Međunarodne rezerve BiH iznose 7 milijardi eura

Za Senada Softića mogli bismo kazati da je pravi čovjek na pravom mjestu. Doktor je ekonomskih nauka i vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godinama je gradio karijeru u bankarskom svijetu, da bi mu prije pet godina bila povjerena dužnost guvernera Centralne banke BiH, a koju obavlja na najbolji način.

Gospodine Softić, dobili ste nagradu Večernjakov pečat za zasluge u javnoj upravi. Šta za vas ova nagrada predstavlja?

Bez lažne skromnosti, nagrade uvijek gode. Takva je ljudska priroda. Možda zvuči kao fraza no nagrade su priznanje za prošli rad, ali i obaveza za budućnost. Odmah želim naglasiti da ja ovu nagradu doživljavam prvenstveno kao potvrdu rada cjelokupne Centralne banke BiH (CBBiH) u ova krizna vremena. Naravno da mi je drago dobiti takvo priznanje jer je Večernakov pečat, kao ugledna nagrada, dodatna potvrda da ispravno radimo. Rekao bih da je ona isto tako potvrda naše orijentacije k unapređenju komunikacije CBBiH s javnošću. Želimo prema javnosti biti što transparentniji te koristimo nove oblike komunikacije, što možete vidjeti i po našoj mrežnoj stranici. Meni će nagrada biti podsticaj da u budućem radu moji saradnici i ja nastojimo biti što profesionalniji i još više pripomognemo dobrobiti u BiH i građanima našim radom.

Nažalost, svjedoci smo da koronavirus još uvijek ne popušta. Kako je i koliko pandemija COVID-19 uticala i utiče na montarnu stabilnost BiH?

Nema dileme da je koronavirus uticao na kompletnu ekonomsku situaciju u BiH. Posljednje prognoze OECD-a iz juna govore da će svjetska ekonomija ove godine pasti za oko 6%. Inducirana koma, u koju smo doveli ekonomije zbog borbe protiv pandemije, ima svoju visoku ekonomsku i društvenu cijenu. Sad polagano izlazimo iz tog stanja, ali još je teško reći kakvi će biti ožiljci na ekonomskom tkivu BiH do kraja godine. Preliminarne projekcije govore da je kriza zahvatila sve dijelove bh. ekonomije, a pad proizvodnje mogao bi biti oko 5%. No, srećom, monetarna politika koju vodimo strogo je poštivanje načela valutnog odbora. Dakle, bez obzira na pandemiju, ekonomske krize i kretanja u nekim drugim zemljama, garantujemo monetarnu stabilnost. Dodao bih da zasad nije bilo potrebe da mijenjamo našu politiku. No, od početka krize više puta jasno smo rekli da, ako se ukaže potreba, Centralna banka BiH spremna je smanjiti stopu obavezne rezerve za banke. Ako bismo to napravili, povećali bismo likvidnost bankarskog sistema. Ali svi pokazatelji koje imamo govore da je likvidnost vrlo visoka. Banke drže velike viškove iznad obavezne rezerve pa, s naše strane, trenutno nema potrebe za promjenama.

Globalno posmatrano, koliko BiH ovisi o Evropskoj uniji i stabilnosti eura, s obzirom da je konvertibilna marka famoznim "currency boardom" vezana za euro ?

Valuta BiH – konvertibilna marka je, kako ste rekli, zakonom vezana za euro. EU, odnosno eurozona, naš je glavni vanjskotrgovinski partner. BiH otprilike dvije trećine svoje vanjskotrgovinske razmjene obavlja s EU. Dodatno, dio trgovine izvan zemalja EU obavlja/knjiži u eurima. Recimo, Crna Gora je unilateralno eurizirana, a Sjeverna Makedonija ima valutu vezanu za euro. Zavisno kako mjerimo (izvoz, uvoz, vrste roba i slično) između 35 i 50 posto svjetske trgovine je obračunato u eurima. Dakle, EU i euro itekako su važni za nas ne samo u vanjskotrgovinskoj razmjeni nego u ukupnim platnobilansnim odnosima. Platni bilans obuhvaća sve odnose jedne zemlje s inostranstvom, pa tu ulaze i turizam, promet, doznake radnika i slično. Time što smo preko valute vezani za euro, zapravo se eliminira jedan od rizika u poslovanju, a to je valutni rizik. I to pozitivno pridonosi ekonomskoj aktivnosti. Investicije ne vole rizike. Naravno, u doba krize, ono što se zbiva u EU, pogađa i nas. Tako bi, prema nekim prognozama, ekonomija cijele EU u 2020. mogla pasti oko 10%. Kako sam već rekao, to mora uticati i na nas. No, kada se 2021. bude odvijao očekivani oporavak, to će pozitivno djelovati na BiH. Ali što se tiče same stabilnosti eura, tu se ne treba brinuti. Euro je druga najveća svjetska valuta, dakle široko je prihvaćen po cijelom svijetu.

Smatrate li da građani BiH imaju razloga za zabrinutost zbog eventualne nestabilnosti kursa i potresa na inostranim tržištima?

Naši građani nemaju razlog za zabrinutosti zbog stabilnosti kursa. Upravo načelo valutnog odbora, koje mi strogo poštujemo, garantuje stabilnost kursa KM. Naše su međunarodne rezerve preko 13 milijardi KM, a to je gotovo sedam milijardi eura. Imamo potpunu pokrivenost, kako mi kažemo, monetarne pasive (gotov novac i depoziti kod CBBiH) u eurima i još rezervna sredstva iznad toga. Garantujemo u svakom trenutku konvertibilnost/zamjenjivost KM za euro i obrnuto. Više od pune dvije decenije gradimo povjerenje u valutni odbor i mogu reći da nam građani BiH vjeruju. Više puta isticali smo da je naša valuta stabilna i da ostaje vezana za euro. Naravno, što se tiče kretanja ekonomije ili berzi u EU i njihovog uticaja na nas, to je nešto drugo. Kako sam već objasnio, potresi na inostranim tržištima imaju uticaja na naša ekonomska kretanja. Značajni pad ekonomija s kojima trgujemo sigurno utiče i na nas, ali ne na stabilnost kursa.

Mnogi ekonomisti ističu kako je bankarski sektor jedan od najjačih u BiH. Zanima nas kako ste vi zadovoljni saradnjom s domaćim komercijalnim bankama i kako ocjenjujete njihov rad?

Centralna banka BiH u svega nekoliko segmenata poslovanja ima direktne veze s komercijalnim bankama. U skladu s djelokrugom rada definisanim Zakonom o CBBiH, od banaka se zahtijeva držanje određenog nivoa sredstava na računima u CBBiH po osnovi obavezne rezerve,  zatim CBBiH vrši konverziju EUR i KM na zahtjev banaka bez ograničenja te s komercijalnim bankama obavlja poslove s gotovim novcem. Druga važna funkcija je održavanja platnih i obračunskih sistema, pri čemu se od banaka zahtijeva da na njihovim računima u CBBiH raspolažu dovoljnim iznosom novca na dnevnoj osnovi za pokriće međubankarskih platnih transakcija u zemlji i inostranstvu (međunarodni kliring). Takođe, podaci u registrima računa i kredita u CBBiH generišu se iz banaka te banke izvještavaju CBBiH o monetarnim kretanjima za potrebe vođenja statistika u CBBiH. Može se ocijeniti da u okviru ovih aktivnosti, saradnja s pojedinačnim bankama funkcioniša besprijekorno. Takođe, saradnja CBBiH s bankama odvija se posredstvom Udruženja banaka u BiH, s kojim se vode dijalozi o sistemskim pitanjima s ciljem iznalaženja rješenja za efikasnije funkcionisanje bankarskog sistema. Ta saradnja odvija se preko dva ključna kanala,  Koordinacije CBBiH s entitetskim agencijama za bankarstvo, u čijoj nadležnosti je regulativa i nadzor poslovanja banaka, i Stalnog odbora za finansijsku stabilnost. Općenito, bankarski sektor u BiH veoma je dobro uređen, sve banke, bez izuzetka, posluju u skladu s propisima, te se na osnovi indikatora finansijskog zdravlja, može ocijeniti da je bankarski sistem stabilan, odgovarajuće kapitalizovan, likvidan i profitabilan.  Odmah bih rekao da je bankarski sektor u BiH visokokapitalizovan, likvidan i stabilan. Bankama određujemo visinu obavezne rezerve, rukovodimo platnim i obračunskim sistemima, upravljamo snabdijevanjem gotovim novcem i osiguravamo stalnu konvertibilnost eura za KM i obrnuto. Isto tako, redovno provodimo testove na stres bankarskog sistema, objavljujemo godišnji izvještaj o finansijskoj stabilnosti s nizom pokazatelja o finansijskom zdravlju cijelog sistema. Zadovoljan sam saradnjom s komercijalnim bankama. Imamo otvorenu dvosmjernu komunikaciju i to je glavni preduslov dobre saradnje. Rekao bih da dobro sarađujemo na svim područjima koja su definisana zakonom o CBBiH.

Često ste isticali da su banke u BiH likvidne i da imaju dovoljno sredstava da izdrže krizu. Mogu li se ta sredstva, umjesto da leže u bankama, nekako usmjeriti u razvoj društa i domaće privrede ili i to zavisi od politike?

Indikatori likvidnosti su dobri i ukazuju na to da je naš bankarski sektor sposoban pokriti nepredviđene troškove koji mogu nastati uslijed pogoršanja kvalitete kreditnog portfilija ili povlačenja sredstava njihovih klijenata. Banke u BiH privatne su korporacije koje posluju na komercijalnom principu i, u skladu sa svojim internim procedurama za procjenu rizika, donose poslovne odluke kada je riječ o odobravanju plasmana privredi i stanovništvu. Naše banke su sposobne, a usudio bih se reći i voljne, finansijski podržati kvalitetne klijente i njihove projekte i  to je osnovni  način na koji one mogu doprinijeti razvoju domaće privrede. Na politici, odnosno vladama, svakako leži odgovornost za kreiranje okolnosti u kojoj će se privredne aktivnosti moći razvijati i jačati. Što se tiče uloge politike, rekao bih da je politička stabilnost važna za odluke o investicijama.Nedavna potvrda kreditnog rejtinga BiH je dobra i važna vijest. Mislim da je najbolji način kako Centralna banka BiH može pridonijeti da banke pojačaju kreditiranje taj da nastavimo održavati stabilnost kursa i finansijskog sistema odnosno da sve naše zakonske funkcije obavljamo što efikasnije i profesionalnije.

Osim Sarajeva, Centralna banka  ima svoje urede i u Mostaru. Koliko ste zadovoljni radom unutar CB?

Jako sam zadovoljan radom svih dijelova Centralne banke BiH. Prema Zakonu, Centralna banka u BiH organizovana je preko Centralnog ureda, tri glavne jedinice i dvije filijale. Centralni ured Centralne banke Bosne i Hercegovine je u Sarajevu. Glavne jedinice CBBiH su: GJ Sarajevo, GBRSCBBiH Banja Luka i GJ Mostar. Dvije filijale su Brčko i na Palama. Glavna jedinica Mostar, kao i ostali dijelovi, odlično obavlja svoje funkcije propisane zakonom odnosno unutrašnjim propisima CBBiH. Ali, isto tako, moram reći da se mi stalno trudimo povećavati efikasnost našeg rada, provodimo reorganizacije i slijedimo moderne trendove organizacije u centralnom bankarstvu koje se ubrzano mijenja. Kako je organizacija i upravljanje promjenama profesionalni interes u mojem akademskom životu, znam da prostora za napredak uvijek ima te ćemo nastaviti i dalje raditi na tome.

Koja su vaša najveća dostignuća, jeste li zadovoljni postignutim?

Iskreno, kad bih vam detaljno opisao što sve radimo i mijenjamo u CBBiH, vjerovatno bih vam zauzeo previše prostora. Povodom dobijanja Večernjakovog pečata, rekao sam da naše poslovanje obilježavaju dvije riječi: unapređenje i stabilnost. Ovdje izdvajam samo najvažnije stvari, a to su: poboljšanje kvalitete ekonomskih istraživanja i rada na finansijskoj stabilnsti. Naime, već duže vrijeme radimo na podizanju kvalitete nekih od naših glavnih funkcija. Tu mislim na istraživanja i rad na finansijskoj stabilnosti. U istraživanjima smo već dosta toga napravili. Ove godine planiramo treću međunarodnu naučnu konferenciju. Uveli smo prvi put tzv. radne papire CBBiH. Vrlo brzo planiramo javnosti objaviti prvi put naše makroekonomske projekcije. Isto tako, radimo na izvještaju o makroekonomskim neravnotežama. U zemljama EU to je normalna procedura u okviru tzv. evropskog semestra i usklađivanja makroekonomskih politika s Evropskom komisijom. Zasad su ti izvještaji interne prirode, no oni su, isto tako, naš korak k usklađivanju s EU. Kod finansijske stabilnosti unaprijedili smo rad na testovima na stres te u izvještaju objavljujemo niz zanimljivih pokazatelja kao što su: dijagram makrofinansijskih rizika, mreža međubankarske izloženosti, indeks zaraze, indeks ranjivosti i sl. Takođe, uvodimo dosta novosti i kod distribucije gotovog novca da se ona temelji na najsavremenijim principima koji su u skladu s propisima EU te vode računa o kvalitetu novčanica i posebno o krivotvorinama. Radili smo i na usklađivanju propisa o obaveznoj rezervi za banke prema euru. Kako smo mi kao valutni odbor vezani za euro, neophodno je da pratimo što se događa u eurozoni, odnosno da mijenjamo svoju kamatnu politiku prema promjenama koje donosi Evropska centralna banka. To se odnosi i na unapređenje centralnog registra kredita i proširenje te unapređenje jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata. U Centralnoj banci BiH smatramo da je naš rad na jedinstvenom registru računa, kao i na registru kredita, značajan doprinos većoj transparentnosti, a time i stabilnosti cijelog sistema. Takođe, značajno smo modernizovali komunikacije s javnošću te uveli nove kanale komuniciranja. Način komuniciranja jako se izmijenio u cijelom svijetu pa tako i u centralnom bankarstvu. Što je prije samo desetak godina bilo ili nepoznato ili nezamislivo u načinu komuniciranja s javnošću, danas centralne banke redovno koriste. Zato mi je zadovoljstvo reći da nas od nedavno možete pratiti na Facebooku, LinkedInu, imamo svoj Youtube kanal, Twitter račun, poboljšali smo našu web stranicu gdje redovno objavljujemo govore i intervjue. Imamo i podstranicu posvećenu finansijskoj edukaciji i inkluziji građana BiH. Ukratko, naše velike promjene u komunikaciji koje slijede trendove najmodernijih centralnih banaka u svijetu.

Ukratko, moglo bi se zaključiti da Centralna banka BiH ide ukorak s vremenom kako bi bila još funkcionalnija i efikasnija.  

Stalno unapređujemo organizaciju rada da bude u skladu s modernim načelima centralnog bankarstva. Reorganizovali smo neke osnovne funkcije, uveli nove odbore da se bolje koordinira rad pojedinih dijelova CBBiH i još puno toga. Ukratko stalno radimo na poboljšanju našeg rada.

Vaš mandat na čelu CB ističe dogodine. Imate li želju ostati na čelu CB još jedan mandat?

Velika mi je čast i izazov biti guverner. To je ogromno profesionalno i ljudsko iskustvo. Trudio sam se i trudiću se i dalje obavljati tu funkciju na najbolji način. Guverner sam u doba velike svjetske ekonomske krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa i to je svakako dodatni izazov. Na mjesto guvernera došao sam iz akademske zajednice, gdje sam proveo gotovo cijeli radni vijek. I dalje sam vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. I uz brojne obaveze kao guverner, dijelom održavam svoje aktivnosti na Ekonomskom fakultetu i to me raduje. Kako na fakultetu predajem krizni menađment, nastojim i u sadašnjem svojem radu povezati teorijska i praktična znanja. Zadovoljan sam urađenim do sada. No, naše su ekonomije i centralno bankarstvo u dinamičnim promjenama svugdje u svijetu, tako da posla ima i biće ga i dalje. Zato svi zajedno moramo stalno pratiti promjene i prilagođavati im se te ulagati dodatne napore da nađemo najbolja rješenja za sve nas.