa inflacije u Bosni i Hercegovini s završetkom 2022.? Jesmo li u vrhu Evrope s tom brojkom i zašto je to tako? 

- Prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, je u 2022. godini iznosila 14%. Prema podacima Eurostat-a, ovo nije najviša stopa inflacije zabilježena u Evropi, čak i ako se izuzme Turska. Zemlje Baltika, članice EU, su zabilježile godišnju stopu inflacije od preko 17%, u nekim i blizu 20%. Više stope inflacije, u poređenju sa BiH, pod vrlo grubom pretpostavkom da su nam mjere ujednačene, u 2022. godini, su zabilježene i u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Inflacija u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji je bila približna izmjerenoj u BiH. Hrvatska, Slovačka i Nizozemska su bile tek nešto niže od grupe zemalja regiona i BiH. Dakle, BiH nije bila izuzetak, niti smo zabilježili najvišu inflaciju među evropskim zemljama u 2022. godini. Pri tome, treba imati u vidu da su neke od zemalja poduzimale mjere poput snižavanja poreske stope, administrativno ograničavane cijene određenih roba i usluga, ili finansirale iz budžeta značajne subvencije privredi i stanovništvu. Sve ove poduzete mjere slabe fiskalnu poziciju zemlje, koja je već bila pod pritiskom zbog mjera uvedenih sa ciljem ublažavanja efekata pandemije. Konačno, treba imati u vidu i da se zemlje međusobno značajno razlikuju u pogledu primarnog uzroka rasta prosječnih cijena, ali i inicijalnih nivoa inflacije, prije pritisaka koji su se počeli javljati krajem 2021. godine, i dodatnog inflatornog pritiska na početku rata u Ukrajini. 

Nakon pandemije i haosa, uslijedio je rat u Ukrajini. Za ekonomiju svijeta to su veliki potresi. Meni kao laiku se čini da ovo s prošlom godinom tek najava još gore godine i godina koje su pred nama. Ipak, recesija je izbjegnuta? Griješim li? Ako da - zašto? Ako ne - šta su indikatori da će, ipak, biti gore? 

- CBBiH je u novembru objavila srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli, uključujući i inflaciju. Već u 2023. godini očekujemo značajnije usporavanje rasta potrošačkih cijena na 6,1% na godišnjem nivou. Naša trenutna projekcija inflacije za 2024. godinu iznosi 3%. Dakle, ne možemo govoriti o padu prosječnih potrošačkih cijena, nego usporavanju njihovog rasta. Nekoliko faktora čini realističnim očekivati inflaciju da bude blaža u tekućoj godini. Prvenstveno, tu je bazni efekat. Nakon ovako značajnog rasta u 2022. godini, koja će biti bazni period sa kojim se vrši poređenje, svakako da se može očekivati usporavanje rasta u 2023. godini. Takođe, svi podaci sa međunarodnih tržišta trenutno ukazuju da će pritisak cijena energenata i hrane biti niži u tekućoj godini. Već u četvrtom kvartalu 2022. godine smo vidjeli naznake usporavanja inflacije potrošačkih cijena u BiH. Očekujemo da se trend nastavi u prvom polugodištu 2023. godine, mada postoje značajni rizici usljed čije materijalizacije bi trenutna procjena mogla bila potcijenjena. Bitan uticaj na kretanje inflacije u 2023. godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu, ali i pritisci sa tržišta rada. Činjenica je da imamo značajan odliv kvalifikovane radne snage već nekoliko godina, koji se dodatno intenzivirao nakon popuštanja Covid mjera i ogromne potražnje za radnom snagom u Evropi. Ovakvi trendovi mogu značajno povećati troškove rada i jedinične troškove proizvodnje u zemlji. Naravno, tu su i mogući šokovi sa međunarodnih tržišta, koji su potpuno nepredvidivi, ali ih globalna tržišta, trenutno, ne naglašavaju. 

U pogledu srednjoročne ekonomske aktivnosti, kao i u EU i zemljama regiona, očekujemo usporavanje u 2023. godini, te postepeni oporavak u 2024. godini. Naše trenutne projekcije rasta realnog BDP-a za 2022., 2023., i 2024. godinu iznose 4,1%, 0,9% i 1% respektivno. Drugim riječima, ne očekujemo recesiju u srednjem roku, ali bi slaba vanjska potražnja, uzrokovana očekivanim usporavanjem ekonomskog rasta u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, ali i specifičnosti zemlje, mogla rezultirati niskim ekonomskim rastom za zemlju na našem nivou ekonomskog razvoja.

Kandidatski status i reforme put do rasta ekonomske aktivnosti 

Cijene neće rasti? Ili ipak hoće? Bosna i Hercegovina, kao ranjiva ekonomija ovisna ponajviše od EU, nastavit će patiti. Šta se može i treba uraditi da se ta patnja koliko-toliko umanji? 

- U CBBiH vidimo srednjoročnu putanju inflacije, ali i realne ekonomske aktivnosti, veoma usklađenu sa trendovima u EU i zemljama regiona. Temeljem naših srednjoročnih makroekonomskih projekcija očekujemo da će inflacija vremenom slabiti, ali da ćemo još neko vrijeme biti znatno iznad prosjeka za period 2010 – 2019. godina. Inflacija u 2022. godini je bila vanredno visoka i došla je nakon gotovo dvogodišnje pandemije. Ustrajna i visoka inflacija mijenja obrasce potrošnje jer smanjuje realni raspoloživi dohodak. U ovakvom okruženju ne radi se o kratkoročnom smanjenju potražnje za luksuznim dobrima. Sa druge strane, smanjenje realnog raspoloživog dohotka rezultira smanjenjem potrošnje domaćinstava, kategorije koja je, u slučaju BiH, najznačajnija u strukturi BDP-a prema potrošnom pristupu. Upravo je očekivano usporavanje privatne potrošnje jedan od glavnih faktora, pored slabe vanjske potražnje, zbog kojih je projicirana stopa rasta realnog BDP-a u tekućoj i narednoj godini niska. Ipak, vidimo i neke faktore koji bi mogli rezultirati značajnom revizijom projekcije ekonomske aktivnosti na više u narednim godinama, a koji nisu bili poznati u novembru, prilikom izrade posljednjeg kruga projekcija. Prvenstveno, dodjela kandidatskog statusa za članstvo u EU, posebno ukoliko bude praćena snažnim reformskim zamahom u BiH i usvajanjem konsolidovanih budžeta za sve nivoe vlasti, bi mogla generisati značajan rast ekonomske aktivnosti. Pri tome, rast ekonomske aktivnosti ne bi nužno bio praćen i rastom inflacije. Vjerujem da bi, već srednjoročno, ozbiljna predanost poboljšanju makroekonomskih uslova i poslovne klime u zemlji, rezultirala i slabljenjem negativnih trendova na tržištu rada, i rastom privatnih investicija. Time se ne bi jačala samo ekonomska aktivnost u srednjem roku, nego i dugoročni ekonomski potencijal.    

Kamate rastu. Šta to znači za ekonomiju, tržište BiH, a šta za ekonomisanje prosječne bh. porodice? Hoće li se i na čemu morati štedjeti? Koliko moramo „stegnuti kaiš“? 

- U teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih centralnih banaka za očekivati je rast domaćih kamatnih stopa. Međutim, u transmisionom mehanizmu postoje brojne frikcije. U trenutnom okruženju, svakako da će banke imati rezon povećati kamatne stope na kredite, dijelom i zbog toga što je dio postojećih ugovora o kreditima ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu. Sa druge strane, svjesni su da bi dramatičan rast kamatnih stopa na postojeće kredite rezultirao rastom klijenata sa poteškoćama u otplati, i da bi im se potražnja za novim kreditima, koja ni sada nije naročito izražena, dodatno smanjila. U tom svjetlu, teško da, bar u kratkom roku, možemo očekivati i značajniji rast kamatnih stopa na depozite, jer će banke pokušati održati profitabilnost, a depoziti, za razliku od kredita, rijetko nose varijabilnu kamatnu stopu. Mislim da će 2023. godina biti dosta neizvjesna, obilježena preslaganjem interesa i poslovnih planova i politika, kako kod banaka, tako i njihovih klijenata. Trenutno smo u situaciji da su realne kamatne stope na kredite negativne, što ih čini destimulirajućim za banke, koje žele povećati nominalne stope kako bi im bila u interesu značajnija kreditna ekspanzija. Dozvolite mi malu pojmovnu napomenu, realna kamatna stopa predstavlja razliku nominalne kamatne stope i stope inflacije. Sa druge strane, ne vidim tako snažnu potražnju za kreditima, uprkos trenutnim kamatnim stopama, jer su klijenti svjesni svojih ograničenja i neizvjesnosti u pogledu budućeg raspoloživog dohotka. Međutim, srednjoročno i dugoročno, svakako da je era vanredno niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas, i da će se stope znatno iznad prosjeka posljednje dekade zadržati duže vrijeme. Što se tiče kamatnih stopa na depozite, sve dok je likvidnost u bankarskom sistemu ovako visoka, a uzrokovana je i malim brojem alternativa u smislu štednje i investicija, ne očekujemo da će pratiti rast kamatnih stopa na kredite.   

Na pomenutom briefingu za novinare, uz ostalo, rekli ste i da će cijene nekretnina morati padati. Hoće li? 

- Najnoviji podaci pokazuju usporavanje rasta cijena nekretnina u članicama EU, a neke države već bilježe pad. Zbog visokih trenutnih cijena nekretnina za očekivati je slabljenje potražnje od strane građana sa prosječnim primanjima. U srednjem roku se očekuje pad cijena repromaterijala u građevinarstvu. Istovremeno, mogući pad cijena nekretnina ne znači automatski da će one biti pristupačnije stanovnicima sa prosječnim primanjima. Kao što sam rekao, era vanredno niskih kamatnih stopa je završena i troškovi zaduživanja će sigurno rasti u srednjem i dugom roku, a što u aktuelnom okruženju može imati negativan uticaj na potražnju.  

Kad bi kriza mogla prestati?

- Kako sam već rekao, prema našim makroekonomskim projekcijama ne očekujemo recesiju u srednjem roku. Isto tako, vrlo je izvjesno usporavanje inflacije u srednjem roku. 

Rezultati rada CBBiH prepoznati u međunarodnim krugovima

Kakva je situacija sa Centralnom bankom BiH? Čime bi ste se pohvalili, a šta Vas muči kao problem? 

- Centralna banka je radila i radi u potpunosti u skladu sa Zakonom definisanim mandatom i u potpunosti je ispunila svoju ulogu. Valutni odbor nikada nije doveden u pitanje od strane domaće javnosti, investitora, te relevantnih domaćih ili međunarodnih supranacionalnih institucija. Naša konvertibilna marka uživa potpuno povjerenje.

Platni sistemi u zemlji neometano funkcionišu, i unapređujemo ih stalno. Sve  obaveze kao bankarski i fiskalni agent države ispunjavamo. Ni u periodima značajne potražnje za gotovim novcem, kakvi su bili na početku pandemije, ili u februaru i martu 2022. godine, zbog isključivanja ruske Sberbank iz SWIFT-a, klijenti naših banaka nikad nisu osjetili nedostatak gotovog novca, bilo KM, bilo EUR. Komercijalnim bankama smo ispunili svaki vanredni zahtjev za gotovinom, što najbolje govori kako smo obavljali poslove trezora, odnosno rad sa gotovim novcem. Centralna banka je prepoznata i od strane Evropske komisije, u zvaničnim izvještajima o napretku, kao institucija koja aktivno doprinosi napretku zemlje u procesu EU integracija. Naše srednjoročne makroekonomske projekcije, brze procjene ekonomske aktivnosti i inflacije, i drugi analitički doprinosi su prepoznati kao pouzdani, sa vrlo transparentnim procesom izrade, i redovno se o njima diskutuje sa Komisijom, Evropskom centralnom bankom, i drugim relevantnim institucijama. Statistike koje CBBiH proizvodi se kontinuirano unaprjeđuju i usklađuju sa najboljim svjetskim praksama, a redovno izvještavamo, u skladu sa zahtjevima, i u dogovorenom formatu, ka nizu međunarodnih organizacija i institucija, od Eurostata, do MMF-a. Centralna banka je redovno prva tačka kontakta međunarodnih institucija, organizacija i predstavništava po pitanju ocjene ili informacija o makroekonomskim trendovima, ili finansijskom sistemu. Ponosni smo na činjenicu da uvijek izađemo u susret na svaki zahtjev za razgovorom, kako bi neko iz inostranstva bolje razumio ekonomsku situaciju u zemlji, a kontakti su zaista gotovo svakodnevni, od potencijalnih investitora, preko ekonomskih odjela stranih ambasada, stranih bankarskih grupacija, do rejting agencija.

Potvrda dobrog rada CBBiH dolazi i od međunarodnih finansijskih i drugih institucija, što je vrlo značajno kako za nas tako i za Bosnu i Hercegovinu kao državu. Istakao bih činjenicu da je renomirani časopis Capital Finance International dodijelilio CBBiH priznanja za 2022. godinu u čak dvije kategorije: Najbolje upravljanje centralnom bankom u centralnoj i istočnoj Evropi, i Izuzetan doprinos ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.

Ostajemo istrajni u unapređenju naših procesa i kapaciteta i u budućnosti. To ćemo, kao i do sada raditi u skladu sa najboljim svjetskim praksama centralnog bankarstva. 

Centralne/narodne banke Turske i Hrvatske opet kupuju zlato. Zašto? Kupuje li BiH zlato? Ili ga prodaje? Zašto? Koliko imamo zlata u rezervama?

- Strateško opredjeljenje CBBiH, zasnovano na procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg centralna banka koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora može preuzeti i činjenici da zlato ima izuzetno visoku volatilnost, je da se učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kreće od 0% do 3%. U skladu sa navedenim, učešće zlata u portfoliju deviznih rezervi od sredine prošle godine iznosi oko 1%.

Sam način investiranja, odnosno izbora instrumenata u koje su devizne rezerve investirane, kao i korištenja deviznih rezervi, zavisi od institucionalnog uređenja centralne banke i monetarne politike koja se implementira u konkretnoj zemlji. U skladu s tim, nisam u mogućnosti  komentarisati investicione odluke drugih centralnih banaka. 

Želim samo pojasniti da je Hrvatska narodna banka, za potrebe ispunjavanja uslova iz Statuta Evropskog sistema centralnih banaka i Evropske centralne banke, morala kupiti zlato na tržištu. Prema statutu, HNB je, prilikom pristupanja eurosistemu (euro je postao zvanična valuta u Hrvatskoj od prvog dana 2023. godine), dio deviznih rezervi morala prenijeti ECB-u u tačno propisanom obliku: 85% iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15% u zlatu. HNB je u decembru 2022. godine na tržištu pribavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata, tj. bez fizičkog transporta u Hrvatsku. 

CBBiH će nastaviti upravljati portfoliom deviznih rezervi u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, kao i internim aktima zasnovanim na najboljim praksama u centralnom bankarstvu. To se radi na način da kontinuirano pratimo tržišna kretanja, prilagođavamo svoj portfolio trenutnim okolnostima i očekivanim budućim trendovima, te poduzimamo investicije propisane aktima koji regulišu rad CBBiH. CBBiH će takođe nastaviti praksu po kojoj ne komentariše pojedinačne poslovne odluke iz svog mandata, ali će javnost o relevantnim odlukama biti blagovremeno informisana na adekvatan način, što uključuje i mišljenja nezavisnog vanjskog revizora. 

Ima li i dalje nasrtaja na Centralnu banku da štampa pare i troši svoje efektive po željama političara?

- S vremena na vrijeme takve inicijative se pojavljuju u javnom prostoru, prije svega u dnevnopolitičke svrhe. Dobri poznavaoci prilika u monetarnoj ekonomiji znaju da valutni odbor ne dozvoljava štampanje novca bez pokrića, te da ne postoje bilo kakvi ”viškovi“ rezervi u CBBiH. Centralna banka ostaće dosljedna Zakonu o CBBiH i striktnom provođenju valutnog odbora koji se pokazao dobrim sidrom za bh. ekonomiju i garant je monetarne stabilnosti, a što je opet od strane rejting agencija i Evropske komisije ocjenjeno kao temelj makroekonomske stabilnosti zemlje.

Šta je s Vama? Ostajete guverner, odlazite...?

- Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine definiše da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje članove Upravnog vijeća CBBiH koji između sebe biraju guvernera.  

Mogu samo izjaviti da sam ponosan na sve što je urađeno, očuvano i unaprijeđeno u proteklom periodu i što sam na čelu ovako uspješne državne institucije. O našem uspjehu kako sam već rekao, govore i priznanja koja najčešće dolaze od strane renomiranih stranih finansijskih i drugih institucija. Prepoznavanje našeg truda i zalaganja, daje nam snagu da i dalje radimo u skladu s našim zakonskim mandatom i u najboljem interesu države Bosne i Hercegovine, privrede i njenih građana.