Izjava guvernera za Večernji list: Rezerve BiH iznad 15,4 mlrd. KM, od toga tri tone zlata

Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH, na dan 8. listopada raspolagala je s 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija je tržišna vrijednost na navedeni datum iznosila 285,15 milijuna KM. Tu informaciju potvrdio nam je guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić u odgovoru na pitanje o stanju deviznih rezervi u ovom plemenitom metalu.

Sigurnost

U kontekstu značaja ovog oblika rezervi poseban je naglasak u odgovoru stavljen na činjenicu da se monetarno zlato smatra sigurnom imovinom za kojom raste potražnja u uvjetima nesigurnosti i nestabilnosti; zaštićena je od negativnih utjecaja inflacije, stoga predstavlja oblik očuvanja vrijednosti i smatra se najpouzdanijom komponentom deviznih rezervi. Iz Centralne banke BiH naglašavaju kako upravljaju deviznim rezervama i donose odluke o investiranju deviznih rezervi sukladno Zakonu o CBBiH, internom regulativom i najboljim međunarodnim praksama te sukladno tekućim i očekivanim kretanjima na financijskim tržištima, kao i dostupnim analizama. Kada je riječ o ukupnim neto deviznim rezervama, one su prešle iznos od 15,4 milijarde maraka. Uvidom u Godišnje izvješće Centralne banke BiH za 2020., vidljivo je kako su neto devizne rezerve na kraju 2020. godine iznosile 13,86 milijardi KM i povećane su za 1,27 milijardi KM (10,09%) u odnosu na kraj 2019. godine. Rast se nastavio i u ovoj godini, a Večernji list doznao je kako je iznos od 14 milijardi KM premašen na kraju travnja. Značajan rast ostvaren je i u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu, pa je tako iznos neto deviznih rezervi na dan 31. kolovoza ove godine bio nešto veći od 15,4 milijarde KM. Inače, kada je riječ o radu ove institucije u prošloj godini,  Centralna banka BiH navodi kako je i u 2020. ispunila cilj definiran zakonom - izdavanje domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora. Naime, sukladno čl. 31. Zakona o CBBiH, obvezna je osigurati da ukupan iznos njezine novčane pasive nikada ne prijeđe ekvivalentan iznos njezinih neto deviznih rezervi, što je u potpunosti i ispunjeno. Sukladno sa Zakonom o CBBiH i odgovarajućim internim aktima, Centralna banka BiH upravlja deviznim rezervama polazeći prvenstveno od načela sigurnosti i likvidnosti investiranja. Tako, u cilju smanjenja rizika za održivost valutnog odbora, članak Zakona o CBBiH zabranjuje investirati više od 50% ukupnog nesmanjenoga kapitala i rezervi u druge valute osim sidrene. Temeljem te odredbe CBBiH više od 95% deviznih rezervi investira u financijske instrumente denominirane u euro.

Struktura

Kada je riječ o samoj strukturi deviznih rezervi, nju su na kraju 2020. činili oročeni depoziti kod banaka (bez prekonoćnih depozita) s udjelom od 14,42%; likvidni portfelj s udjelom od 34,47%; investicijski portfelj (vrijednosni papiri kojima je do dospijeća preostalo više od godinu dana) s udjelom od 49,01% i zlato s udjelom od 2,10%. Na kraju 2020. godine likvidni portfelj činili su tekući računi kod banaka (10,39% ukupnih deviznih rezervi); prekonoćni depoziti (2,82% ukupnih deviznih rezervi); gotovina u riznici CBBiH (1,03% ukupnih deviznih rezervi); posebna prava vučenja MMF-a (0,01% ukupnih deviznih rezervi) i vrijednosni papiri kojima je do dospijeća bilo preostalo godinu dana i manje (20,22% ukupnih deviznih rezervi).

Proces upravljanja deviznim rezervama

Centralna banka BiH upravlja deviznim rezervama i donosi odluke o investiranju deviznih rezervi u skladu sa Zakonom o CBBiH, internom regulativom i najboljim međunarodnim praksama te sukladno tekućim i očekivanim kretanjima na financijskim tržištima, kao i analizama. Centralna banka je i u 2020. ispunila cilj, izdavanje domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora. Obvezna je osigurati da ukupan iznos njezine novčane pasive ne prijeđe ekvivalentan iznos njezinih neto deviznih rezervi, što je u potpunosti i ispunjeno.