Izlazak Velike Britanije iz EU ne ugrožava financijsku stabilnost BiH

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije u ovom trenutku nema bilo koji neposredan učinak na financijsku stabilnost Bosne i Hercegovine, prije svega na stabilnost bankarskog sektora. Stabilnost valutnog odbora, kao modela monetarne politike u BiH, niti jednog trenutka nije dovedena u pitanje i Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) nastavlja sa njegovom provedbom. 

Objava rezultata referenduma u Velikoj Britaniji, na kojem su, suprotno preovladavajućim očekivanjima, građani te zemlje glasovali za izlazak iz Europske unije, uzrokovala je šok na financijskim tržištima. Uslijedio je nagli pad vrijednosti tržišnih indeksa na financijskim tržištima širom svijeta, pad prinosa na obveznice (porast cijena obveznica), rast cijena zlata, te deprecijacija britanske funte i eura prema vodećim svjetskim valutama. U suštini, kao što je to obično slučaj u periodu velikih neizvjesnosti i turbulencija, prisutan je bijeg ka kvaliteti (engl. – flight to quality) – investitori izražavaju averziju prema povećanom riziku i raste tražnja za sigurnim aktivama, kao što su najkvalitetnije državne obveznice, zlato i sigurne svjetske valute. Izglasavanje izlaska Velike Britanije iz Europske unije donijelo je i veliku političku neizvjesnost u Europi koja, potencijalno, može imati daljnje negativne posljedice na financijska tržišta. 

Sa makroekonomskog gledišta, Bosna i Hercegovina bi mogla trpjeti određene negativne učinke po osnovu Brexita u mjeri u kojoj sve navedene turbulencije budu dovele do usporavanja gospodarskog rasta u eurozoni. S obzirom na to da se Velika Britanija ne može svrstati u kategoriju značajnih vanjskotrgovinskih partnera zemlje, ne očekuju se značajniji direktni negativni uticaji na temelju pada gospodarske aktivnosti u toj zemlji. 

S obzirom na to da je na deviznom tržištu zabilježena deprecijacija eura, prije svega u odnosu na dolar, a imajući u vidu fiksan odnos domaće valute prema euru u aranžmanu valutnog odbora, navedena kretanja mogu utjecati na deprecijaciju nominalnog, a i realnog efektivnog deviznog tečaja konvertibilne marke, što, u kontekstu konkurentnosti domaćeg gospodarstva na svjetskom tržištu, samo po sebi predstavlja pozitivnu činjenicu. 

Osim u nekom ekstremnom scenariju, ne očekuju se značajniji pritisci izvana na rast inflacije u zemlji, s obzirom na još uvijek jak utjecaj niskih cijena hrane i energenata i niske razine inflacije u eurozoni. Štoviše, jačanje dolara doprinosi smanjenju cijena nafte, do čega je u određenoj mjeri i došlo nakon objave vijesti o Brexitu.                      

Ukratko, u ovom trenutku se ne očekuju jači izravni učinci na gospodarska i financijska kretanja u Bosni i Hercegovini. U mjeri u kojoj se političke i neizvjesnosti na europskim financijskim tržištima budu reflektirale na usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni, takav razvoj događaja može imati određene negativne učinke na gospodarsku aktivnost u zemlji. Trenutna politička neizvjesnost u Europi i nestabilnosti finansijskih tržišta, sa potencijalom da imaju negativne makroekonomske učinke na europsku/svjetsku ekonomiju, ne doprinose ambijentu za ubrzavanje gospodarskog rasta u zemlji.