Autorski tekst guvernera za "Oslobođenje": CBBiH garantira monetarnu stabilnost

CBBiH garantira monetarnu stabilnost

Naša konvertibilna marka je stabilna i njeno pokriće je temeljeno na našim deviznim rezervama, koje trenutno iznose oko 16,2 milijarde KM. O svemu u vezi s deviznim rezervama, svake godine, a i tromjesečno, detaljno informiramo u našim izvješćima koji su javni i žao mi je da se sve to, svjesno ili nesvjesno, zanemaruje. Interesantna je činjenica da se niti u jednoj drugoj zemlji, od zemalja u okruženju, do vodećih svjetskih središnjih banaka, toliko pažnje ne poklanja strukturi aktive središnje banke kao što je to slučaj kod nas. Uz to, nisam potpuno uvjeren da neki, nazovimo ih eksperti, baš u potpunosti razumiju monetarnu politiku, posebno naš model, koji je jedinstven u svijetu, i još sve to u kontekstu u kojem se nalazimo, u kojem smo netom bili i koji je pred nama. Da podsjetim na jednu od izjava Keynesa, najutjecajnijeg ekonomiste XX stoljeća i po mnogima tvorca makroekonomije, kada je govorio kakav treba da bude idealan ekonomista, pored ostalog: „On mora proučavati sadašnjost u svjetlu prošlosti za potrebe budućnosti“.

Onaj tko tvrdi da je zlato najbolja opcija za investiranje deviznih rezervi, očito nije ekspert iz monetarne oblasti ili usko promatra problematiku. U pravilu, jednostavno rješenje, koje je očito samo laiku, bez obzira na to o kojoj oblasti se radi, pogrešno je. Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno upravlja portfeljom deviznih rezervi na zakonski utemeljen način i u najboljem interesu BiH. To u svakom slučaju uključuje i eventualne prodaje, i kupovine zlata. Zlato je, u posljednjoj transakciji, isključivo prodato da bi se pametnije investiralo u nešto drugo. U ovom trenutku, to je ono što je puno povoljnije i perspektivnije za ulaganje.

Dovoljno je da pojasnim da je zlato nekamatonosna imovina za razliku od vrijednosnih papira i/ili depozita čiji se prinosi sada kreću od 1 do 2,2%, ovisno o dospijeću. I trendovi rasta su očigledni. S druge strane, zlato ima samo cijenu, odnosno vrijednost po kojoj se evidentira i knjiži, i ništa drugo. Ta vrijednost, odnosno cijena je podložna značajnim oscilacijama. Danas je ta cijena zlata niža nego cijena po kojoj smo prodali dio toga. Mnogi zaboravljaju da smo do polovine kolovoza ove godine unazad osam godina imali negativnu kamatu na međunarodnom financijskom tržištu, a samim tim i na našem portfelju. U tom razdoblju smo platili oko 180 milijuna KM negativnih kamata. Za nas je od izuzetne važnosti da smo sve vrijeme imali i imamo stabilan valutni odbor, odnosno stabilnu domaću valutu. To je naš doprinos monetarnoj, makroekonomskoj pa i svakoj drugoj stabilnosti. Davno je prošlo vrijeme Zlatnog standarda, a posljednji rezultati istraživanja o praksama upravljanja deviznim rezervama u središnjim bankama svijeta govore da samo 20% ispitanih smatra da je zlato dobra zaštita od inflacije. Treće, u situaciji kada rastu prinosi na vrijednosne papire i depozite, što je sada slučaj, zlato postaje manje atraktivno za investiranje.

U momentu kada je donesena odluka o prodaji zlata, njegova cijena je, povijesno promatrano, rijetko bila viša. Možda je to bio slučaj u vrlo kratkom razdoblju, sredinom 2011. godine i početkom ove nakon izbijanja rata u Ukrajini, ukoliko govorimo u cijeni u USD. Ipak, kako CBBiH zbog vezanosti za euro zlato izražava i vrednuje u eurima, moram naglasiti da cijena zlata u ovoj godini bilježi rekordne razine. Ocijenili smo da je nekoliko čimbenika doprinosilo izvanredno visokoj cijeni zlata: od prevelike razlike u politikama američke i europske središnje banke, do intenziviranja rata u Ukrajini. Usporedbe radi, trenutna cijena po unci zlata je za oko 40 eura niža od cijene po kojoj smo mi prodali dio naših rezervi u zlatu krajem rujna. Drugim riječima, da je ta količina zlata zadržana u portfelju središnje banke, ona bi danas imala znatno nižu tržišnu vrijednost. I još važnije, nismo prodali cijelu količinu zlata u svom portfelju, jer nam je tako odgovaralo sa aspekta upravljanja tržišnim rizicima u našem portfelju.

Više puta smo isticali da u strukturi deviznih rezervi zlato iznosi 1 do 2%. Bez obzira na to, svaki dio rezervi je važan i ima svoju ulogu. Međutim, ovdje se sada postavlja pitanje o postupanju sa 1-2% rezervi, a ne o preostalih 98% deviznih rezervi? Gdje je to investirano? Sve rezerve kao i zlato mi iskazujemo i knjižimo kao vrijednost, a ne količinski. Nama nije jasno kako se postavlja pitanje o 10 KM (1%) ako imate ukupno 1.000 KM (100%). Mi radimo po jasnim principima i pravilima, i osiguravamo puno pokriće domaće valute. Istovremeno, nismo u mogućnosti da držimo „neiskorištena“ sredstva u aktivi. To mogu znatno ekonomski razvijenije zemlje. Zakon o CBBiH nas striktno obvezuje da investiramo prije svega na siguran, a tek onda na profitabilan način. Prema najnovijem istraživanju iz kolovoza ove godine, od strane BIS Basel, 1/3 središnjih banaka u svijetu apsolutno nema zlata u svom portfelju. To su na primjer Kanada, Norveška, Hrvatska, Azerbejdžan i druge. Dok 2/3 središnjih banaka imaju zlato u svom portfelju. Prosječni udio zlata u tim zemljama je 8,4% u strukturi portfelja deviznih rezervi. Mi radimo profesionalno i odgovorno, u interesu građana i gospodarstva Bosne i Hercegovine. Centralna banka BiH će i dalje nastaviti raditi svoj posao u skladu sa svojim mandatom i zakonskim ovlaštenjima bez obzira na pritiske.