Intervju guvernera za magazin Stav: MMF od nas traži reforme koje bismo i bez njih morali provesti

MMF od nas traži reforme koje bismo i bez njih morali provesti

Bez obzira na sve probleme s kojima se država suočava posljednje godine – od zdravstvenih do privrednih – finansijski sistem zemlje, koji je inače osnova svake ekonomije, ni u jednom trenutku nije pokazao znake nestabilnosti. Dio zasluga svakako pripada i Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. O tome, ali i novoj zgradi Banke te pregovorima s MMF-om za Stav govori guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić. 

STAV: Pokušava se uvući  Centralnu banku u dnevnopolitička prepucavanja u vezi s Hastahanom nudeći Centralnoj banci zamjensku lokaciju, što CBBiH, naravno, ne prihvata. Možete li objasniti stavove Centralne banke o ovom pitanju? 

SOFTIĆ: Centralna banka Bosne i Hercegovine je o pitanju zamjenske lokacije jasno iskomunicirala svoj stav s Općinom Centar još na zajedničkom sastanku održanom krajem februara 2021. godine, međutim, ponovo nam se, ovaj put preko medija, nudi ta ista zamjenska lokacija. Više od tri godine uloženog vremena, truda, finansijskih sredstava, ljudskih resursa angažovanih na ovom projektu, zahtjevnih postupaka javne nabavke, izrade i donošenja planskih dokumenata i odluka, a u konačnici i činjenica da Centralna banka želi završiti projekt na svom zemljištu čiji je vlasnik 1/1, uz prethodno sve ispunjene zakonske uslove i realizovane ugovorne obaveze, dovoljni su razlozi za neprihvatanje bilo kakvih drugih rješenja koja se nude kao “optimalna”. Kako ste i sami naveli, očito je da se radi o politici i političkim odlukama, zbog čega smo apelovali i na načelnika Općine Centar, ali i na sve druge političke subjekte u Bosni i Hercegovini, da ne zloupotrebljavaju instituciju Centralne banke Bosne i Hercegovine u političke i promotivne svrhe. Centralna banka državna je institucija kojoj su interesi Bosne i Hercegovine i svih njenih građana jedan od osnovnih prioriteta – baš kao i Općini Centar. Vođeni time, pokazali smo volju i interes da kao pouzdan partner damo svoj doprinos i u uređenju parkovskog dijela lokaliteta Hastahana. I nama je u interesu da se naše buduće okruženje uredi na način koji odgovara potrebama svih strana, kako CBBiH tako i građanima koji koriste njegove javne površine. Centralna banka spremna je sarađivati i u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti pomoći u realizaciji uređenja parka, ako Općina pokaže dobru volju. Međutim, potrebno je jasno istaći jednu činjenicu, a to je da Centralna banka nije kupila park, nego česticu koja u naravi predstavlja parking-prostor, a naslanja se na Park “prof. dr. Nijaza Durakovića”. Ta čestica, koja je vlasništvo Centralne banke, nikada nije bila park niti je korištena u te svrhe. 

STAV: Kako će izgledati ta lokacija kada Centralna banka izgradi zgradu koja je planirana? Šta time dobija lokalna zajednica? 

SOFTIĆ: Nedavno je Centralna banka promovisala odabrano idejno rješenje na koje je izuzetno ponosna. I dalje mislimo da bi se ovim projektom unaprijedio izgled kompletnog lokaliteta. Zajedničkim naporima Općine Centar i Centralne banke BiH kompletan lokalitet može se u velikoj mjeri poboljšati, kroz uređenje parkovske površine tako da ona zaista ima sve potrebne sadržaje, uključujući zelene površine, i to smo isticali više puta. Danas ondje imate jedan kompletno neuređen prostor, u koji je neophodno znatnije ulagati. Projektom predstavljenim od Centralne banke, osim planirane izgradnje objekata, ponuđene su odlične ideje i za kompletno uređenje parkovskog dijela ovog lokaliteta koje se mogu iskoristiti na pravi način, usmjeriti ka dobijanju konačnog idejnog rješenja za taj lokalitet, a aktivnosti Općine i Centralne banke mogu se provoditi uporedo, kako bismo u konačnici dobili lijepo osmišljen prostor sa svim sadržajima koji bi, prije svega, bio od koristi lokalnoj zajednici. Jedino tako možemo postići da cjelokupan lokalitet bude mjesto kvalitetnog i ugodnog življenja. S obzirom na činjenicu da će Centralna banka uz korištenje sofisticiranih sigurnosnih sistema, videonadzora, ali i adekvatnog osvjetljenja štititi svoj objekt na budućoj lokaciji, to će posredno nesumnjivo uticati i na sigurnost ostatka lokaliteta. 

STAV: Već imate idejno rješenje, kada je planirana izgradnja, koliko će koštati i šta će zapravo značiti za Centralnu banku nova zgrada u Sarajevu? Šta će biti sa zgradom u kojoj je sada sjedište CBBiH? 

SOFTIĆ: Prije svega, potrebno je da javnost zna da se Centralna banka, osim Centralnog ureda smještenog u Sarajevu u Ulici Maršala Tita 25, sastoji od svojih organizacionih jedinica u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Brčkom i na Palama. Dakle, zgradu u Ulici Maršala Tita i dalje će koristiti Centralni ured u Sarajevu. Konkretno, izgradnja objekta u Kranjčevićevoj planirana je za našu Glavnu jedinicu Sarajevo. Razlozi su više nego opravdani, jer Glavna jedinica Sarajevo nema adekvatne uslove i prostorije za rad, te sve teže može neometano i na siguran način obavljati svoje poslove, a radi se o jednoj od organizacionih jedinica preko koje se realizuju poslovi s komercijalnim bankama i posredno sa stanovništvom. Glavna jedinica Sarajevo drži račune rezervi najvećeg broja banaka u BiH preko kojih se vrše poravnanja svih plaćanja naših građana i pravnih lica, te obavlja sve gotovinske transakcije. Šta to u praksi znači? Ako nema izvršenja ovih funkcija – nema ni plaćanja (uključujući plate, penzije i sl.), nema snabdijevanja komercijalnih banaka gotovim novcem. Otežavanjem poboljšanja uslova rada u koje CBBiH ulaže svakodnevne napore direktno se utiče na povećanje svakodnevnih rizika poslovanja kojima smo izloženi. Žao nam je da oni koji su odgovorni za zakonito i blagovremeno poslovanje općinskih administracija nemaju sluha za te činjenice. Trenutno smo u fazi provođenja postupka javne nabavke za izradu glavnog projekta i, što se tiče Centralne banke, sve ide planiranom dinamikom, ali, nažalost, ne zavisi sve od nas. Na rokove i realizaciju sigurno će uticati i ishodovanje potrebnih dozvola, te se nadamo da će u konačnici ipak sve biti realizirano na očekivani način u skladu s rokovima i procedurama koje predviđa Zakon o prostornom uređenju. 

STAV: Već godinu prolazimo kroz izraženu ekonomsku krizu, kakva je pozicija finansijskog sistema Bosne i Hercegovine? 

SOFTIĆ: Srećom, finansijski sistem Bosne i Hercegovine je stabilan. CBBiH strogo poštuje pravila valutnog odbora, pa je to garant stabilnosti ne samo kursa KM prema euru nego i cijelog finansijskog sistema. Naše su bruto devizne rezerve 13,7 milijardi KM ili 7 milijardi eura. Bankarski sistem, kao njegov najvažniji i najveći dio, jeste visokokapitalizovan, dakle ima solidne rezerve. Banke su vrlo likvidne, višak rezervi iznad obavezne rezerve premašuje kontinuirano iznos obavezne rezerve. Želim reći da sredstava u bankama ima. Tačno je da je Bosna i Hercegovina, kao i većina svijeta, zbog pandemije COVID-19 u 2020. godini bila u krizi. No, kako je CBBiH objavila krajem marta ove godine, prema našim prognozama, u Bosni i Hercegovini se ekonomska aktivnost oporavlja, tako da su to pozitivne vijesti i za finansijski sektor. Viši rast BDP-a znači i stabilniji finansijski sistem. 

STAV: Čini se da je jedna od odlika ove krize to što mnogo košta, osim u ljudskim životima, i u novcu. Ima li država, mislim na sve njene nivoe, dovoljno novca da finansira ako ne oporavak onda barem preživljavanje privrede do nekih boljih vremena? 

SOFTIĆ: Što se tiče budžetskih sredstava, s obzirom na dubinu krize kroz koju prolazi cijeli svijet, sredstva MMF-a u novom aranžmanu sigurno bi poboljšala život građanima, ali i privredi od koje svi živimo. Uz MMF-ov kredit, oporavak o kojem sam govorio značajno bi se ubrzao. Nadamo se da bolja vremena dolaze jer su prognoze za svijet za 2021. godinu sve optimističnije. MMF za cijeli svijet u 2021. godini predviđa rast od 6 posto. Evropska centralna banka za eurozonu predviđa rast od 4 posto, najveći dio toga u drugom dijelu godine. Kina, koja je druga najveća ekonomija na svijetu, mogla bi u 2021. godini rasti oko 7 posto. Naravno, takve visoke stope rezultat su niske baze, odnosno pada BDP-a u protekloj godini. To su sigurno pozitivni znakovi i za Bosnu i Hercegovinu. 

STAV: Pregovori s MMF-om o novom kreditu za Bosnu i Hercegovinu, takoreći, propali su prije nekoliko mjeseci. Jedno od pitanja oko kojeg se nije moglo usaglasiti jeste centralni registar računa (nadam se da je to ispravan naziv), koji je trebao biti u nadležnosti CBBiH. Šta je centralni registar računa i šta time dobijamo? 

SOFTIĆ: Centralna banka Bosne i Hercegovine ima zakonski i pravni osnov, kao i sve tehničke preduslove, za uspostavljanje registra računa fizičkih lica. Pravni osnov za jedinstveni registar računa fizičkih lica isti je kao i onaj na osnovu kojeg su uspostavljeni i uspješno se vode i drugi registri u CBBiH – Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata i Centralni registar kredita pravnih i fizičkih lica. Uspostavljanje svih registara, pa tako i registra računa fizičkih lica, svoje uporište ima u Zakonu o Centralnoj banci BiH, čiji je jedan od osnovnih zadataka da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme i da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomaže antiterorističke mjere i mjere protiv opstrukcije provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke. CBBiH ne osporava postojanje ovakvih registara na nivou entiteta, kao što je to slučaj i s registrima računa poslovnih subjekata. Međutim, entitetski zakon ne može ograničiti niti umanjiti ovlaštenja koja po Zakonu o CBBiH ima ova institucija, tačnije, entitetskim se zakonima ne mogu ograničiti i onemogućiti državni i drugi organi da obavljaju ili vrše svoje propisane nadležnosti, naročito kada je riječ o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za sve učesnike u finansijskom sistemu i korisnike ovih podataka. Istovremeno, to ni na koji način ne predstavlja prenos nadležnosti s entitetskog na državni nivo. Uvid u podatke iz registra omogućio bi se za zakonom ovlaštene organe radi obavljanja poslova u okviru njihove zakonske nadležnosti (sudovi, tužilaštva, porezni organi, Državna agencija za istrage i zaštitu i drugi zakonom ovlašteni organi). Podaci obuhvataju samo podatke o računima i bankama kod kojih su računi otvoreni, a ne i podatke o stanju i prometu na tim računima. Registar računa fizičkih lica na teritoriji Bosne i Hercegovine izuzetno je važan za efikasno funkcionisanje kompletnog bankarskog sektora. Osim što je posebno važan u prevenciji i borbi protiv nezakonitih aktivnosti, registar predstavlja i nezamjenjiv mehanizam u suzbijanju finansiranja terorizma i pranja novca, olakšava identifikacije računa dužnika u poreskom i izvršnom postupku te drugim sudskim postupcima. Za bankarski sektor registar računa fizičkih lica osigurao bi efikasniji proces naplate potraživanja. To opet ima benefite za građane jer time banke bivaju ohrabrene za više kreditiranja i po povoljnijim uslovima. 

STAV: Koji su još uslovi MMF-a koji su trenutno sporni? 

SOFTIĆ: Postoji nekoliko reformi koje, po našem mišljenju, i nisu puno zahtjevne, od kojih bih istakao one koje su relevantne za stabilnost i transparentnost finansijskog i bankarskog sistema, odnosno koje bi pomogle njenom unapređenju. To su Jedinstveni registar bankovnih računa fizičkih lica pri CBBiH, čime bi se osnažila borba protiv pranja novca i stimulisao kreditni rast kroz efikasniju i bržu naplatu dugova; Zakon o elektronskom potpisu na nivou države, čime bi se proširio prostor za digitalizaciju cijelog sistema i јedinstveni Fond za finansijsku stabilnost. 

STAV: Nakon propadanja pregovora, rečeno je da će nova prilika biti u proljeće. Evo, proljeće je, ima li nade za nove pregovore s MMF-om? Je li MMF odustao od Bosne i Hercegovine? 

SOFTIĆ: MMF ne odustaje niti od jedne zemlje koja je njena članica. Ta je multilateralna institucija uvijek spremna da pomogne s kreditom, ali kada se za to ispune uslovi. Prema tome, ne radi se o njihovom odustajanju. MMF je više puta, posebno kroz intervjue gospodina Jewella, rekao da su oni u najkraćem vremenu spremni nastaviti pregovore ako se ispune neki temeljni uslovi o kojima smo govorili. Isto tako, CBBiH spremna je u svakom času nastaviti s razgovorima na temeljima za koje se zalaže MMF. Uz to, želim reći da smo u sklopu tzv. proljetnog zasjedanja MMF-a imali razgovore s najvišim predstavnicima MMF-a, uključujući i direktora Evropskog odjeljenja MMF-a Alfreda Kammera i izvršnog direktora konstituence u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina gospodina Paula Hilbersa. Na moju žalost, u tim razgovorima nije postignut napredak. No, ponavljam, MMF je spreman za razgovore kada se pokaže spremnost ispunjavanja uslova koje su postavili. Lično sam optimista da će u skorije vrijeme doći do nastavka ovih pregovora. 

STAV: lako “dug nije dobar drug’’, možete li se složiti s konstatacijom da MMF mnogo radi na jačanju države Bosne i Hercegovine, posebno kada sami nismo u mogućnosti da napravimo iskorake u jačanju ingerencija države? 

SOFTIĆ: Da, apsolutno se slažem da MMF radi na jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine, što je, uostalom, jasno navedeno u Ustavu BiH. Više puta sam javno govorio da bismo reforme koje predlaže MMF mi sami trebali uraditi, bez obzira na njih. Kako su kod nas procesi dogovaranja uvijek spori, MMF obavlja korisnu funkciju ubrzavanja neophodne reforme. Pritom je važno da se poštuju svi propisi i nadležnosti odnosa između države i entiteta. Slično kao i MMF, i Evropska unija od Bosne i Hercegovine traži korake u tom smjeru.