Efektivna kamatna stopa Linkovi: Uvod Definicija Korištenje Metodologija Šta se uključuje u izračun EKS-a? Šta nije uključeno u izračun EKS-a? Primjeri o razlikama u EKS-u Objavljivanje Evropski standardi Uvod Postoji više vrsta različitih tipova kamatnih stopa na finansijskim tržištima i niz različitih definicija, pa se klijenti mogu lako zbuniti. Ovaj članak objašnjava jedan tip kamatne stope - „efektivna kamatna stopa", koja će u daljem tekstu skraćeno biti označena kao EKS. Potrošači trebaju razumjeti i pratiti ovaj indikator kada se dogovaraju o ugovoru za kredit ili depozit sa bankom ili mikrokreditnom organizacijom, jer je to indikator koji najbolje objašnjava stvarne troškove za predloženi kredit ili stvarni povrat koji se dobije na depozit. Definicija Efektivna kamatna stopa (EKS) je trošak za zajmoprimca ili povrat na depozit nakon što se svi troškovi i naknade vezane za kredit ili depozit uključe u kalkulaciju kamatne stope. Korištenje Efektivne kamatne stope su važne jer omogućuju potencijalnim klijentima da procijene i lako uporede troškove sličnih finansijskih proizvoda među bankama ili da uporede troškove ili povrate među proizvodima koji imaju različitu strukturu naknada i druge uslove. Na primjer, klijenti mogu uporediti efektivne troškove na kredit koji ima nominalnu kamatnu stopu od 10% i nema naknada, sa kreditom koji ima nominalnu kamatnu stopu od 8% ali ima naknadu za obradu kredita od 200 KM i mjesečnu naknadu od 10 KM. Metodologija Bankarske agencije u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj su uvele regulativu u vezi sa metodologijom koju finansijske institucije (koje su od njih dobile licencu) moraju koristiti za izračun EKS-a za svoje proizvode. Ovi zahtjevi se odnose na: kredite i depozite; banke i mikrokreditne institucije. Postoje neke razlike između metodologija koje su nametnule dvije entitetske agencije. Iako ove razlike nisu suštinske, ipak imaju sljedeći efekat na klijente koji koriste informacije o EKS-u u BiH: Moguće je precizno upoređivati EKS za slične proizvode među bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine ili među bankama u Republici Srpskoj, dok upoređivanje između EKS-a banaka iz Federacije Bosne i Hercegovine i banaka iz Republike Srpske nije moguće za neke tipove kredita; Regulativa u Republici Srpskoj ima širu definiciju troškova koji se moraju uključiti u izračun EKS-a, tu spadaju i neki troškovi koji nisu direktno vezani za kredite banaka. Samim tim EKS u Republici Srpskoj je viši za iste proizvode nego EKS u Federaciji Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će ove metodološke razlike biti uskoro ispravljene. Klijenti banaka i mikrokreditnih organizacija će tek onda biti u mogućnosti da uporede EKS za sve banke i mikrokreditne institucije u Bosni i Hercegovini. Šta se uključuje u izračun EKS-a? Sljedeće glavne stavke su uključene u izračun EKS-a: i) Nominalna kamatna stopa. To je stopa koju banka navodi kao kamatnu stopu u ugovoru. Na primjer banka može reći da je kamatna stopa na kredit 10%. Takođe, toj stopi banka daje najveći publicitet i klijenti su dosada najviše pažnje obraćali na nju. Ali kada se uključe drugi troškovi vezani za kredit, „efektivna" kamatna stopa koju plaća klijent može biti znatno viša od one navedene kao „nominalna kamatna stopa" na kredit. ii) Vremenski raspored kamatnih plaćanja. Na primjer, EKS na depozit koji ima „nominalnu kamatnu stopu" od 4% značajno će se razlikovati od depozita koji kamatu isplaćuju na kraju godine i onih koji kamatu isplaćuju kvartalno tokom godine. Frekvencija plaćanja takođe utiče na EKS na kredite. Što je učestalije kamatno plaćanje, to je viši EKS; iii) Troškovi i naknade koji se moraju platiti za dobijanje kredita ili oročavanje depozita; iv) Svi predvidivi budući troškovi, naknade i promjene u cijeni koji se moraju platiti u toku trajanja ugovora. Šta nije uključeno u izračun EKS-a? Vrlo je važno da klijenti znaju šta nije uključeno u izračun EKS-a. Najvažnije stavke su: i)Troškovi koji nisu vezani za kredit ili depozit. Troškovi koji nisu direktna posljedica kredita ili depozita obično nisu uključeni u izračun EKS-a. Na primjer, klijenti moraju platiti naknadu za registraciju imovine. To je trošak za transakciju vezanu za imovinu s čim klijenti trebaju biti upoznati jer moraju imati finansijska sredstva za plaćanje ovih ostalih troškova vezanih za imovinu. Ova naknada se mora platiti čak iako se imovina kupuje bez uzimanja kredita. Tako da se ovo obično ne tretira kao dio EKS-a na kredit. U Republici Srpskoj ti troškovi su trenutno uključeni u izračun EKS-a; ii) Troškovi i cijene koji se ne mogu predvidjeti i procijeniti u trenutku kada se ugovor sklapa. Veoma je važno da klijent razumije da se u izračun EKS-a uključuju samo oni troškovi koji se mogu predvidjeti i procijeniti u trenutku pregovaranja o ugovoru. To je veoma važno za proizvode kao što su krediti s promjenljivom kamatnom stopom i za kredite i depozite u stranoj valuti, pa će oni biti detaljnije objašnjeni: Krediti s promjenljivom kamatnom stopom. Za kredite s promjenljivom kamatnom stopom, klijenti dobijaju EKS u trenutku dogovaranja kreditnog ugovora, pod pretpostavkom da se kamatna stopa na kredit u trenutku ugovaranja neće promijeniti tokom trajanja kredita. Ali klijent treba da razumije da banka ima ugovorno pravo da promijeni stopu tokom trajanja kredita. Klijenti moraju biti svjesni da se kod kredita s promjenljivom kamatnom stopom EKS mijenja svaki put kada se promijeni nominalna kamatna stopa. Svaka promjena nominalne kamatne stope i njen uticaj na EKS za taj kredit se moraju saopštiti klijentu PRIJE nego novi EKS stupi na snagu. Međutim, banka mora uključiti u ugovor osnovicu koja će se koristiti za izmjenu stope i učestalost promjene s kojom će mijenjati stopu. Svaki put kada promijeni nominalnu kamatnu stopu, banka treba da izračuna novi EKS i da unaprijed obavijesti klijente o novoj EKS-i. Promjena u EKS-u ima neka ograničenja, kako na vjerovatnu veličinu svake promjene tako i na učestalost promjena u Republici Srpskoj. Slični prijedlozi su pripremljeni i u Federaciji Bosne i Hercegovine i uskoro će biti usvojeni. Krediti u stranoj valuti. U principu, samo se EKS za kredite u istoj valuti mogu upoređivati. Ako su krediti u različitim valutama ili su indeksirani za različite valute, onda klijent ne može direktno uporediti njihove EKS-e. i) Promjene u nekim od ovih deviznih kurseva mogu imati značajan efekt na EKS. Na primjer, EKS koja u trenutku potpisivanja kreditnog ugovora iznosi 4-5%, vrlo lako bi nakon godinu ili dvije mogla iznositi 30-40%. Ovo nije samo teoretska mogućnost. Ovako enormne promjene u EKS-u za kredite u stranoj valuti pojavile su se posljednjih godina kod nekih zajmoprimaca u BiH. ii) Promjene u deviznom kursu se dešavaju svaki dan - čak i tokom dana tako da se EKS na kredite u stranoj valuti stalno mijenja. Stoga nije moguće da banka unaprijed izračuna EKS i o tome obavijesti klijente onako kako je to neophodno da uradi za kredite s varijabilnom kamatnom stopom. Klijenti moraju znati o ovom velikom nedostatku, a to je da visoki rizik pozajmljivanja u stranoj valuti nije uključen u izračun EKS-a. Nedostatak se može djelimično ublažiti ako: Banke informišu klijente tokom pregovaranja o kreditima u stranoj valuti da je EKS izračunat na osnovu pretpostavke da se devizni kurs neće mijenjati. Međutim, u stvarnosti devizni kurs će se mijenjati. Banke takođe trebaju dati klijentima numeričke primjere za različite promjene deviznog kursa, a klijenti trebaju tražiti takva objašnjenja. Banke trebaju redovno ponovno izračunavati EKS i informisati svoje klijente. Iako postojeća regulativa u BiH ne zahtijeva od banaka da ublaže spomenute nedostatke u vezi s EKS-om na kredite u stranoj valuti, banke trebaju ponuditi i klijenti trebaju tražiti objašnjenja za usluge, čime bi se poboljšala tačnost i količina informacija Primjeri o razlikama u EKS-u Sljedeći primjeri izračunavaju različite EKS-e za tri kredita koji imaju iste nominalne kamatne stope, ročnost i raspored otplate, ali imaju različite naknade: a) Kreditni sporazum za ukupnu vrijednost kredita od 6000 eura koji se otplaćuje u 24 jednake mjesečne rate od 274,11 eura i nema drugih naknada i drugih plaćanja. EKS na ovaj kredit je 9,4%; b) Kredit s istom sumom i istom otplatom tokom 24 mjeseca, ali sa administrativnom taksom od 60 eura u trenutku potpisivanja sporazuma. Kada se doda ova administrativna taksa, EKS na kredit se povećava na 10,5% (tj. taksa povećava EKS za 1,1%); c) Isti uslovi kao pod b) s dodatnim troškovima za osiguranje koji iznose 5% od kreditnog limita, a koji je raspoređen tokom 24 mjesečne rate. Plaćanja po osnovu osiguranja povećavaju EKS na 15,5%. Ovaj iznos osiguranja je visok, ali je iskorišten da prikaže koliki značaj naknade i troškovi mogu imati na EKS. U ovom primjeru, EKS je preko 6,0 % viši nego EKS na prvi kredit koji nema naknade. Objavljivanje i) Obje bankarske agencije zahtijevaju da se EKS izračuna korištenjem metodologije koja je propisana svim bankama i mikrokreditnim ogranizacijama za sve kredite i depozitne ugovore; ii) EKS se mora jasno naglasiti u ugovoru i u planu otplate. Kada se pregovara s bankom, klijent treba insistirati na ovome, ukoliko banka sama to ne učini; iii) EKS se mora saopštiti klijentu PRIJE potpisivanja ugovora; iv) Stvarni EKS mora biti vidljivo oglašen u svim poslovnicama banke i promotivnom materijalu i treba mu dati isti značaj kao i nominalnim kamatnim stopama; v) Ako se EKS promijeni iz bilo kog razloga, banka mora obavijestiti klijenta o tome prije nego novi EKS stupi na snagu. (kako je ranije navedeno, ovo nije moguće za kredite u stranoj valuti pošto se EKS na ovaj tip kredita stalno mijenja). Ovi zahtjevi u pogledu objavljivanja u vezi s EKS-om u BiH su opravdani i dio su nastojanja za poboljšanim mjerama zaštite potrošača koje su bankarske agencije uvele u BiH u posljednjim godinama. Evropski standardi Regulativa u vezi s EKS-om u BiH je dosta usklađena s evropskim standardima, ali još postoje neke razlike: i) Regulativa u BiH se primjenjuje na sve klijente, uključujući i poslovne klijente (preduzeća). Evropska regulativa se obično primjenjuje na fizička lica (potrošače). Polazi se od pretpostavke da veliki poslovni klijenti imaju dovoljno finansijskog znanja i mogućnosti da sami procijene finansijske proizvode. Događanja u mnogim zemljama tokom nedavne finansijske krize ipak dovode u pitanje ovu pretpostavku. Regulativa o EKS-u u BiH, koja se primjenjuje na sve klijente, povećava količinu objavljivanja objavljenih važnih finansijskih informacija i time poboljšavaju sigurnost bankarskog sistema u BiH.. ii) U većini evropskih zemalja, regulativa o EKS-u se primjenjuje samo na kredite. Regulativa u BiH se primjenjuje i na depozite. Uključivanje EKS-a na depozite je takođe korisno za zaštitu i informisanje potrošača. Naknade i drugi troškovi kod depozita uzrokuju razliku između nominalnih kamatnih stopa i EKS-a na isti način kao i kod kreditnih ugovora; iii) Regulativa o EKS-u u Republici Srpskoj uključuje i neke naknade koje nisu direktno vezane za kredit (kako je i ranije opisano).
