Autorski tekst guvernera za "Oslobođenje": CBBiH garantuje monetarnu stabilnost

CBBiH garantuje monetarnu stabilnost

Naša konvertibilna marka je stabilna i njeno pokriće je zasnovano na našim deviznim rezervama, koje trenutno iznose oko 16,2 milijarde KM. O svemu u vezi s deviznim rezervama, svake godine, a i kvartalno, detaljno informišemo u našim izvještajima koji su javni i žao mi je da se sve to, svjesno ili nesvjesno, zanemaruje. Interesantna je činjenica da se niti u jednoj drugoj zemlji, od zemalja u okruženju, do vodećih svjetskih centralnih banaka, toliko pažnje ne poklanja strukturi aktive centralne banke kao što je to slučaj kod nas. Uz to, nisam potpuno uvjeren da neki, nazovimo ih eksperti, baš u potpunosti razumiju monetarnu politiku, posebno naš model, koji je jedinstven u svijetu, i još sve to u kontekstu u kojem se nalazimo, u kojem smo netom bili i koji je pred nama. Da podsjetim na jednu od izjava Keynesa, najuticajnijeg ekonomiste XX vijeka i po mnogima tvorca makroekonomije, kada je govorio kakav treba da bude idealan ekonomista, pored ostalog: „On mora proučavati sadašnjost u svjetlu prošlosti za potrebe budućnosti“.

Onaj ko tvrdi da je zlato najbolja opcija za investiranje deviznih rezervi, očito nije ekspert iz monetarne oblasti ili usko posmatra problematiku. U pravilu, jednostavno rješenje, koje je očito samo laiku, bez obzira na to o kojoj oblasti se radi, pogrešno je. Centralna banka Bosne i Hercegovine aktivno upravlja portfolijom deviznih rezervi na zakonski utemeljen način i u najboljem interesu BiH. To u svakom slučaju uključuje i eventualne prodaje, i kupovine zlata. Zlato je, u posljednjoj transakciji, isključivo prodato da bi se pametnije investiralo u nešto drugo. U ovom trenutku, to je ono što je puno povoljnije i perspektivnije za ulaganje.

Dovoljno je da pojasnim da je zlato nekamatonosna imovina za razliku od vrijednosnih papira i/ili depozita čiji se prinosi sada kreću od 1 do 2,2%, zavisno od dospijeća. I trendovi rasta su očigledni. S druge strane, zlato ima samo cijenu, odnosno vrijednost po kojoj se evidentira i knjiži, i ništa drugo. Ta vrijednost, odnosno cijena je podložna značajnim oscilacijama. Danas je ta cijena zlata niža nego cijena po kojoj smo prodali dio toga. Mnogi zaboravljaju da smo do polovine augusta ove godine unazad osam godina imali negativnu kamatu na međunarodnom finansijskom tržištu, a samim tim i na našem portfoliju. U tom periodu smo platili oko 180 miliona KM negativnih kamata. Za nas je od izuzetne važnosti da smo sve vrijeme imali i imamo stabilan valutni odbor, odnosno stabilnu domaću valutu. To je naš doprinos monetarnoj, makroekonomskoj pa i svakoj drugoj stabilnosti. Davno je prošlo vrijeme Zlatnog standarda, a posljednji rezultati istraživanja o praksama upravljanja deviznim rezervama u centralnim bankama svijeta govore da samo 20% ispitanih smatra da je zlato dobra zaštita od inflacije. Treće, u situaciji kada rastu prinosi na vrijednosne papire i depozite, što je sada slučaj, zlato postaje manje atraktivno za investiranje.

U momentu kada je donesena odluka o prodaji zlata, njegova cijena je, historijski posmatrano, rijetko bila viša. Možda je to bio slučaj u vrlo kratkom periodu, sredinom 2011. godine i početkom ove nakon izbijanja rata u Ukrajini, ukoliko govorimo u cijeni u USD. Ipak, kako CBBiH zbog vezanosti za euro zlato izražava i vrednuje u eurima, moram naglasiti da cijena zlata u ovoj godini bilježi rekordne nivoe. Ocijenili smo da je nekoliko faktora doprinosilo vanredno visokoj cijeni zlata: od prevelike razlike u politikama američke i evropske centralne banke, do intenziviranja rata u Ukrajini. Poređenja radi, trenutna cijena po unci zlata je za oko 40 eura niža od cijene po kojoj smo mi prodali dio naših rezervi u zlatu krajem septembra. Drugim riječima, da je ta količina zlata zadržana u portfoliju centralne banke, ona bi danas imala znatno nižu tržišnu vrijednost. I još važnije, nismo prodali cijelu količinu zlata u svom portfoliju, jer nam je tako odgovaralo sa aspekta upravljanja tržišnim rizicima u našem portfoliju.

Više puta smo isticali da u strukturi deviznih rezervi zlato iznosi 1 do 2%. Bez obzira na to, svaki dio rezervi je važan i ima svoju ulogu. Međutim, ovdje se sada postavlja pitanje o postupanju sa 1-2% rezervi, a ne o preostalih 98% deviznih rezervi? Gdje je to investirano? Sve rezerve kao i zlato mi iskazujemo i knjižimo kao vrijednost, a ne količinski. Nama nije jasno kako se postavlja pitanje o 10 KM (1%) ako imate ukupno 1.000 KM (100%). Mi radimo po jasnim principima i pravilima, i obezbjeđujemo puno pokriće domaće valute. Istovremeno, nismo u mogućnosti da držimo „neiskorištena“ sredstva u aktivi. To mogu znatno ekonomski razvijenije zemlje. Zakon o CBBiH nas striktno obavezuje da investiramo prije svega na siguran, a tek onda na profitabilan način. Prema najnovijem istraživanju iz augusta ove godine, od strane BIS Basel, 1/3 centralnih banaka u svijetu apsolutno nema zlata u svom portfoliju. To su na primjer Kanada, Norveška, Hrvatska, Azerbejdžan i druge. Dok 2/3 centralnih banaka imaju zlato u svom portfoliju. Prosječno učešće zlata u tim zemljama je 8,4% u strukturi portfolija deviznih rezervi. Mi radimo profesionalno i odgovorno, u interesu građana i privrede Bosne i Hercegovine. Centralna banka BiH će i dalje nastaviti raditi svoj posao u skladu sa svojim mandatom i zakonskim ovlaštenjima bez obzira na pritiske.