Autorski tekst guvernera CBBiH dr. Senada Softića za "The Economist"

Centralna banka Bosne i Hercegovine – stup stabilnosti bh. ekonomije i društva gotovo četvrtinu stoljeća

Svaka kriza, pa i ova, odlična je prilika za reforme

Živimo u vrlo burnim vremenima. Svijet se tek oporavljao od globalne financijske krize kada ga je zahvatila pandemija Covid-19. Posljedice pada ekonomija u svijetu u 2020. godini su bez presedana. Svjetski BDP je pao čak 3,1%. Srećom, tijekom 2021. nalazimo se na putanji rasta. Stopa rasta u 2021. godini procjenjuje se na čak 5,9%. Slični trendovi bilježe se i u BiH. Najnovije projekcije koje redovno radi Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) govore o rastu BDP-a od 5,8%, u 2021. te 3,9% u 2022. godini. I što je još važnije, podaci su korigirani naviše u odnosu na projekciju koju je CBBiH objavila u svibnju 2021. godine. Dakle, visoke stope rasta, dijelom uzrokovane padom BDP-a u 2020. od 3,2%, razlog su za optimizam, jer, BiH treba ekonomski rast kako bi se ostvarili glavni ciljevi razvoja.

Često se ističe kako se od ožujka 2020. godine BiH, kao i cijeli svijet, nalazi u krizi zbog pandemije Covid-19, koja još traje, iako se ekonomije oporavljaju. Međutim, svaka kriza, pa i ova, odlična je prilika za reforme. Tu se misli na strukturne reforme koje trebaju imati dugoročne pozitivne posljedice na ekonomski rast i prosperitet. CBBiH je toga svjesna, te je na vrijeme i sa svim raspoloživim instrumentima odgovorila na izazove krize, ali se istovremeno, unutarnjim reformama i reformama postojećih instrumenata i funkcija, priprema za vremena koja dolaze.

A budućnost se prvenstveno odnosi na ubrzanu digitalizaciju financija sa svim posljedicama koje ima po postojeće institucije. Nemoguće je nabrojati šta se sve promijenilo uslijed primjene novih tehnologija u financijama. Počnimo od brojnih kriptovaluta, gdje je bitcoin samo najpopularnija i najraširenija, ali broj kriptovaluta u svijetu se penje ka deset tisuća. Zatim, tu je snažan trend razvoja decentraliziranih financija, koje omogućavaju izravno kreditiranje dvije strane bez posredovanja treće strane - banke. Nadalje, tu je pojava virtualnih tzv. neobanaka koje brzo rastu. Broj njihovih klijenata se mjeri u milijunima. Konačno, tu su brojni novi oblici plaćanja koji postaju znatno brža i jeftinija opcija. Velike promjene u financijskim sustavima nastat će ako se, i kada, u većoj mjeri počne upotrebljavati digitalni novac središnjih banaka. Ono što je danas fizička gotovina, sutra će biti u digitalnom obliku. Ukratko, svijet se nalazi na pragu velikih promjena u svijetu financija. CBBiH nastoji pratiti trendove i analizirati kako i na koji način te promjene mogu utjecati na financijsku stabilnost cijelog sustava.

CBBiH je po zakonu valutni odbor, dakle nema instrumente koje imaju druge središnje banke u krizi. Ne može davati kredite bankama i državi, niti kupovati i prodavati vrijednosne papire. Isto tako ne obavlja superviziju ni regulaciju komercijalnih banaka. CBBiH je, kroz koordinaciju dviju agencija za bankarstvo i analize koje vrši, iznimno fokusirana na stabilnost cijelog financijskog sustava u BiH. Po funkciji, guverner je predsjedatelj Stalnog odbora za financijsku stabilnost najvišeg državnog tijela koje koordinira stabilnost ukupnog sustava i brine o tome.

CBBiH, sa zadovoljstvom može istaći, da je sve svoje zakonske funkcije u krizi uspješno obavljala i obavljat će i dalje. Internim propisima osigurala je da se svi ključni procesi u CBBiH odvijaju neometano usprkos svim ograničenjima kontakata zbog pandemije. Platni sustavi su funkcionirali bez problema. CBBiH je znatno modernizirala svoju funkciju trezora približivši ga najvišim EU standardima poslovanja. Svjesni značaja komunikacije za svaku središnju banku, u krizi je CBBiH znatno unaprijedila komunikaciju i kanale komuniciranja. Redovnim objavljivanjem svog godišnjeg izvješća, Izvješća o financijskoj stabilnosti kao i brojnih drugih statistika značajno pridonosimo boljoj informiranosti ne samo bh. javnosti, ekonomskih subjekata nego i brojnih međunarodnih institucija, kao i potencijalnih investitora u BiH. Sada je CBBiH prisutna u medijima znatno češće i ne samo putem svoje web stranice ili gostovanja na TV kanalima nego i putem Youtube kanala, Facebooka, Instagrama i svih oblika suvremenog komuniciranja. Kao guverner, vrlo često sam istupao u javnost, posebno u ranim fazama krize, te smo i na taj način uspješno očuvali kredibilnost valutnog odbora.

CBBiH intenzivno radi na unapređenju i povećanju učinkovitosti same institucije. Tako je znatno unaprijeđena funkcija kontrole i upravljanja nefinancijskim rizicima u CBBiH, uvedena je vrlo važna funkcija - usklađenost poslovanja (compliance), održavaju se redovno znanstvene konferencije na kojima sudjeluju međunarodno priznata imena (nažalost, virtualno otkada je pandemija), radi se intenzivno na strateškom planu CBBiH za naredno razdoblje. Ukratko, uz sve vanjske izazove, fokus je i na stalnoj modernizaciji institucije, jer smo svjesni da novo okruženje traži i od nas nova rješenja kako bismo uspješno odgovorili svim izazovima.

Od posebnog značaja je činjenica da je CBBiH u krizi započela dugotrajan proces modernizacije jedinog instrumenta monetarne politike koji joj je na raspolaganju, a to je obvezna rezerva. Uz pomoć tehničke misije Međunarodnog monetarnog fonda i dalje se radi na modernizaciji ovog instrumenta kojim se želi očuvati stabilnost sustava te smanjiti moguće rizike. Primjera radi, od 01. 01. 2022. mijenja se naknada na višak rezervi komercijalnih banaka kod Centralne banke. Slijedeći politiku Europske središnje banke ta je naknada bila do sada negativna, dakle na višak rezervi su banke plaćale -0,5% naknade. Ali u idućoj godini to će iznositi -0,75%. Ova mjera predstavlja ne samo podršku valutnom odboru nego treba poslužiti i kao poticaj bankama da aktivnije iskoriste značajna financijska sredstva koja se nalaze na računima rezervi kod Centralne banke za podršku gospodarskom sustavu zemlje. Važno je napomenuti da je sve vrijeme krize likvidnost sustava bila više nego visoka.

U krizi je sačuvan kreditni rejting dodijeljen od dviju agencija, Moody's i S&P, što nije bilo lagano. Čak su i izgledi ostali stabilni. To je važan signal potencijalnim ulagačima u BiH da znaju s kojim rizicima trebaju računati.

Sve vrijeme krize CBBiH održava intenzivnu komunikaciji sa Međunarodnim monetarnim fondom koji je kroz dva kanala doznačio dodatna sredstva i olakšao teret krize. Također, od izuzetnog značaja je i pomoć Europskog povjerenstva koje je doznačilo sredstava makrofinancijske pomoći na temelju Sporazuma o kreditnoj liniji između Europske unije i Bosne i Hercegovine. Do sada smo primili prvu tranšu te pomoći. Za drugu tranšu potrebno je napraviti značajne reforme, ne da bismo zadovoljili uvjete druge tranše već zbog toga što vjerujemo da bez tih reformi nema značajnijeg napretka u BiH.

Nakon straha od deflacije u 2020. godini, od sredine 2021. najveće svjetske središnje banke se bore kako reagirati na rast inflacije. Diskusije da li je rast inflacije u svijetu, a posebno u nekim razvijenim zemljama, tranzitoran ili se radi o dugoročnom trendu će još neko vrijeme trajati. U BiH godinama nismo imali problema s inflacijom. Mi kao mala i otvorena ekonomija dijelimo sudbinu onih velikih, posebno eurozone. Iako se po svim pokazateljima, ne očekuje značajan rast cijena u idućim godinama, CBBiH je na oprezu. Naše najnovije prognoze govore o inflaciji od 1,7% u 2021. godini i 2,1% u 2022. godini. Naravno, pratimo pažljivo rast cijena sirovina u svijetu, ne samo nafte nego i hrane i prehrambenih artikala. Svjesni smo činjenice da je stabilnost cijena itekako važna za povjerenje ekonomskih subjekata i građana. Bez povjerenja, neće biti ni dodatnih investicija. A bez investicija nema ni rasta i prosperiteta koji svi želimo.

Na kraju mogu naglasiti da kao guverner Centralne banke smatram da ćemo, ako u CBBiH nastavimo intenzivan rad na modernizaciji banke i na suočavanju sa svim vanjskim i unutarnjim izazovima, nastaviti uspješno obavljati svoju zadaću. Samo tako možemo osigurati stabilnost i u budućem razdoblju, kako smo to činili i u protekloj četvrtini stoljeća.