Očekivana inflacija mjerena potrošačkim cijenama 7,7% u 2022. godini

Sukladno najavi iz priopćenja za javnost vezanog za brze procjene ekonomske aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2021. godine i inflacije za prvo polugodište 2022. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje korekcije projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u odnosu na vrijednosti iz jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija. U razdoblju 2022 – 2024. godina očekujemo usporenu ekonomsku aktivnost i nastavak inflatornih pritisaka (tablica 1). Projekcije za 2024. godinu su prve objavljene od strane CBBiH, dok su vrijednosti za 2022. i 2023. godinu revidirane projekcije u odnosu na prethodni, jesenji krug projekcija.

Tablica 1. Srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli

Izvor: BHAS i CBBiH (* Projekcija Ureda vodećeg ekonomiste).

Razlozi za korekcije u srednjoročnim projekcijama

U odnosu na prethodni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, stopa rasta realnog BDP-a je revidirana na niže za 1,1 procentni poen za 2022. godinu, i 61 bazni poen za 2023. godinu. Preliminarna ocjena ekonomske aktivnosti u 2024. godini je skromna, imajući u vidu razinu razvoja zemlje. U odnosu na prethodni krug makroekonomskih projekcija, svijet se nalazi u potpuno drugačijem makroekonomskom okruženju. Prevladavajuća viđenja iz studenoga su bila sljedeća: bazni efekat snažnog rasta nakon kontrakcija usljed pandemije će iščezavati; inflatorni pritisci rastu, ali su, vjerojatno, tranzitorne prirode, te; poremećaji u globalnim lancima opskrbe i proizvodnje rezultiraju snažnijom trgovinskom razmjenom između EU i regije sa kojima graniči, uključujući i zapadni Balkan. Rat u Ukrajini je uzrokovao negativne promjene na svjetskim tržištima energenata, hrane i proizvodnih materijala, a distributivni i proizvodni globalni lanci su dodatno napregnuti. Pored rasta globalnih cijena, u većini zemalja se javljaju i naznake spirale nominalnih plaća i cijena, a najveće svjetske središnje banke već provode ili najavljuju znatno restriktivniju monetarnu politiku, koja uključuje i rast referentnih kamatnih stopa.

Trenutačno, u 2022. godini očekujemo inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7%. U kontekstu naših ranijih brzih procjena inflacije za prvo polugodište, očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabiti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog efekta. Prošlotjedne projekcije Europskog povjrenstva, kada je iskomunicirano da se u 2022. godini u EU očekuje inflacija od 6,8%, višu očekivanu stopu inflacije u BiH treba promatrati i u kontekstu niže razine inflacije u BiH, u odnosu na EU, u prethodnim godinama.

Zbog inflatornih pritisaka, očekujemo značajno usporavanje rasta realne osobne potrošnje u 2022. godini, pa čak i blago smanjenje u 2023. i 2024. godini. Osobna potrošnja je najznačajnija komponenta BDP-a (prema potrošnom principu) u BiH. Uz prosječne neto plaće registriranih zaposlenih u ožujku od 1092 KM (pri čemu je više od 50% zaposlenih u djelatnostima sa ispodprosječnom neto plaćom), znatno niže prosječne mirovine te nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva i demografske trendove, nije realistično očekivati rast realne potrošnje u uvjetima inflacije, posebno jer se ne očekuje skoro zaustavljanje rasta prosječnih potrošačkih cijena.  

Zbog poremećaja u globalnim proizvodnim i distributivnim lancima, očekujemo da će vanjskotrgovinska razmjena sa EU i zemljama regije nastaviti rasti, mada znatno sporije u odnosu na 2021. godinu. Posljedično, projicirane stope realnog rasta izvoza i uvoza u 2022. godini su korigirane naviše u odnosu za jesenji krug projekcija. Zbog baznog efekta, ali i očekivanog smanjenja realnog raspoloživog dohotka stanovništva, očekujemo sporiji rast i uvoza i izvoza u 2023. godini.

Očekivani rast investicija u 2022. godini je revidiran naniže, jer do momenta izrade projekcija još uvijek nije usvojen konsolidirani proračun u BiH, zbog čega je nemoguće započeti nove javne investicije, čak i ukoliko za njih postoje izvori financiranja. Dodatno, privatni investicijski ciklus je usporen, ne samo u BiH, što zbog cjenovnih pritisaka, što zbog neizvjesnosti vezanih za rat u Ukrajini. Očekujemo porast državne potrošnje, ali, izraženo u apsolutnim iznosima, on i nije naročito značajan.

Rizik za srednjoročne projekcije

Neizvjesnosti vezane za ključne pretpostavke u vezi sa srednjoročnim makroekonomskim projekcijama su značajne. Prvenstveno, nemoguće je predvidjeti trajanje rata u Ukrajini i njegov dalji tijek. Posljedično, moguće su dalje turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i roba. U BiH postoje i dodatni rizici koji bi mogli ubrzati rast domaćih cijena, čime bi se raspoloživi realni dohodak stanovništva dodatno smanjio. Trenutačno se o kratkoročnim efektima normalizacije monetarne politike ECB za ekonomije eurozone, pa neizravno i EU i regije zapadnog Balkana, može samo nagađati, jer trenutna inflacija ima karakteristike troškovne inflacije. Ukoliko bi se rast ekonomije eurozone dodatno usporio, a očekuje se rast od svega 2,7% u 2022. godini i 2,3% u 2023. godini (revidirano naniže u svibnju, u odnosu na veljaču 2022. godine, za 1,3% i 0,5% respektivno), i potražnja za domaćim proizvodima i uslugama bi se smanjila, što bi dodatno usporavalo ekonomsku aktivnost u BiH.