Intervju guvernera za "Večernji list": Korigovane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak

Korigovane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak i bolje sutra

BDP bi u ovoj, kao i sljedećoj godini trebao rasti za 3,4 posto iako se ne može isključiti mogućnost da će idući krug projekcija korigovati stope dodatno naviše, izjavio je, između ostalog, u intervjuu za Večernji list dr. Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kaže kako se nada da će cijene ostati relativno stabilne. U ovoj i idućoj godini očekuju, naglasio je, dinamičan rast investicija te izvoza, što je svakako pozitivno.

- Dakle, korigovane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak i, rekao bih, bolje sutra - poručio je dr. Softić. U kontekstu stope inflacije, dr. Softić kazao je kako je, što se tiče situacije u BiH, uvjeren da nam ne prijeti rast inflacije.

Centralna banka nedavno je korigovala naviše projekcije ekonomske aktivnosti za ovu i iduću godinu. Koji su ključni zaključci iz projekcije?

- Kao prvo, htio bih naglasiti kako smo u novembru 2020. prvi put počeli s objavama vlastitih, tj. projekcija ekonomske aktivnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) za BiH. To je samo jedna od brojnih aktivnosti kojima nastojimo podići kvalitet rada CBBiH. Do objave naših projekcija u BiH su se koristile one stranih institucija. To je naš doprinos većoj transparentnosti i boljoj informisanosti svih ekonomskih subjekata u BiH. Naše projekcije objavljujemo dva puta godišnje, u maju i novembru, te je ovo druga takva objava. Ključni zaključak je korigovanje stopa rasta za 2021. i 2022. naviše. Prema dostupnim pokazateljima, očekujemo da bi se BDP mogao u svakoj od tih godina povećati za 3,4%. Iskreno, ne bih isključio mogućnost da će idući krug naših projekcija, predviđen za novembar ove godine, korigovati stope dodatno naviše. Nadalje, cijene će, nadam se, i dalje ostati relativno stabilne. U ovoj i idućoj godini očekujemo dinamičan rast investicija te izvoza, što je svakako pozitivno. Dakle, korigovane projekcije pružaju nadu u ekonomski oporavak i, rekao bih, bolje sutra.

Kako gledate na mogućnost da se rast cijena sirovina na globalnoj razini prelije na potrošačke proizvode? Može li BiH ublažiti taj rast? Prijeti li nam veći rast inflacije?

- Dobro ste naglasili kako se u svijetu opaža početak tzv. superciklusa rasta cijena sirovina. Evo nekoliko ilustracija. Jedna od najvažnijih sirovina u industriji - bakar doseže rekordne cijene. Samo od januara ove godine cijena mu je porasla za trećinu. Sve raširenija proizvodnja električnih automobila tome sigurno značajno doprinosi. No, rastu i cijene klasičnih energenata, kao što je nafta, ali i one ugljena te prirodnog plina. Rastu i cijene hrane, žitarica i slično. I to nije čudno jer raste i potražnja zbog ekonomskog oporavka koji se bilježi u svijetu. Tako je OECD krajem maja 2021. prognoze za rast svjetskog BDP-a u 2021. povećao s 4,4% na čak 5,8%. Kod rasta cijena sirovina treba znati kako se stope odnose na vrlo nisku bazu jer je ekonomska aktivnost u svijetu zbog pandemije u 2020. bila u padu. Drugim riječima, u neposrednoj prošlosti cijene sirovina bile su niže od dugoročnih prosjeka. Nadalje, najveće ekonomije svijeta već reaguju na trendove rasta cijena sirovina. Kina se sprema „pustiti“ dio svojih strateških zaliha kako bi smirila tržite metala (poput bakra), SAD najavljuje moguće dizanje kamatnih stopa (doduše, tek za 2023.), grupa zemalja proizvođača nafte OPEC+ najavljuje povećanje proizvodnje kako bi se smirio rast cijena i sl. Sve najveće centralne banke pažljivo prate kretanja inflacije. Njihov mandat je i dalje održavati stabilnost cijena te će u slučaju dinamičnijeg rasta sigurno adekvatno reagovati. Za sada nema rizika od nekontrolisanog rasta cijena u svijetu. Što se tiče situacije u BiH, uvjeren sam kako nam ne prijeti rast inflacije. Nemojte zaboraviti da smo se donedavno suočavali s deflacijom. U 2020. su cijene pale, pokazatelj je -1%. Dakle, u ovoj i sljedećoj godini može doći do laganog rasta, ali govorimo o stopama ispod ili oko 1% godišnje. Konkretno, naša projekcija za 2022. govorio inflaciji od 0,6%. Pratimo kretanja te, ako dođe do korekcija, obavijestićemo javnost. Ponavljam, ne očekujemo značajan rast inflacije.

Očekujete li rast potražnje stanovništva za kreditima?

- Prvo bih rekao kako su banke u BiH vrlo likvidne, a kamatne stope na rekordno niskim novoima. No, naravno, potražnja za kreditima zavisi od očekivanja ekonomskih subjekata. Dijelom će dinamika potražnje zavisiti od toga kako se borimo s pandemijom, kada se očekuje njen kraj ili barem bitno poboljšanje situacije. Dijelom će potražnja zavisiti i od brzine ekonomskog oporavka i općenito optimizma u svijetu te u BiH. Konkretno, sektor stanovništva prethodnu godinu je završio s registrovanim padom ukupne vrijednosti kredita. Prema podacima CB BiH, iznos kredita stanovništvu na kraju 2020. smanjen je za 0,8% u odnosu na stanje s kraja 2019. godine (što je prva negativna stopa rasta kredita stanovništvu još od početka 2011.), dok je ukupan iznos novoodobrenih kredita u sektoru stanovništva u 2020. godini niži za 29,5% u odnosu na prethodnu godinu. Banke su početkom 2021. dodatno pooštrile uslove za odobravanje kredita stanovništvu u odnosu na prethodnu godinu, što je posebno bilo izraženo kod kreditnih standarda za stambene kredite. Najvažniji faktor za pooštravanje uslova kreditiranja svakako je povećana percepcija rizika uslijed smanjene ekonomske aktivnosti. Nakon značajnog pada potražnje za kreditima stanovništva u 2020. godini, početkom 2021. vidljive su naznake blagog oporavka na strani potražnje. Smanjenje izdataka za nabavu trajnih potrošačkih dobara, kao i korištenje alternativnih izvora finansiranja značajno su doprinijeli smanjenju potražnje stanovništva za kreditima, dok su, s druge strane, smanjene doznake iz inostranstva, kao i vidljiv oporavak na tržištu nekretnina uticali na potražnju stanovništva za kreditima. Iznos kredita stanovništvu na kraju prvog kvartala (Q1) 2021. godine veći je za 0,7% u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos novoodobrenih kredita zabilježio rast od 15,4%. Rast kreditiranja sektora stanovništva zabilježen je iako nije došlo do ublažavanja kreditnih standarda. Možemo biti relativno optimistični u pogledu povećanja potražnje za ukupnim kreditima stanovništvu u drugom kvartalu 2021. godine. Imajući u vidu pozitivna očekivanja za nastavak godine u pogledu ekonomskog oporavka, očekuje se nastavak pozitivnog trenda iz Q1 te istovremeni porast potražnje za sve kategorije kredita stanovništva (potrošački, nenamjeski i stambeni krediti).

Kakva je situacija s kreditima za preduzeća?

- Trendovi kreditiranja u sektoru preduzeća slični su kao i u sektoru stanovništva. Od proglašenja pandemije u 2020. godini dinamika odobravanja kredita privatnim nefinansijskim preduzećima znatno je slabija, što je direktna posljedica recesijskih kretanja i općenitog usporavanja ekonomskih aktivnosti u zemlji. Prema podacima Centralne banke BiH, krediti privatnim nefinansijskim preduzećima na kraju 2020. godine bilježe pad od 4,9% u odnosu na kraj 2019. godine, što je prva negativna stopa rasta ove kategorije kredita još od kraja 2015. godine. Takođe, iznos novoodobrenih kredita ovom sektoru u 2020. godini niži je za 16,9% u poređenju sa 2019. godinom. Uprkos pozitivnim očekivanjima s kraja 2020. godine, početak 2021. obilježen je novim valom pandemije i novim restrikcijama u poslovanju. Sve je to dovelo do pogoršanja u pogledu percepcije rizika, što je rezultiralo pooštravanjem kreditnih standarda za kredite preduzećima, ali s manje izraženim intenzitetom nego što je bio slučaj u trećem i četvrtom kvartalu prethodne godine. Posljedično, ukupna potražnja za kreditnim linijama se smanjila, pa je na kraju prvog kvartala 2021. godine iznos novoodobrenih kredita smanjen za 33,7% u odnosu na kraj 2019. godine. Jedini faktor za povećanu potražnju za kreditima preduzeća došao je od finansijskih potreba za restrukturiranjem postojećeg duga, dok, s druge strane, preduzeća nemaju finansijske potrebe za kapitalnim investicijama te za spajanjima i preuzimanjima preduzeća. Za očekivati je kako će u drugom kvartalu 2021. godine, uslijed relaksacije mjera uvedenih kako bi se suzbili negativni učinci pandemije koronavirusa i blagog rasta ekonomske aktivnosti, doći do određenih ublažavanja kreditnih standarda za ukupne i kratkoročne kredite preduzećima, dok će kreditni standardi za dugoročne kredite ostati uglavnom nepromijenjeni, što će dovesti do rasta potražnje za ukupnim i kratkoročnim kreditima preduzećima, dok će potražnja za dugoročnim kreditima ostati nepromijenjena. Takođe, pojačane finansijske potrebe preduzeća za restrukturiranjem duga takođe će doprinijeti većoj potražnji za kreditima u narednom periodu.

Kako gledate na mogućnost snažnijeg ekonomskog oporavka u 2022. godini?

- Ja sam što se tiče 2022. godine optimista. Rizici i neizvjesnosti u oporavku tokom 2021. godine i dalje su relativno visoki te se to dijelom odnosi i na 2022. No, ako ne dođe do nekih novih negativnih šokova, kao što bi bile nepoznate varijante virusa, ako se uspješno nastavi borba s pandemijom, sigurno će se u 2021. nastaviti stvarati uslovi višeg rasta u 2022. Naglasio bih kako brzina ekonomskog rasta u 2022. ne zavisi samo od toga kako će se kretati ekonomska dinamika u svijetu nego i od nas samih. Prvenstveno od reformi koje su pred nama. Nažalost, izgleda da neće biti programa s MMF-om. On je važan zbog strukturnih reformi. No zato mi sami i bez MMF-a trebamo nastaviti sa svim strukturnim reformama o kojima se razgovaralo u posljednje vrijeme. Upravo te reforme ojačale bi jedinstven ekonomski okvir zemlje, stvorile uslove za dodatne investicije i dale veću sigurnost investitorima. Navešću primjer registra računa o kojem CB BiH i drugi već dugo govore. Ako se to provede, banke će imati bolje informacije o klijentima i lakše davati kredite. Dakle, smanjujemo mogućnost pranja novca, prevara i slično. Ponavljam kako mi unutar BiH možemo puno napraviti da nam rast u idućoj, ali i u nadolazećim godinama bude ne samo viši nego i održiv. Bitno je da time doprinesemo dobrobiti šireg kruga stanovništva, odnosno da ekonomski rast bude, kako kažemo, „uključiv“ te da korist od tog rasta realno osjeti što veći broj ljudi, a ne da se on vidi samo u statističkim podacima.