Intervju guvernera za "Dnevni avaz": BiH neće ostati bez gotovog novca

30.1.2021

BiH neće ostati bez gotovog novca

Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, rekao je u razgovoru za „Dnevni avaz“ da se pandemija koronavirusa neće odraziti na monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i da naša država, bez obzira na sve finansijske udare, neće ostati bez gotovog novca.

Građani mogu mirno spavati

Softić je ustvrdio da su devizne rezerve, također, velike te se osvrnuo na činjenicu hoće li BiH dogovoriti novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i zašto je on važan za BiH, ali i reforme koje slijede, pogotovo u ovim teškim zdravstvenim i ekonomskim vremenima.

  • Ponovio bih da u BiH imamo valutni odbor čijih se pravila Centralna banka BiH strogo pridržava više od dvije dekade. Upravo su ta pravila kreacije novca u valutnom odboru s potpunim pokrićem, kao i visoke devizne rezerve koje su garant da ćemo i u ovoj pandemiji zadržati visok stepen monetarne stabilnosti. Građani mogu mirno spavati kada je riječ o monetarnoj stabilnosti. Naša konvertibilna marka je stabilna i čvrsto je vezana za euro – kaže Softić.

Šta možemo očekivati u narednim godinama kada je u pitanju bh. ekonomija, jer je prošla godina donijela veliku ekonomsku krizu?

  • Na stanje bh. ekonomije utiču, s jedne strane, svjetska kretanja, dakle kretanja u okruženju te s druge strane, stanje i sposobnost provođenja reformi u BiH. Svijet je prošle godine evidentno bio u krizi. Prema najnovijim informacijama objavljenim 27. januara 2021., procjene MMF-a govore o padu svjetskog BDP-a od 3 posto.

    To je manje od prognoza rađenih jesenas. No, ipak je to jako puno. U posljednje vrijeme pojavili su se novi sojevi virusa koji su zarazniji, kao i problemi s distribucijom vakcina. To je dovelo do dodatnih ograničenja kako unutar najvećih evropskih ekonomija tako i u međunarodnom prometu.

    To upućuje da bi pandemija možda mogla trajati duže nego se predviđalo prije nekoliko mjeseci. Osim toga, MMF predviđa da bi svjetska privreda u 2021. mogla rasti 5,5 posto, ali nejednako po zemljama. Najbrže će rasti Azija, posebno Kina.

Kakve posljedice, ali i ožiljke može ostaviti pandemija koronavirusa na bh. ekonomiju? Šta pokazuju ekonomske analize? Kada se očekuje oporavak privrede?

  • Teško je u potpunosti sagledati kakve će dugotrajne ožiljke ostaviti Covid-19 na ekonomije, no njih će biti. Neizvjesnost je visoka i u takvim je uslovima teško davati precizne prognoze. Mi za 2020. godinu očekujemo pad BDP-a od 4,6 posto, ali isto tako očekujemo rast u ovoj 2021. godini.

    Brzina oporavka u BiH u 2021. godini će, osim od vanjskih faktora, zavisiti i od naše reakcije. Pod tim mislim na neophodne reforme koje trebamo provesti, zatim na domaće investicije i priliv inostranih sredstava.

    Ukoliko bismo proveli ključne reforme, brzo prihvatili vanjske aranžmane kao onaj s MMF-om, vjerujem da oporavak može biti relativno brz, posebno u drugom dijelu 2021. godine.

    A kada oporavak krene, siguran sam da će doći do povećanog optimizma svih ekonomskih subjekata i to će podstaći kako domaće investicije tako i ličnu potrošnju, a one su važne komponente rasta BDP-a.

Visoka likvidnost

Može li se desiti, s obzirom na to da se očekuje pad BDP-a, da onda bude ugrožena finansijska stabilnost BiH?

  • Glavninu bh. finansijskog sektora čine komercijalne banke. Prema svim dostupnim indikatorima, bankarski sistem jevrlo otporan i dalje na šokove.

    Kao indikator navodim da je tzv. stopa regulatornog kapitala znatno viša od propisanih 12 posto, što ukazuje sa postoje rezerve za slučaj pogoršanja situacije.

    I ostali bitni indikatori bankarskog sektora su dobri. Likvidnost bankarskog sektora je vrlo visoka. Zdrav bankarski sistem je neophodan da može finansirati snažniji oporavak bh. ekonomije. Htio bih naglasiti da Centralna banka redovno održava koordinaciju sa obje agencije za bankarstvo, u kontaktu smo sa Udruženjem banaka i planiramo redovno održavanje Stalnog odbora za finansijsku stabilnost - SOFS gdje su uključena i ministarstva finansija. Sve s namjerom što bolje koordinacije u praćenju finansijske stabilnosti svih važnih institucija.

Smatrate li da je onda, s obzirom na sve nedaće, BiH potreban novi kredit MMF-a kako bi se uspješnije borila s posljedicama pandemije?

  • Već smo o tome obavještavali javnost. Ciljevi programa i kredita su jasni, a i sama potreba za dodatnim, povoljnim, sredstvima nas uvjerava u argumentaciji za novi aranžman sa MMF. Evo i glavnih razloga zašto tako mislim:

    Aranžman s MMF-om bi nam u narednom periodu osigurao značajna sredstva. A ona su, kako sam rekao, itekako potrebna.

    Kako zbog visokih troškova borbe protiv korone i zbog smanjivanja negativnih posljedica zatvaranja ekonomija, tako i zbog budućih investicija i bržeg oporavka. Pri tome se ovdje ne radi samo o sredstvima MMF-a.

    Treba dodati da mnogi drugi donatori i kreditori iz međunarodnih institucija često svoje programe vežu uz aktivan program MMF-a.

    Drugo, uz potpisane obaveze u aranžmanu MMF-a brže i lakše provodimo potrebne reforme. Svima nam one trebaju. Uglavnom su to reforme koje bismo i sami trebali raditi, ali često se teško dogovaramo oko njih i onda ih sporo provodimo.

Koliki je trenutni iznos deviznih rezervi u Centralnoj banci i može li se desiti da ostanemo bez gotovog novca?

 Visoke zalihe

  • Devizne rezerve, prema podacima s kraja godine, iznose 13,87 milijardi KM. To je za više od milijardu KM više nego krajem 2019. i za više od dvije milijarde više nego krajem 2018. godine. Dakle, one su visoke.

    Što se tiče, gotovog novca, kratak i jasan odgovor - ne možemo ostati bez gotovog novca. Razlog tome je da se, osim novčanica i kovanica koje se nalaze u opticaju, u trezorima Centralne banke, kao i kod komercijalnih banaka, nalaze visoke zalihe gotovog novca. Svaka potražnja za njima može se bez problema zadovoljiti.

Šta će biti s novim kreditom

Vjerujete li da će, ipak, do novog aranžmana doći i kada se mogu očekivati novi pregovori?

  • Iskreno vjerujem i bilo bi dobro da do tog aranžmana dođe. Naveo sam čvrste razloge zašto mislim da je on itekako potreban cijeloj BiH. Što se tiče roka novih pregovora, teško ih je precizno odrediti. MMF u vezi s BiH sada radi na takozvanim redovnim konsultacijama koje se provode sa svakom zemljom članicom na osnovu člana IV Statuta MMF-a.

    Rekao bih da početak novih pregovora zavisi kako od MMF-a i okončanja rada na tom izvještaju tako i o našoj spremnosti da te pregovore nastavimo i okončamo.

Na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije

Softić nam je rekao da već dugo u Centralnoj banci govore kako je potrebno proširiti postojeći registar računa koji bi uključivao i registar računa fizičkih lica, kako bi se u potpunosti zaokružio davno započeti proces uspostavljanja jedinstvenog registra.

To je i jedna od tema u Pismu namjera s MMF-om. Centralna banka ima sve pravne i tehničke preduslove za dogradnju ovog registra kojim bi se značajno olakšao rad svim učesnicima u finansijskom sektoru, uključujući i građane BiH te ojačao platni sistem zemlje. Također, registar računa fizičkih lica ima višestruki značaj za prevenciju i sprečavanje nezakonitih aktivnosti, kao što je pranje novca i drugo. I najvažnije, dogradnjom postojećeg registra od strane CBBiH se, ni na koji način, ne ograničava vođenje entitetskih registara niti to predstavlja prenos nadležnosti. Uostalom, na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije i time se smanjuju rizici i neizvjesnost s kojom se susreću i domaći i strani ulagači. Ekonomski rast ne voli rizike. Program MMF-a pruža više sigurnosti, ili drugim riječima smanjuje rizik. Međunarodno se taj program odražava i na naš rejting koji nam je važan ne samo radi službenih, nego i privatnih ulaganja. Iako se ne trebaju očekivati značajne privatne investicije dok traje pandemija, potrebno je uraditi sve da i domaćim i stranim investitorima osiguramo što stabilniji okvir kada pandemija prestane – kaže Softić.

 

„U krizi se pogoršavaju budžetski deficiti jer padaju budžetski prihodi, a rastu rashodi, posebno troškovi zdravstvenog sistema te socijalne pomoći. Sredstva MMF-a biće korištena i za fiskalne potrebe.“


Newsletter CBBiH