Intervju guvernera za magazin Stav: MMF od nas traži reforme koje bismo i bez njih morali provesti

MMF od nas traži reforme koje bismo i bez njih morali provesti

Bez obzira na sve probleme s kojima se država suočava posljednje godine – od zdravstvenih do gospodarskih – financijski sustav zemlje, koji je inače temelj svake ekonomije, ni u jednom trenutku nije pokazao znake nestabilnosti. Dio zasluga svakako pripada i Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. O tome, ali i novoj zgradi Banke te pregovorima s MMF-om za Stav govori guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić. 

STAV: Pokušava se uvući  Centralnu banku u dnevnopolitička prepucavanja u vezi s Hastahanom nudeći Centralnoj banci zamjensku lokaciju, što CBBiH, naravno, ne prihvata. Možete li objasniti stavove Centralne banke o ovom pitanju? 

SOFTIĆ: Centralna banka Bosne i Hercegovine je o pitanju zamjenske lokacije jasno iskomunicirala svoj stav s Općinom Centar još na zajedničkom sastanku održanom koncem veljače 2021. godine, međutim, ponovo nam se, ovaj put preko medija, nudi ta ista zamjenska lokacija. Više od tri godine uloženog vremena, truda, financijskih sredstava, ljudskih resursa angažiranih na ovom projektu, zahtjevnih postupaka javne nabave, izrade i donošenja planskih dokumenata i odluka, a u konačnici i činjenica da Centralna banka želi završiti projekt na svom zemljištu čiji je vlasnik 1/1, uz prethodno sve ispunjene zakonske uvjete i realizirane ugovorne obveze, dovoljni su razlozi za neprihvatanje bilo kakvih drugih rješenja koja se nude kao “optimalna”. Kako ste i sami naveli, očito je da se radi o politici i političkim odlukama, zbog čega smo apelirali i na načelnika Općine Centar, ali i na sve druge političke subjekte u Bosni i Hercegovini, da ne zloupotrebljavaju instituciju Centralne banke Bosne i Hercegovine u političke i promotivne svrhe. Centralna banka državna je institucija kojoj su interesi Bosne i Hercegovine i svih njenih građana jedan od osnovnih prioriteta – baš kao i Općini Centar. Vođeni time, pokazali smo volju i interes da kao pouzdan partner damo svoj doprinos i u uređenju parkovskog dijela lokaliteta Hastahana. I nama je u interesu da se naše buduće okruženje uredi na način koji odgovara potrebama svih strana, kako CBBiH tako i građanima koji koriste njegove javne površine. Centralna banka spremna je surađivati i u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti pomoći u realizaciji uređenja parka, ako Općina pokaže dobru volju. Međutim, potrebno je jasno istaći jednu činjenicu, a to je da Centralna banka nije kupila park, nego česticu koja u naravi predstavlja parking-prostor, a naslanja se na Park “prof. dr. Nijaza Durakovića”. Ta čestica, koja je vlasništvo Centralne banke, nikada nije bila park niti je korištena u te svrhe. 

STAV: Kako će izgledati ta lokacija kada Centralna banka izgradi zgradu koja je planirana? Što time dobija lokalna zajednica? 

SOFTIĆ: Nedavno je Centralna banka promovirala odabrano idejno rješenje na koje je izuzetno ponosna. I dalje mislimo da bi se ovim projektom unaprijedio izgled kompletnog lokaliteta. Zajedničkim naporima Općine Centar i Centralne banke BiH kompletan lokalitet može se u velikoj mjeri poboljšati, kroz uređenje parkovske površine tako da ona zaista ima sve potrebne sadržaje, uključujući zelene površine, i to smo isticali više puta. Danas ondje imate jedan kompletno neuređen prostor, u koji je neophodno znatnije ulagati. Projektom predstavljenim od Centralne banke, osim planirane izgradnje objekata, ponuđene su odlične ideje i za kompletno uređenje parkovskog dijela ovog lokaliteta koje se mogu iskoristiti na pravi način, usmjeriti ka dobijanju konačnog idejnog rješenja za taj lokalitet, a aktivnosti Općine i Centralne banke mogu se provoditi uporedo, kako bismo u konačnici dobili lijepo osmišljen prostor sa svim sadržajima koji bi, prije svega, bio od koristi lokalnoj zajednici. Jedino tako možemo postići da cjelokupan lokalitet bude mjesto kvalitetnog i ugodnog življenja. S obzirom na činjenicu da će Centralna banka uz korištenje sofisticiranih sigurnosnih sustava, videonadzora, ali i adekvatnog osvjetljenja štititi svoj objekt na budućoj lokaciji, to će posredno nesumnjivo utjecati i na sigurnost ostatka lokaliteta. 

STAV: Već imate idejno rješenje, kada je planirana izgradnja, koliko će koštati i što će zapravo značiti za Centralnu banku nova zgrada u Sarajevu? Što će biti sa zgradom u kojoj je sada sjedište CBBiH? 

SOFTIĆ: Prije svega, potrebno je da javnost zna da se Centralna banka, osim Centralnog ureda smještenog u Sarajevu u Ulici Maršala Tita 25, sastoji od svojih organizacijskih jedinica u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Brčkom i na Palama. Dakle, zgradu u Ulici Maršala Tita i dalje će koristiti Centralni ured u Sarajevu. Konkretno, izgradnja objekta u Kranjčevićevoj planirana je za našu Glavnu jedinicu Sarajevo. Razlozi su više nego opravdani, jer Glavna jedinica Sarajevo nema adekvatne uvjete i prostorije za rad, te sve teže može neometano i na siguran način obavljati svoje poslove, a radi se o jednoj od organizacijskih jedinica preko koje se realiziraju poslovi s komercijalnim bankama i posredno sa stanovništvom. Glavna jedinica Sarajevo drži račune rezervi najvećeg broja banaka u BiH preko kojih se vrše poravnanja svih plaćanja naših građana i pravnih osoba, te obavlja sve gotovinske transakcije. Što to u praksi znači? Ako nema izvršenja ovih funkcija – nema ni plaćanja (uključujući plaće, mirovine i sl.), nema opskrbe komercijalnih banaka gotovim novcem. Otežavanjem poboljšanja uvjeta rada u koje CBBiH ulaže svakodnevne napore izravno se utječe na povećanje svakodnevnih rizika poslovanja kojima smo izloženi. Žao nam je da oni koji su odgovorni za zakonito i blagovremeno poslovanje općinskih administracija nemaju sluha za te činjenice. Trenutno smo u fazi provođenja postupka javne nabave za izradu glavnog projekta i, što se tiče Centralne banke, sve ide planiranom dinamikom, ali, nažalost, ne ovisi sve o nama. Na rokove i realizaciju sigurno će utjecati i ishodovanje potrebnih dozvola, te se nadamo da će u konačnici ipak sve biti realizirano na očekivani način sukladno rokovima i procedurama koje predviđa Zakon o prostornom uređenju. 

STAV: Već godinu prolazimo kroz izraženu ekonomsku krizu, kakva je pozicija financijskog sustava Bosne i Hercegovine? 

SOFTIĆ: Srećom, financijski sustav Bosne i Hercegovine je stabilan. CBBiH strogo poštuje pravila valutnog odbora, pa je to garant stabilnosti ne samo tečaja KM prema euru nego i cijelog financijskog sustava. Naše su bruto devizne rezerve 13,7 milijardi KM ili 7 milijardi eura. Bankarski sustav, kao njegov najvažniji i najveći dio, jeste visokokapitaliziran, dakle ima solidne rezerve. Banke su vrlo likvidne, višak rezervi iznad obvezne rezerve premašuje kontinuirano iznos obvezne rezerve. Želim reći da sredstava u bankama ima. Točno je da je Bosna i Hercegovina, kao i većina svijeta, zbog pandemije COVID-19 u 2020. godini bila u krizi. No, kako je CBBiH objavila krajem ožujka ove godine, prema našim prognozama, u Bosni i Hercegovini se ekonomska aktivnost oporavlja, tako da su to pozitivne vijesti i za financijski sektor. Viši rast BDP-a znači i stabilniji financijski sustav. 

STAV: Čini se da je jedna od odlika ove krize to što mnogo košta, osim u ljudskim životima, i u novcu. Ima li država, mislim na sve njene razine, dovoljno novca da financira ako ne oporavak onda barem preživljavanje gospodarstva do nekih boljih vremena? 

SOFTIĆ: Što se tiče proračunskih sredstava, s obzirom na dubinu krize kroz koju prolazi cijeli svijet, sredstva MMF-a u novom aranžmanu sigurno bi poboljšala život građanima, ali i gospodarstvu od koga svi živimo. Uz MMF-ov kredit, oporavak o kojem sam govorio značajno bi se ubrzao. Nadamo se da bolja vremena dolaze jer su prognoze za svijet za 2021. godinu sve optimističnije. MMF za cijeli svijet u 2021. godini predviđa rast od 6 posto. Europska središnja banka za eurozonu predviđa rast od 4 posto, najveći dio toga u drugom dijelu godine. Kina, koja je druga najveća ekonomija na svijetu, mogla bi u 2021. godini rasti oko 7 posto. Naravno, takve visoke stope rezultat su niske baze, odnosno pada BDP-a u protekloj godini. To su sigurno pozitivni znakovi i za Bosnu i Hercegovinu. 

STAV: Pregovori s MMF-om o novom kreditu za Bosnu i Hercegovinu, takoreći, propali su prije nekoliko mjeseci. Jedno od pitanja oko kojeg se nije moglo usuglasiti jeste središnji registar računa (nadam se da je to ispravan naziv), koji je trebao biti u nadležnosti CBBiH. Što je središnji registar računa i što time dobijamo? 

SOFTIĆ: Centralna banka Bosne i Hercegovine ima zakonsku i pravnu osnovu, kao i sve tehničke preduvjete, za uspostavljanje registra računa fizičkih osoba. Pravna osnova za jedinstveni registar računa fizičkih osoba isti je kao i onaj na osnovi kojeg su uspostavljeni i uspješno se vode i drugi registri u CBBiH – Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata i Središnji registar kredita pravnih i fizičkih osoba. Uspostavljanje svih registara, pa tako i registra računa fizičkih osoba, svoje uporište ima u Zakonu o Centralnoj banci BiH, čiji je jedan od osnovnih zadataka da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sustave i da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomaže antiterorističke mjere i mjere protiv opstrukcije provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke. CBBiH ne osporava postojanje ovakvih registara na razini entiteta, kao što je to slučaj i s registrima računa poslovnih subjekata. Međutim, entitetski zakon ne može ograničiti niti umanjiti ovlaštenja koja po Zakonu o CBBiH ima ova institucija, točnije, entitetskim se zakonima ne mogu ograničiti i onemogućiti državni i drugi organi da obavljaju ili vrše svoje propisane nadležnosti, osobito kada je riječ o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za sve sudionike u financijskom sustavu i korisnike ovih podataka. Istovremeno, to ni na koji način ne predstavlja prijenos nadležnosti s entitetske na državnu razinu. Uvid u podatke iz registra omogućio bi se za zakonom ovlaštene organe radi obavljanja poslova u okviru njihove zakonske nadležnosti (sudovi, tužilaštva, porezni organi, Državna agencija za istrage i zaštitu i drugi zakonom ovlašteni organi). Podatci obuhvataju samo podatke o računima i bankama kod kojih su računi otvoreni, a ne i podatke o stanju i prometu na tim računima. Registar računa fizičkih osoba na teritoriju Bosne i Hercegovine izuzetno je važan za učinkovito funkcioniranje kompletnog bankarskog sektora. Osim što je posebno važan u prevenciji i borbi protiv nezakonitih aktivnosti, registar predstavlja i nezamjenjiv mehanizam u suzbijanju financiranja terorizma i pranja novca, olakšava identifikacije računa dužnika u poreznom i izvršnom postupku te drugim sudskim postupcima. Za bankarski sektor registar računa fizičkih osoba osigurao bi učinkovitiji proces naplate potraživanja. To opet ima benefite za građane jer time banke bivaju ohrabrene za više kreditiranja i po povoljnijim uvjetima. 

STAV: Koji su još uvjeti MMF-a koji su trenutno sporni? 

SOFTIĆ: Postoji nekoliko reformi koje, po našem mišljenju, i nisu puno zahtjevne, od kojih bih istaknuo one koje su relevantne za stabilnost i transparentnost financijskog i bankarskog sustava, odnosno koje bi pomogle njenom unapređenju. To su Jedinstveni registar bankovnih računa fizičkih osoba pri CBBiH, čime bi se osnažila borba protiv pranja novca i stimulirao kreditni rast kroz učinkovitiju i bržu naplatu dugova; Zakon o elektronskom potpisu na razini države, čime bi se proširio prostor za digitalizaciju cijelog sustava i јedinstveni Fond za financijsku stabilnost. 

STAV: Nakon propadanja pregovora, rečeno je da će nova prilika biti u proljeće. Evo, proljeće je, ima li nade za nove pregovore s MMF-om? Je li MMF odustao od Bosne i Hercegovine? 

SOFTIĆ: MMF ne odustaje niti od jedne zemlje koja je njena članica. Ta je multilateralna institucija uvijek spremna da pomogne s kreditom, ali kada se za to ispune uvjeti. Prema tome, ne radi se o njihovom odustajanju. MMF je više puta, posebno kroz intervjue gospodina Jewella, rekao da su oni u najkraćem vremenu spremni nastaviti pregovore ako se ispune neki temeljni uvjeti o kojima smo govorili. Isto tako, CBBiH spremna je u svakom času nastaviti s razgovorima na temeljima za koje se zalaže MMF. Uz to, želim reći da smo u sklopu tzv. proljetnog zasjedanja MMF-a imali razgovore s najvišim predstavnicima MMF-a, uključujući i direktora Europskog odjeljenja MMF-a Alfreda Kammera i izvršnog direktora konstituence u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina gospodina Paula Hilbersa. Na moju žalost, u tim razgovorima nije postignut napredak. No, ponavljam, MMF je spreman za razgovore kada se pokaže spremnost ispunjavanja uvjeta koje su postavili. Osobno sam optimista da će u skorije vrijeme doći do nastavka ovih pregovora. 

STAV: lako “dug nije dobar drug’’, možete li se složiti s konstatacijom da MMF mnogo radi na jačanju države Bosne i Hercegovine, posebno kada sami nismo u mogućnosti da napravimo iskorake u jačanju ingerencija države? 

SOFTIĆ: Da, apsolutno se slažem da MMF radi na jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine, što je, uostalom, jasno navedeno u Ustavu BiH. Više puta sam javno govorio da bismo reforme koje predlaže MMF mi sami trebali uraditi, bez obzira na njih. Kako su kod nas procesi dogovaranja uvijek spori, MMF obavlja korisnu funkciju ubrzavanja neophodne reforme. Pritom je važno da se poštuju svi propisi i nadležnosti odnosa između države i entiteta. Slično kao i MMF, i Europska unija od Bosne i Hercegovine traži korake u tom smjeru.