CBBiH očekuje snažan rast ekonomske aktivnosti i vanredno snažne inflatorne pritiske

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem tromjesečju 2021. godine na 8,7%. Procjena je napravljena na temelju dostupnih službenih podataka za prvih devet mjeseci, objavljenih do početka prosinca. Slijedom toga, uz pretpostavku nepromjenjenog obujma ekonomske aktivnosti za drugo tromjesečje u odnosu na onaj koji je objavila Agencija za statistiku početkom listopada¹, procjenjujemo godišnji rast realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za prvih devet mjeseci od 8,1% (grafikon 1 ispod ). Na temelju dostupnih mjesečnih podataka za listopad, naša su očekivanja da će realni BDP i u četvrtom tromjesečju bilježiti visoke godišnje stope rasta. Pored slabljenja baznog učinka, zbog sve izraženijih inflatornih pritisaka u zemlji i kod glavnih trgovinskih partnera, ali i kao posljedica novih ograničenja koja se uvode u zemljama EU zbog širenja nove mutacije virusa COVID-19, očekujemo da će rast u četvrtom tromjesečju usporiti, u odnosu na drugo i treće tromjesečje.

Grafikon 1: Realni BDP za prvih devet mjeseci

Izvor: BHAS i CBBiH (procjena za 2021. godinu)

Procjenjujemo da je rast realnog BDP-a u odnosu na prvo polugodište 2019. godine iznosio 4,4%. Tek usporedbom procijenjene realne ekonomske aktivnosti u 2021. godini sa pretpandemijskom godinom, stječe osjećaj za dubinu kontrakcije u 2020.godini, koju ni povijesno visoke procijenjene godišnje stope rasta u drugom i trećem tromjesečju nisu snažno neutralizirale. Treba imati u vidu da je u 2019. godini zabilježeno usporavanja rasta ekonomske aktivnosti kod naših glavnih trgovinskih partnera, kao i pad obujma domaće industrijske proizvodnje.

Oporavak EU ekonomije u prva tri tromjesečja tekuće godine pozitivno se odrazio na domaću ekonomsku aktivnost. Svi mjesečni podaci, posebice trgovina na malo, industrijska proizvodnja, te izvoz, upućuju na to da je i u trećem tromjesečju zabilježen visok rast domaće ekonomije. Očekivanje potkrepljuju i podaci visoke frekfencije, koji ukazuju na značajan oporavak uslužnih djelatnosti, posebice onih vezanih za sektor turizma. Ipak, ako se uzme u obzir da nema naznaka snažnog jačanja privatnih ulaganja, relativno niskа kreditnа aktivnost, posebno u sektoru poduzeća, te nastavak trenda rasta domaćih depozita, u narednim tromjesečjima, po proteku razdoblja prilagodbe zbog baznog učinka, može se očekivati ​​značajno usporavanje ekonomskog rasta. Faktor koji bi također mogao značajno utjecati na ocjenu ekonomske aktivnosti CBBiH u četvrtom tromjesečju 2021. godine je eventualna značajna revizija zvaničnih statističkih podataka o ekonomskoj aktivnosti za prethodna tromjesečja. Prevladavajući negativni rizik za ekonomsku aktivnost u neposrednim razdobljima sada je vezan uz jačanje inflacije, a i dalje su prisutne neizvjesnosti u vezi sa trajanjem pandemije i epidemiološke situacije.

Prema projekciji temeljenoj na službenim podacima dostupnim do kraja studenog 2021. godine, podacima o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte, te domaće i inozemne ekonomske aktivnosti u narednom razdoblju, očekuje se intenziviranje inflatornih pritisaka u četvrtom tromjesečju. U četvrtom tromjesečju procjenjujemo rast prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini od 4,7%. Naša trenutna procjena prosječne inflacije u 2021. godini iznosi 1,8% i blago je korigirana na više u odnosu na prethodnu projekciju iz srednjoročnog modela.

Iako se inflacija za 2021. godinu čini niskom,posebno kada se fokus stavlja na godišnje promjene po mjesecima, treba imati u vidu da smo u BiH, tijekom cijele prve polovine godine, bilježili deflaciju, u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Inflatorni pritisci su u drugoj polovici godine bili toliko snažni, da su, ne samo neutralizirali deflaciju iz prve polovice godine, nego i rezultirali značajnim prosječnim rastom cijena u kalendarskoj godini, koji nije zabilježen od 2012. godine. Upravo zbog očekivanog baznog učinka u prvoj polovici 2022. godine, a i temeljem trenutno dostupnih informacija o fjučersima na naftu i hranu, očekujemo snažne inflatorne pritiske u prvoj polovici 2022. godine. Prema preliminarnim i nepotpunim procjenama, godišnja inflacija bi u prvoj polovici 2022. godine mogla premašiti 4,0%. Također, za razliku od najava u EU, inflacija u BiH se možda i ne može ocijeniti kao prolaznog karaktera, zbog mogućeg trajnog porasta razine prosječnih potrošačkih cijena usljed rasta cijena energenata u zemlji.

Brze kratkoročne procjene ključnih makroekonomskih varijabli u CBBiH koristimo do objave službenih statističkih podataka, ili novog kruga kratkoročnih projekcija. Rezultate sljedećeg redovnog kruga brzih procjena realnog BDP-a i inflacije planiramo za ožujak 2022. godine.

[1] NAC_02_2021_Q2_0_BS.pdf (bhas.gov.ba)