Međunarodne pričuve BiH iznose 7 milijardi eura

Za Senada Softića mogli bismo kazati da je pravi čovjek na pravome mjestu. Doktor je ekonomskih znanosti i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Godinama je gradio karijeru u bankarskome svijetu, da bi mu prije pet godina bila povjerena dužnost guvernera Centralne banke BiH, a koju obnaša na najbolji način.

Gospodine Softić, dobili ste nagradu Večernjakov pečat za zasluge u javnoj upravi. Što za vas ova nagrada predstavlja?

Bez lažne skromnosti, nagrade uvijek gode. Takva je ljudska priroda. Možda zvuči kao fraza no nagrade su priznanje za prošli rad, ali i obveza za budućnost. Odmah želim naglasiti da ja ovu nagradu doživljavam prvenstveno kao potvrdu rada cjelokupne Centralne banke BiH (CBBiH) u ova krizna vremena. Naravno da mi je drago dobiti takvo priznanje jer je Večernakov pečat, kao ugledna nagrada, dodatna potvrda da ispravno radimo. Rekao bih da je ona isto tako potvrda naše orijentacije k unaprjeđenju komunikacije CBBiH s javnošću. Želimo prema javnosti biti što transparentniji te koristimo nove oblike komunikacije, što možete vidjeti i po našoj mrežnoj stranici. Meni će nagrada biti poticaj da u budućem radu moji suradnici i ja nastojimo biti što profesionalniji i još više pripomognemo dobrobiti u BiH i građanima našim radom.

Nažalost, svjedoci smo da koronavirus još uvijek ne popušta. Kako je i koliko pandemija COVID-19 utjecala i utječe na montarnu stabilnost BiH?

Nema dileme da je koronavirus utjecao na kompletnu ekonomsku situaciju u BiH. Posljednje prognoze OECD-a iz lipnja govore da će svjetska ekonomija ove godine pasti za oko 6%. Inducirana koma, u koju smo doveli ekonomije zbog borbe protiv pandemije, ima svoju visoku ekonomsku i društvenu cijenu. Sad polagano izlazimo iz toga stanja, ali još je teško reći kakvi će biti ožiljci na ekonomskom tkivu BiH do kraja godine. Preliminarne projekcije govore da je kriza zahvatila sve dijelove bh. ekonomije, a pad proizvodnje mogao bi biti oko 5%. No, srećom, monetarna politika koju vodimo strogo je poštivanje načela valutnoga odbora. Dakle, bez obzira na pandemiju, ekonomske krize i kretanja u nekim drugim zemljama, jamčimo monetarnu stabilnost. Dodao bih da zasad nije bilo potrebe da mijenjamo našu politiku. No, od početka krize više puta jasno smo rekli da, ako se ukaže potreba, Centralna banka BiH spremna je smanjiti stopu obvezne rezerve za banke. Ako bismo to napravili, povećali bismo likvidnost bankarskoga sustava. Ali svi pokazatelji koje imamo govore da je likvidnost vrlo visoka. Banke drže velike viškove iznad obvezne rezerve pa, s naše strane, trenutno nema potrebe za promjenama.

Globalno promatrano, koliko BiH ovisi o Europskoj uniji i stabilnosti eura, s obzirom da je konvertibilna marka famoznim "currency boardom" vezana za euro ?

Valuta BiH – konvertibilna marka je, kako ste rekli, zakonom vezana za euro. EU, odnosno eurozona, naš je glavni vanjskotrgovinski partner. BiH otprilike dvije trećine svoje vanjskotrgovinske razmjene obavlja s EU. Dodatno, dio trgovine izvan zemalja EU obavlja/knjiži u eurima. Recimo, Crna Gora je unilateralno eurizirana, a Sjeverna Makedonija ima valutu vezanu za euro. Ovisno kako mjerimo (izvoz, uvoz, vrste roba i slično) između 35 i 50 posto svjetske trgovine je obračunato u eurima. Dakle, EU i euro itekako su važni za nas ne samo u vanjskotrgovinskoj razmjeni nego u ukupnim platnobilančnim odnosima. Platna bilanca obuhvaća sve odnose jedne zemlje s inozemstvom, pa tu ulaze i turizam, promet, doznake radnika i slično. Time što smo preko valute vezani za euro, zapravo se eliminira jedan od rizika u poslovanju, a to je valutni rizik. I to pozitivno pridonosi ekonomskoj aktivnosti. Investicije ne vole rizike. Naravno, u doba krize, ono što se zbiva u EU, pogađa i nas. Tako bi, prema nekim prognozama, ekonomija cijele EU u 2020. mogla pasti oko 10%. Kako sam već rekao, to mora utjecati i na nas. No, kada se 2021. bude odvijao očekivani oporavak, to će pozitivno djelovati na BiH. Ali što se tiče same stabilnosti eura, tu se ne treba brinuti. Euro je druga najveća svjetska valuta, dakle široko je prihvaćen po cijelom svijetu.

Smatrate li da građani BiH imaju razloga za zabrinutost zbog eventualne nestabilnosti tečaja i potresa na inozemnim tržištima?

Naši građani nemaju razlog za zabrinutosti zbog stabilnosti tečaja. Upravo načelo valutnoga odbora, koje mi strogo poštivamo, jamči stabilnost tečaja KM. Naše su međunarodne pričuve preko 13 milijardi KM, a to je gotovo sedam milijardi eura. Imamo potpunu pokrivenost, kako mi kažemo, monetarne pasive (gotov novac i depoziti kod CBBiH) u eurima i još rezervna sredstva iznad toga. Jamčimo u svakom trenutku konvertibilnost/zamjenjivost KM za euro i obrnuto. Više od puna dva desetljeća gradimo povjerenje u valutni odbor i mogu reći da nam građani BiH vjeruju. Više puta isticali smo da je naša valuta stabilna i da ostaje vezana za euro. Naravno, što se tiče kretanja ekonomije ili burzi u EU i njihova utjecaja na nas, to je nešto drugo. Kako sam već objasnio, potresi na inozemnim tržištima imaju utjecaja na naša ekonomska kretanja. Značajni pad ekonomija s kojima trgujemo sigurno utječe i na nas, ali ne na stabilnost tečaja.

Mnogi ekonomisti ističu kako je bankarski sektor jedan od najjačih u BiH. Zanima nas kako ste vi zadovoljni suradnjom s domaćim posloavnim bankama i kako ocjenjujete njihov rad?

Centralna banka BiH u svega nekoliko segmenata poslovanja ima izravne veze s poslovnim bankama. Sukladno djelokrugu rada definiranim Zakonom o CBBiH, od banaka se zahtijeva držanje određene razine sredstava na računima u CBBiH po osnovi obvezne rezerve,  zatim CBBiH vrši konverziju EUR i KM na zahtjev banaka bez ograničenja te s poslovnim bankama obavlja poslove s gotovim novcem. Druga važna funkcija je održavanja platnih i obračunskih sustava, pri čemu se od banaka zahtijeva da na njihovim računima u CBBiH raspolažu dovoljnim iznosom novca na dnevnoj osnovi za pokriće međubankarskih platnih transakcija u zemlji i inozemstvu (međunarodni kliring). Također, podaci u registrima računa i kredita u CBBiH generiraju se iz banaka te banke izvještavaju CBBiH o monetarnim kretanjima za potrebe vođenja statistika u CBBiH. Može se ocijeniti da u okviru ovih aktivnosti, suradnja s pojedinačnim bankama funkcionira besprijekorno. Također, suradnja CBBiH s bankama odvija se posredstvom Udruge banaka u BiH, s kojim se vode dijalozi o sustavnim pitanjima s ciljem iznalaženja rješenja za učinkovitije funkcioniranje bankarskog sustava. Ta suradnja odvija se preko dvaju ključnih kanala,  Koordinacije CBBiH s entitetskim agencijama za bankarstvo, u čijoj nadležnosti je regulativa i nadzor poslovanja banaka, i Stalnog odbora za financijsku stabilnost. Općenito, bankarski sektor u BiH veoma je dobro uređen, sve banke, bez iznimke, posluju sukladno propisima, te se na osnovi pokazatelja financijskog zdravlja, može ocijeniti da je bankarski sustav stabilan, odgovarajuće kapitaliziran, likvidan i profitabilan.  Odmah bih rekao da je bankarski sektor u BiH visokokapitaliziran, likvidan i stabilan. Bankama određujemo visinu obvezne rezerve, rukovodimo platnim i obračunskim sustavima, upravljamo opskrbom gotovim novcem i osiguravamo stalnu konvertibilnost eura za KM i obrnuto. Isto tako, redovito provodimo testove na stres bankarskog sustava, objavljujemo godišnje izvješćje o financijskoj stabilnosti s nizom pokazatelja o financijskom zdravlju cijelog sustava. Zadovoljan sam suradnjom s poslovnim bankama. Imamo otvorenu dvosmjernu komunikaciju i to je glavni preduvjet dobre suradnje. Rekao bih da dobro surađujemo na svim područjima koja su definirana zakonom o CBBiH.

Često ste isticali da su banke u BiH likvidne i da imaju dovoljno sredstava da izdrže krizu. Mogu li se ta sredstva, umjesto da leže u bankama, nekako usmjeriti u razvoj društva i domaćeg gospodarstva ili i to ovisi o politici?

Pokazatelji likvidnosti su dobri i ukazuju na to da je naš bankarski sektor sposoban pokriti nepredviđene troškove koji mogu nastati uslijed pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja ili povlačenja sredstava njihovih klijenata. Banke u BiH privatne su korporacije koje posluju na komercijalnome principu i, sukladno svojim internim procedurama za procjenu rizika, donose poslovne odluke kada je riječ o odobravanju plasmana gospodarstvu i stanovništvu. Naše banke su sposobne, a usudio bih se reći i voljne, financijski podržati kvalitetne klijente i njihove projekte i  to je osnovni  način na koji one mogu doprinijeti razvoju domaćega gospodarstva. Na politici, odnosno vladama, svakako leži odgovornost za kreiranje ozračja u kojem će se gospodarske aktivnosti moći razvijati i jačati. Što se tiče uloge politike, rekao bih da je politička stabilnost važna za odluke o investicijama.Nedavna potvrda kreditnoga rejtinga BiH je dobra i važna vijest. Mislim da je najbolji način kako Centralna banka BiH može pridonijeti da banke pojačaju kreditiranje taj da nastavimo održavati stabilnost tečaja i financijskoga sustava odnosno da sve naše zakonske funkcije obavljamo što učinkovitije i profesionalnije.

Osim Sarajeva, Centralna banka  ima svoje urede i u Mostaru. Koliko ste zadovoljni radom unutar CB?

Jako sam zadovoljan radom svih dijelova Centralne banke BiH. Prema Zakonu, Centralna banka u BiH organizirana je preko Središnjeg ureda, tri glavne jedinice i dvije podružnice. Središnji ured Centralne banke Bosne i Hercegovine je u Sarajevu. Glavne jedinice CBBiH su: GJ Sarajevo, GBRSCBBiH Banja Luka i GJ Mostar. Dvije podružnice su Brčko i na Palama. Glavna jedinica Mostar, kao i ostali dijelovi, odlično obavlja svoje funkcije propisane zakonom odnosno unutarnjim propisima CBBiH. Ali, isto tako, moram reći da se mi stalno trudimo povećavati učinkovitost našeg rada, provodimo reorganizacije i slijedimo moderne trendove organizacije u središnjem bankarstvu koje se ubrzano mijenja. Kako je organizacija i upravljanje promjenama profesionalni interes u mojem akademskom životu, znam da prostora za napredak uvijek ima te ćemo nastaviti i dalje raditi na tome.

Koja su vaša najveća dostignuća, jeste li zadovoljni postignutim?

Iskreno, kad bih vam detaljno opisao što sve radimo i mijenjamo u CBBiH, vjerojatno bih vam zauzeo previše prostora. Povodom dobijanja Večernjakovog pečata, rekao sam da naše poslovanje obilježavaju dvije riječi: unaprjeđenje i stabilnost. Ovdje izdvajam samo najvažnije stvari, a to su: poboljšanje kvalitete ekonomskih istraživanja i rada na financijskoj stabilnsti. Naime, već dulje vrijeme radimo na podizanju kvalitete nekih od naših glavnih funkcija. Tu mislim na istraživanja i rad na financijskoj stabilnosti. U istraživanjima smo već dosta toga napravili. Ove godine planiramo treću međunarodnu znanstvenu konferenciju. Uveli smo prvi put tzv. radne papire CBBiH. Vrlo brzo planiramo javnosti objaviti prvi put naše makroekonomske projekcije. Isto tako, radimo na izvješću o makroekonomskim neravnotežama. U zemljama EU to je normalna procedura u okviru tzv. europskoga semestra i usklađivanja makroekonomskih politika s Europskim povjerenstvom. Zasad su ta izvješća interne prirode, no oni su, isto tako, naš korak k usklađivanju s EU. Kod financijske stabilnosti unaprijedili smo rad na testovima na stres te u izvješću objavljujemo niz zanimljivih pokazatelja kao što su: dijagram makrofinancijskih rizika, mreža međubankarske izloženosti, indeks zaraze, indeks ranjivosti i sl. Također, uvodimo dosta novosti i kod distribucije gotovog novca da se ona temelji na najsuvremenijim principima koji su sukladni propisima EU te vode računa o kvaliteti novčanica i posebno o krivotvorinama. Radili smo i na usklađivanju propisa o obveznoj rezervi za banke prema euru. Kako smo mi kao valutni odbor vezani za euro, nužno je da pratimo što se zbiva u eurozoni, odnosno da mijenjamo svoju kamatnu politiku prema promjenama koje donosi Europska središnja banka. To se odnosi i na unaprjeđenje Središnjega registra kredita i proširenje te unaprjeđenje Jedinstvenoga registra računa poslovnih subjekata. U Centralnoj banci BiH smatramo da je naš rad na Jedinstvenome registru računa, kao i na Registru kredita, značajan doprinos većoj transparentnosti, a time i stabilnosti cijelog sustava. Također, značajno smo modernizirali komunikacije s javnošću te uveli nove kanale komuniciranja. Način komuniciranja jako se izmijenio u cijelom svijetu pa tako i u središnjem bankarstvu. Što je prije samo desetak godina bilo ili nepoznato ili nezamislivo u načinu komuniciranja s javnošću, danas središnje banke redovito koriste. Zato mi je zadovoljstvo reći da nas od nedavno možete pratiti na Facebooku, LinkedInu, imamo svoj Youtube kanal, Twitter račun, poboljšali smo našu web stranicu gdje redovito objavljujemo govore i intervjue. Imamo i podstranicu posvećenu financijskoj edukaciji i inkluziji građana BiH. Ukratko, naše velike promjene u komunikaciji koje slijede trendove najmodernijih središnjih banaka u svijetu.

Ukratko, moglo bi se zaključiti da Centralna banka BiH ide ukorak s vremenom kako bi bila još funkcionalnija i učinkovitija.  

Stalno unaprjeđujemo organizaciju rada da bude sukladna modernim načelima središnjega bankarstva. Reorganizirali smo neke osnovne funkcije, uveli nove odbore da se bolje koordinira rad pojedinih dijelova CBBiH i još puno toga. Ukratko stalno radimo na poboljšanju našeg rada.

Vaš mandat na čelu CB istječe dogodine. Imate li želju ostati na čelu CB još jedan mandat?

Velika mi je čast i izazov biti guverner. To je ogromno profesionalno i ljudsko iskustvo. Trudio sam se i trudit ću se i dalje obavljati tu funkciju na najbolji način. Guverner sam u doba velike svjetske ekonomske krize prouzročene pandemijom koronavirusa i to je svakako dodatni izazov. Na mjesto guvernera došao sam iz akademske zajednice, gdje sam proveo gotovo cijeli radni vijek. I dalje sam izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. I uz brojne obaveze kao guverner, dijelom održavam svoje aktivnosti na Ekonomskom fakultetu i to me raduje. Kako na fakultetu predajem krizni menađment, nastojim i u sadašnjem svojem radu povezati teorijska i praktična znanja. Zadovoljan sam urađenim do sada. No, naše su ekonomije i središnje bankarstvo u dinamičnim promjenama svugdje u svijetu, tako da posla ima i bit će ga i dalje. Zato svi zajedno moramo stalno pratiti promjene i prilagođavati im se te ulagati dodatne napore da nađemo najbolja rješenja za sve nas.