Tržišta kapitala: Historijske informacije o padovima i krizama na tržištu

Postoji nekoliko teoretskih definicija o financijskoj krizi. Jedna od njih je Goldsmithova, koja kaže da je financijska kriza oštro, kratko i ultraciklično pogoršanje svih ili većine parametara: kamatne stope, cijene dionica  i nekretnina, što vodi do komercijalne nesolventnosti i bankrota financijskih institucija.

Ekonomska kriza se nikada ne pojavljuje kao izolirana kriza ekonomskog sektora, nego se tipično pojavljuje kao sektorska kriza koja se naknadno širi u druge sektore. U tom smislu, kriza tržišta kapitala ne bi trebalo da se posmatra u izolaciji. Onа obično nastajе usljed dublje ekonomske ili financijske krize ili njihovog uzroka. Financijska kriza se obično pojavljuje kao kriza povjerenja, kriza zbog unutarnjih ekonomskih ili političkih slabosti ili kao rezultat nesavršenosti u funkcioniranju međunarodnih financijskih tržišta. Dokazano je u praksi da je kriza fenomen koji se pojavljuje u svim ekonomijama i da se država na kraju uključi u rješavanje.

Akcije u krizi (u smislu sprečavanja, upravljanja krizom i ublažavanja negativnih efekata) objašnjavaju se međunarodnim politikama i strategijama, na osnovi četiri vektora tržišnih prioriteta, viz. globalni informacijski simetrični sustav (A), politike supervizije (B), mehanizam intervencije (C) i globalna makroekonomska supervizija i mehanizam prilagodbe (D). Sljedeća slika predstavlja funkcionalni model financijske krize:

Izvor: Popa C. Cătălin, Functional Overview of Financial Crisis Development and Propagation, Knowledge Based Organization 2008 International Conference

U razmatranju financijske krize, najbolji način je početi sa informacijom o aktuelnoj financijskoj krizi. Na samom početku sadašnje financijske krize, u roku od samo nekoliko sati, dionice u Wall Streetu su izgubile gotovo 1,2 milijarde USD, dok su vodeći indeksi pali kao nikada ranije. Dow Jones je pao za 6,98%, to je njegov najveći dnevni pad u historiji. Standard & Poor's 500  je pao za 7,2%, to je najveći iznos od pada burze 1987, dok je NASDAQ izgubio 9,14% što nije zabilježeno od 2000. i pojave takozvane točka-com krize.

Skala gubitaka zbog propasti financijskih institucija i drastičnog pada vrijednosti dionica (Dow Jones je izgubio oko 25% tijekom protekle godine) već svrstavaju hipotekarnu krizu iz 2008. među najveće financijske krize u historiji.

Financijsko je tržište BiH vrlo mlado i tek počinje da se razvija. Sve manje krize i problemi koje su nastali tijekom 10 godina njegovog postojanja mogu se pripisati trnovitom putu nastajanja i razvoja. Na kraju prošlog vijeka, BiH je prošla kroz proces privatizacije javnog vlasništva koji je dominirao financijskim tržištem u tom razdoblju. Dobar indikator razvoja financijskog tržišta u BiH je činjenica da nema tržišta novca, dok Centralna banka BiH ne sudjeluje u plasiranju ili kupnji vrijednosnih papira, a financijsko tržište BiH je podijeljeno po entitetskoj granici. Može se tvrditi da su tržišta kapitala ovdje još uvijek u inicijalnom razdoblju evolucije, što je praćeno turbulentnim događajima. Međutim, pošto je sadašnja financijska kriza globalna, ona nije zaobišla ni financijska tržišta u BiH. Cijene svih dionica na burzama u BiH su pale na najniže razine, kao što su i burzanski indeksi, dok je trgovanje palo na ekstremno nisku razinu, iznoseći samo nekoliko stotina tisuća dolara čak i u najboljim danima.

Zbog toga bi bilo najbolje da se da kratak opis deset najvećih padova na Wall Streetu, najpoznatijem  i najvažnijem financijskom tržištu na svijetu,  u proteklom vijeku:

• Pad iz 1901-1903.- najstariji zabilježeni pad burze doveo je do pada vrijednosti dionica za 46,1%. U to vrijeme, Amerikanci su prosječno živjeli 47 godina i 95% američkih žena je radilo kod kuće.
• 1906-1907. - poznato u SAD kao «panika iz 1907.», što je prisililo Vladu da intervenira s tada nevjerojatnim iznosom od 36 milijuna USD. U 665 dana, investitori na burzi su izgubili oko 50% svojih portfolija.
• Kriza 1916-1917.- tijekom Prvog svjetskog rata, vrijednosti dionica su pale za oko 40%. Sve je počelo 1916, kada je indeks počeo da pada sa 110,15. To je trajalo duže od godine i zaustavilo se na 65,95 19. prosincu 1917.
• 1919-1921. - nakon što su burze doživjele rast, nakon kraja Prvog svjetskog rata (cijene dionica su porasle 51%), uslijedio je nagli pad. Tijekom 660 dana, cijena vrijednosnih papira je pala 46,6%.
• 3. 9. 1929. - 13. 11. 1929. - iako je to bila najkraća kriza koja je pogodila burze US, nije bila nimalo manje bolna. Tijekom dva mjeseca, investitori su izgubili gotovo pola investiranog novca, 47,9%. Pad na burzanskom tržištu je obilježio jedno teško razdoblje za ekonomiju SAD - Velika depresija.
• 1937-1938. - baš kada su investitori počeli da se nadaju da je Velika depresija iza njih i da je tržište na putu oporavka, strah od rata i neki skandali na Wall Streetu su doveli do pada cijena dionica za 49,1 posto.
• Veliki pad iz 1932. - pad nad svim padovima, kada su u 813 dana dioničari izgubili čak 86% investiranog novca. Milijuni ljudi su ostali bez posla, a posljedice su se osjećale širom svijeta. Za potpuni oporavak je bilo potrebno 22 godine, do 1954.
• Pad 1939-1942.- uzrok je bio japanski napad na Pearl Harbour. Kriza je trajala 959 dana, a investitori su izgubili 40,4% investiranog novca.
• Kriza 1973-1974. - trajala je 694 dana i bila je pojačana Vijetnamskim ratom i skandalom Watergate. Sudionici na burzi su pretrpili gubitak od 45,1%.
• Pad burzi 2000-2002. - kombinacija pucanja balona točka-com krize i  terorističkog napada od 11. rujna bila je katastrofalna za indeks industrijskog prosjeka Dow Jones (DIJA), koji je pao sa 11,792,98 na 7,286,27, pošto su dionice izgubile 37,8% svoje inicijalne vrijednosti. Kriza je trajala rekordnih 999 dana, od sredine siječnja 2000. do 10. rujna 2002.