Izjava guvernera Senada Softića listu „Oslobođenje“ - BiH trebaju dodatna sredstva

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić kazao je za Oslobođenje da BiH trebaju dodatna sredstva, posebno inozemna, a krediti MMF-a su u pravilu vrlo povoljni.

Stabilnost

-Ovaj Prošireni aranžman će se realizirati u roku od 36 mjeseci, fazno, a otplaćivaće se u 12 jednakih polugodišnjih rata. Kamatna stopa je nešto iznad 1 posto. No, sredstva MMF-a nisu jedina koja nam trebaju, iako se pregovara o značajnom kreditu od 1,5 milijardi KM, istakao je Softić govoreći zašto nam treba kredit MMF-a.

Dodao je da MMF programi osiguravaju makroekonomsku stabilnost.

-Stoga ostali kreditori poput Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, ali i EU i druge institucije lakše i brže odobravaju svoje programe ako imamo program sa MMF-om. I to je svakako dobro, jer, ponavljam, iduće godine će nam itekako biti potrebna dodatna međunarodna sredstva. 

Naglasio je da trebamo priznati da teško sami provodimo potrebne reforme.

-MMF u svojim programima traži od nas reforme. Uglavnom su to reforme koje bismo i sami trebali raditi, ali često se teško dogovaramo oko njih i onda ih sporo provodimo. U ovim pregovorima MMF nije postavio neke velike zahtjeve tipa smanjenja plata ili penzija. Zalaže se za poticanje potrošnje, a time i ekonomije u BiH. Žele unapređenje jedinstvenog ekonomskog prostora i to je dobro. Nadalje, programom se želi postići unapređenje ekonomske osnove za oporavak ekonomije kao što je bolje upravljanje javnim finansijama, bolji proces javnih nabavki i sl, istakao je guverner CBBiH.

Kako je dodao, na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije i time se smanjuju rizici i neizvjesnost s kojom se susreću i domaći i strani ulagači.

-Ekonomski rast ne voli povećane rizike. Program MMF-a pruža više sigurnosti, ili drugim riječima, pruža više sigurnosti ulagačima, dakle, smanjuje rizik. Potrebno je uraditi sve da investitorima osiguramo što stabilniji okvir kada pandemija prestane, kazao je Softić.

Istakao je i kako se u krizi pogoršavaju budžetski deficiti jer padaju budžetski prihodi, a rastu rashodi.

Ekonomski šok

Činjenica je da mi iz Centralne banke često govorimo protiv prekomjernog  zaduživanja,  a posebno neracionalnog  trošenja budžetskih sredstava.  No, ponavljam, mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli je svijet u ekonomskom šoku. Ekonomska struka najvećim dijelom se slaže da u takvim okolnostima ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržem oporavku, kazao je Softić.