Autorski tekst guvernera za "Oslobođenje": Obvezna rezerva – instrument monetarne politike CBBiH

Obvezna rezerva – instrument monetarne politike CBBiH

Obvezna rezerva je instrument monetarne politike Centralne banke Bosne i Hercegovine kojim se komercijalne banke, sukladno članku 36. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, obvezuju da dio depozita drže na računu rezervi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Znači, radi se o sredstvima banaka, odnosno deponenata koji drže depozite kod komercijlanih banaka (građani, poduzeća, država). Jedna od funkcija obvezne rezerve jeste upravljanje likvidnošću u bankarskom sustavu i utjecaj na kreditne aktivnosti banaka. Banke samostalno upravljaju viškom obvezne rezerve i na to Centralna banka Bosne i Hercegovine nema izravan utjecaj.

Osnovica za obračun obvezne rezerve trenutno iznosi cca 2,8 milijardi KM. Banke već duži niz godina drže značajna sredstva iznad propisane razine. Glavni razlog zbog kojeg komercijalne banke drže značajna sredstva iznad razine obvezne rezerve su podzakonski akti entitetskih agencija za bankarstvo koji nalažu povećanu likvidnost banaka.

Trenutno stanje sredstava iznad obvezne rezerve iznosi cca 3,4 milijarde KM, što implicira da komercijalne banke u Bosni i Hercegovini trenutno na računima kod Centralne banke drže cca 6,2 milijarde KM.

Od početka 2020. godine do danas, prosječna obvezna rezerva je iznosila 2,7 milijardi KM, dok je višak obvezne rezerve iznosio 2,8 milijardi KM. Od 31.5.2020. godine, kada je zabilježena najniža obvezna rezerva, do 30.4.2021. godine, obvezna rezerva je povećana za cca 142 milijuna KM, što znači da je depozitna osnova porasla za cca 1,42 milijarde KM.

Svi depoziti koji su, zbog nervoze usljed zatvaranja ekonomije i banaka, povučeni tijekom travnja i svibnja 2020. godine (530 milijuna KM), vraćeni su i uz to, depoziti su povećani za dodatnih 890 milijuna KM. Izvori financiranja banaka su stabilni i pandemija nije imala značajne negativne učinke kada su u pitanju depoziti.

Svi ovi podatci ukazuju na to da su komercijalne banke izuzetno likvidne i nemaju potrebe za dodatnim likvidnim sredstvima. Kreditni rast je usporen, kako na strani ponude tako i na strani potražnje za kreditima. Iz navedenih razloga dodatna likvidnost bankama ne bi bila poželjna i bila bi kontraproduktivna. Proizvela bi dodatne troškove za komercijalne banke koje bi, po automatizmu, taj trošak prebacile na svoje klijente. Posljedica prebacivanja bi bio rast kamatnih stopa na kredite ili rast provizija i naknada koje komercijalne banke obračunavaju svojim klijentima. U sadašnjim ekonomskim uvjetima kojim je izloženo stanovništvo i realni sektor zemlje, ovakva vrsta odluke Centralne banke Bosne i Hercegovine bi bila zaista kontraproduktivna.

Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine će, poštujući odredbe Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i analizirajući situaciju na tržištu, donositi odluke o izmjenama politike obvezne rezerve kada se za istim ukaže realna potreba. Trenutni podatci ukazuju na to da je stopa obvezne rezerve od 10% u potpunosti adekvatna.