Intervju guvernera za "Večernji list": Korigirane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak

Korigirane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak i bolje sutra

BDP bi u ovoj, kao i sljedećoj godini trebao rasti za 3,4 posto iako se ne može isključiti mogućnost da će idući krug projekcija korigirati stope dodatno naviše, izjavio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list dr. Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kaže kako se nada da će cijene ostati relativno stabilne. U ovoj i idućoj godini očekuju, naglasio je, dinamičan rast investicija te izvoza, što je svakako pozitivno.

- Dakle, korigirane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak i, rekao bih, bolje sutra - poručio je dr. Softić. U kontekstu stope inflacije, dr. Softić kazao je kako je, što se tiče situacije u BiH, uvjeren da nam ne prijeti rast inflacije.

Centralna banka nedavno je korigirala naviše projekcije ekonomske aktivnosti za ovu i iduću godinu. Koji su ključni zaključci iz projekcije?

- Kao prvo, htio bih naglasiti kako smo u studenome 2020. prvi put počeli s objavama vlastitih, tj. projekcija ekonomske aktivnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) za BiH. To je samo jedna od brojnih aktivnosti kojima nastojimo podići kvalitetu rada CBBiH. Do objave naših projekcija u BiH su se koristile one stranih institucija. To je naš doprinos većoj transparentnosti i boljoj informiranosti svih ekonomskih subjekata u BiH. Naše projekcije objavljujemo dvaput godišnje, u svibnju i studenome, te je ovo druga takva objava. Ključni je zaključak korigiranje stopa rasta za 2021. i 2022. naviše. Prema dostupnim pokazateljima, očekujemo kako bi se BDP mogao u svakoj od tih godina povećati za 3,4%. Iskreno, ne bih isključio mogućnost da će idući krug naših projekcija, predviđen za studeni ove godine, korigirati stope dodatno naviše. Nadalje, cijene će, nadam se, i dalje ostati relativno stabilne. U ovoj i idućoj godini očekujemo dinamičan rast investicija te izvoza, što je svakako pozitivno. Dakle, korigirane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak i, rekao bih, bolje sutra.

Kako gledate na mogućnost da se rast cijena sirovina na globalnoj razini prelije na potrošačke proizvode? Može li BiH ublažiti taj rast? Prijeti li nam veći rast inflacije?

- Dobro ste naglasili kako se u svijetu opaža početak tzv. superciklusa rasta cijena sirovina. Evo nekoliko ilustracija. Jedna od najvažnijih sirovina u industriji - bakar doseže rekordne cijene. Samo od siječnja ove godine cijena mu je porasla za trećinu. Sve raširenija proizvodnja električnih automobila tome sigurno značajno doprinosi. No, rastu i cijene klasičnih energenata, kao što jc nafta, ali i one ugljena te prirodnog plina. Rastu i cijene hrane, žitarica i slično. I to nije čudno jer raste i potražnja zbog ekonomskog oporavka koji se bilježi u svijetu. Tako je OECD krajem svibnja 2021. prognoze za rast svjetskog BDP-a u 2021. povećao s 4,4% na čak 5,8%. Kod rasta cijena sirovina treba znati kako se stope odnose na vrlo nisku bazu jer je ekonomska aktivnost u svijetu zbog pandemije u 2020. bila u padu. Drugim riječima, u neposrednoj prošlosti cijene sirovina bile su niže od dugoročnih prosjeka. Nadalje, najveće ekonomije svijeta već reagiraju na trendove rasta cijena sirovina. Kina se sprema „pustiti“ dio svojih strateških zaliha kako bi smirila tržite metala (poput bakra), SAD najavljuje moguće dizanje kamatnih stopa (doduše, tek za 2023.), skupina zemalja proizvođača nafte OPEC+ najavljuje povećanje proizvodnje kako bi se smirio rast cijena i sl. Sve najveće središnje banke pažljivo prate kretanja inflacije. Njihov je mandat i dalje održavati stabilnost cijena te će u slučaju dinamičnijega rasta sigurno adekvatno reagirati. Za sada nema rizika od nekontroliranoga rasta cijena u svijetu. Što se tiče situacije u BiH, uvjeren sam kako nam ne prijeti rast inflacije. Nemojte zaboraviti da smo se donedavno suočavali s deflacijom. U 2020. su cijene pale, pokazatelj je -1%. Dakle, u ovoj i sljedećoj godini može doći do laganog rasta, ali govorimo o stopama ispod ili oko 1% godišnje. Konkretno, naša projekcija za 2022. govorio inflaciji od 0,6%. Pratimo kretanja te, ako dođe do korekcija, obavijestit ćemo javnost. Ponavljam, ne očekujemo značajan rast inflacije.

Očekujete li rast potražnje stanovništva za kreditima?

- Prvo bih rekao kako su banke u BiH vrlo likvidne, a kamatne stope na rekordno niskim razinama. No, naravno, potražnja za kreditima ovisi o očekivanjima ekonomskih subjekata. Dijelom će dinamika potražnje ovisiti o tome kako se borimo s pandemijom, kada se očekuje njezin kraj ili barem bitno poboljšanje situacije. Dijelom će potražnja ovisiti i o brzini ekonomskog oporavka i općenito optimizmu u svijetu te u BiH. Konkretno, sektor stanovništva prethodnu je godinu završio s registriranim padom ukupne vrijednosti kredita. Prema podacima CB BiH, iznos kredita stanovništvu na kraju 2020. smanjen je za 0,8% u odnosu na stanje s kraja 2019. godine (što je prva negativna stopa rasta kredita stanovništvu još od početka 2011.), dok je ukupan iznos novoodobrenih kredita u sektoru stanovništva u 2020. godini niži za 29,5% u odnosu na prethodnu godinu. Banke su početkom 2021. dodatno pooštrile uvjete za odobravanje kredita stanovništvu u odnosu na prethodnu godinu, što je osobito bilo izraženo kod kreditnih standarda za stambene kredite. Najvažniji čimbenik za pooštravan je uvjeta kreditiranja svakako je povećana percepcija rizika uslijed smanjene ekonomske aktivnosti. Nakon značajnog pada potražnje za kreditima stanovništva u 2020. godini, početkom 2021. vidljive su naznake blagog oporavka na strani potražnje. Smanjenje izdataka za nabavu trajnih potrošačkih dobara, kao i korištenje alternativnih izvora financiranja značajno su doprinijeli smanjenju potražnje stanovništva za kreditima, dok su, s druge strane, smanjene doznake iz inozemstva, kao i vidljiv oporavak na tržištu nekretnina utjecali na potražnju stanovništva za kreditima. Iznos kredita stanovništvu na kraju prvog tromjesečja (Q1) 2021. godine veći je za 0,7% u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos novoodobrenih kredita zabilježio rast od 15,4%. Rast kreditiranja sektora stanovništva zabilježen je iako nije došlo do ublažavanja kreditnih standarda. Možemo biti relativno optimistični u pogledu povećanja potražnje za ukupnim kreditima stanovništvu u drugom tromjesečju 2021. godine. Imajući u vidu pozitivna očekivanja za nastavak godine u pogledu ekonomskog oporavka, očekuje se nastavak pozitivnog trenda iz Q1 te istodobni porast potražnje za sve kategorije kredita stanovništva (potrošački, nenamjeski i stambeni krediti).

Kakva je situacija s kreditima za poduzeća?

- Trendovi kreditiranja u sektoru poduzeća slični su kao i u sektoru stanovništva. Od proglašenja pandemije u 2020. godini dinamika odobravanja kredita privatnim nefinancijskim poduzećima znatno je slabija, što je izravna posljedica recesijskih kretanja i općenitog usporavanja ekonomskih aktivnosti u zemlji. Prema podacima Centralne banke BiH, krediti privatnim nefinancijskim poduzećima na kraju 2020. godine bilježe pad od 4,9% u odnosu na kraj 2019. godine, što je prva negativna stopa rasta ove kategorije kredita još od kraja 2015. godine. Također, iznos novoodobrenih kredita ovom sektoru u 2020. godini niži je za 16,9% u usporedbi s 2019. godinom. Unatoč pozitivnim očekivanjima s kraja 2020. godine, početak 2021. obilježen je novim valom pandemije i novim restrikcijama u poslovanju. Sve to dovelo je do pogoršanja u pogledu percepcije rizika, što je rezultiralo pooštravanjem kreditnih standarda za kredite poduzećima, ali s manje izraženim intenzitetom nego što je bio slučaj u trećem i četvrtom tromjesečju prethodne godine. Posljedično, ukupna potražnja za kreditnim linijama se smanjila, pa je na kraju prvog tromjesečja 2021. godine iznos novoodobrenih kredita smanjen za 33,7% u odnosu na kraj 2019. godine. Jedini čimbenik za povećanu potražnju za kreditima poduzeća došao je od financijskih potreba za restrukturiranjem postojećeg duga, dok, s druge strane, poduzeća nemaju financijske potrebe za kapitalnim investicijama te za spajanjima i preuzimanjima poduzeća. Za očekivati je kako će u drugom tromjesečju 2021. godine, uslijed relaksacije mjera uvedenih kako bi se suzbili negativni učinci pandemije koronavirusa i blagog rasta ekonomske aktivnosti, doći do određenih ublažavanja kreditnih standarda za ukupne i kratkoročne kredite poduzećima, dok će kreditni standardi za dugoročne kredite ostati uglavnom nepromijenjeni, što će dovesti do rasta potražnje za ukupnim i kratkoročnim kreditima poduzećima, dok će potražnja za dugoročnim kreditima ostati nepromijenjena. Također, pojačane financijske potrebe poduzeća za restrukturiranjem duga također će doprinijeti većoj potražnji za kreditima u idućem razdoblju.

Kako gledate na mogućnost snažnijeg ekonomskog oporavka u 2022. godini?

- Ja sam što se tiče 2022. godine optimist. Rizici i neizvjesnosti u oporavku tijekom 2021. godine i dalje su relativno visoki te se to dijelom odnosi i na 2022. No, ako ne dođe do nekih novih negativnih šokova, kao što bi bile nepoznate varijante virusa, ako se uspješno nastavi borba s pandemijom, sigurno će se u 2021. nastaviti stvarati uvjeti višeg rasta u 2022. Naglasio bih kako brzina ekonomskog rasta u 2022. ne ovisi samo o tome kako će se kretati ekonomska dinamika u svijetu nego i o nama samima. Prvenstveno o reformama koje su pred nama. Nažalost, izgleda kako neće biti programa s MMF-om. On je važan zbog strukturnih reformi. No zato mi sami i bez MMF-a trebamo nastaviti sa svim strukturnim reformama o kojima se razgovaralo u posljednje vrijeme. Upravo te reforme ojačale bi jedinstven ekonomski okvir zemlje, stvorile uvjete za dodatne investicije i dale veću sigurnost investitorima. Navest ću primjer registra računa o kojem CB BiH i drugi već dugo govore. Ako se to provede, banke će imati bolje informacije o klijentima i lakše davati kredite. Dakle, smanjujemo mogućnost pranja novca, prijevara i slično. Ponavljam kako mi unutar BiH možemo puno napraviti da nam rast u idućoj, ali i u nadolazećim godinama bude ne samo viši nego i održiv. Bitno je da time pridonesemo dobrobiti šireg kruga stanovništva, odnosno da ekonomski rast bude, kako kažemo, „uključiv“ te da korist od tog rasta realno osjeti što veći broj ljudi, a ne da se on vidi samo u statističkim podacima.