Guverner CBBiH za „Oslobođenje“: Cijeli svijet usklađuje korake kako bi ublažio posljedice inflacije

Kraj prošle godine smo smatrali krajem godine pune izazova, ali ove godine se svjetska ekonomija susrela, možemo reći, sa još snažnijim izazovima. Kako biste vi ocijenili godinu koja je iza nas?

Sasvim je jasno da se cijeli svijet, nakon krize izazvane pandemijom Covid-19, našao u novoj krizi koju su uzrokovala geopolitička događanja sa ratom u Ukrajini i njegovim veoma ozbiljnim posljedicama. Događaji poput pandemije, ratova, elementarnih nepogoda i druge neočekivane i iznenadne situacije ne mogu se predvidjeti kada se rade analize i predviđanja za vrijeme koje dolazi.

Stabilnost

Cijeli svijet dijeli istu sudbinu i sve zemlje pokušavaju odgovoriti na inflaciju i prekinute lance opskrbe. Izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. Dakle, godina iza nas je zaista bila teška i puna izazova kako za BiH tako i za građane. Sa stanovišta Centralne banke BiH, mogu reći isto i slobodan sam naglasiti da smo na sve izazove pravovremeno i adekvatno reagirali i uspjeli očuvati monetarnu stabilnost. Puno pokriće domaće valute eurom nikada nije dovedeno u pitanje. U razdobljima izvanrednog pritiska klijenata na banke, na samom početku rata u Ukrajini svi zahtjevi građana i banaka za gotovim novcem su ispoštovani. Radilo se o velikim iznosima KM gotovine, ali i eura. To je doprinijelo očuvanju stabilnosti KM i povjerenja građana i gospodarstva u aktivnosti CBBiH. Prilagođavali smo se novim okolnostima, a sve funkcije, uključujući i platne sustave su se obavljale bez zastoja i neometano. Prepoznati smo od međunarodnih institucija kao institucija koja je i u tim izazovnim razdobljima značajno doprinosila ispunjavanju obveza zemlje u mnogobrojnim procesima i aranžmanima.

Inflacija je uzdrmala cijeli svijet, nismo ni mi izuzetak. Kolika je trenutna inflacija u BiH, ima li naznaka da će uskoro početi da pada?

Na temelju zvaničnih podatka iz listopada 2022. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom razdoblju, očekuje se da će godišnja inflacija i u četvrtom tromjesečju biti veoma visoka (15,9%), ali ipak nešto niža u odnosu na treće tromjesečje ove godine. Prema posljednjim rezultatima modela za brze procjene trenutne inflacije, očekivana godišnja inflacija u 2022. godini bi mogla iznositi oko 14,0%. Dalje usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini 2023. Unatoč očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona će i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH. Aktualne srednjoročne projekcije CBBiH govore da bi inflacija u 2023. godini mogla iznositi 6,1%, a u 2024. godini 3%. Značajniji utjecaj na kretanje inflacije u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu.

Trebamo li se bojati recesije?

Prema dostupnim podatcima i projekcijama ne očekujemo recesiju u narednoj godini. U 2023. godini očekujemo značajno usporavanje realne ekonomske aktivnosti, koju, trenutno,  projiciramo na 0,9%. Ipak moram naglasiti da je veoma teško davati prognoze budući da se trenutno ne nalazimo u klasičnom poslovnom ciklusu i da su projekcije, zbog veoma naglašenih neizvjesnosti podložne značajnim revizijama. Ono na što makroekonomisti stavljaju fokus je opći srednjoročni trend, a trenutna očekivanja za BiH, regiju, pa i EU su da se u 2022. godini očekuje značajniji rast od ranije očekivanog, ali i značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u srednjem roku.

Da li su vlade na svim razinama trebale biti ažurnije kada su u pitanju mjere i djelovanje u borbi protiv inflacije?

Mjera je bilo, no rekao bih da građani nisu možda osjetili rezultate djelovanja tih mjera zbog nepostojanja harmonizacije u donošenju odluka na svim razinama vlasti. Govorim o harmoniziranom pristupu iz prostog razloga što nijedna vlast ne može poduzeti parcijalne mjere koje bi ublažile ovako snažan udar inflacije. Inflacija je globalni problem i cijeli svijet pokušava uskladiti određene korake i donijeti mjere kako bi se ublažile posljedice. Zbog toga kažem da je vrlo važno da svi koraci koji se poduzimaju budu harmonizirani, bez obzira na to da li se radi o poticajima, subvencijama ili fiskalnim mjerama.

Predviđanja su da će iduće godine doći do ublažavanja inflacije kroz mjere koje poduzima ECB te da će i domaće vlasti, poduzimanjem dodatnih mjera, pomoći građanima da prebrode udar cijena, u čijoj strukturi najveći dio uzimaju energenti i prehrambeni proizvodi.

Građane, nakon inflacije i njenog utjecaja na životni standard, najviše interesira kretanje kamatnih stopa. Može li se očekivati značajniji rast kamatnih stopa?

U teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih središnjih banaka, očekivan je rast domaćih kamatnih stopa.

Obvezne rezerve

U trenutnom okruženju, svakako da će banke imati određeni motiv da povećaju kamatne stope na kredite, dijelom zbog toga što je dio postojećih ugovora o kreditima ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu, ali i to bi trebalo biti minimalno. Također, treba imati u vidu da bi rast kamatnih stopa na postojeće kredite mogao rezultirati rastom kredita sa problemima u otplati i rastom troškova za banke po toj osnovi te dodatno smanjiti potražnju za novim kreditima. Srednjoročno i dugoročno, svakako da je era izvanredno niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas i da će kamatne stope dostići više razine u odnosu na prethodne godine te da će se na višim razinama zadržati duže vrijeme.

CBBiH nedavno je izmijenila odluku o utvrđivanju obveznih rezervi, očekujete li da će ona imati pozitivan učinak?

U uvjetima rastućih prinosa na financijskim tržištima eurozone, regije naše rezervne valute, eura, prema kojoj imamo fiksni devizni tečaj, CBBiH postupno vrši prilagođavanja svojih stopa naknade, ali nešto sporijim tempom u odnosu na ECB.

U skladu sa ovim, Centralna banka BiH donijela je Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve, s ciljem usklađivanja sa politikom Europske središnje banke i ublažavanja utjecaja rasta referentne kamatne stope ECB-a na poslovanje banaka u BiH. Ovom odlukom će se od 1.1.2023. godine na sredstva obvezne rezerve po osnovi osnovice u domaćoj valuti, KM, obračunavati i isplaćivati naknada po stopi od 25 baznih bodova, na sredstva obvezne rezerve po osnovi osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom, obračunavati i isplaćivati naknada po stopi od 10 baznih bodova. Na sredstva iznad obvezne rezerve, naknada se neće obračunavati.

Rast stopa naknade koju CBBiH obračunava i isplaćuje na obveznu rezervu smanjuje troškove držanja tih sredstava za banke te samim time umanjuje učinak prebacivanja tih troškova na klijente banaka u smislu većih kamatnih stopa na kredite, odnosno nižih kamatnih stopa na depozite. To može imati za rezultat pozitivne učinke za klijente banaka u smislu potencijalno nižih kamatnih stopa na kredite i viših na depozite. Vezano za stopu naknade na sredstva iznad obvezne rezerve, pozicioniranjem u pogledu visine te stope ispod preovladavajućih tržišnih stopa, CBBiH nastoji preduprijediti prekomjeran rast tih sredstava na računima rezervi. Dodatno, takvom politikom naknade banke su potaknute na aktivnije korištenje tih sredstava, npr. za intenzivnije kreditne plasmane u domaćoj ekonomiji.

Možemo li očekivati nove aranžmane sa MMF-om?

Već neko vrijeme se razgovara o mogućem novom programu sa MMF-om. Čvrsto vjerujem da bi našoj ekonomiji dobro poslužio novi aranžman, kao što je to, uostalom bio slučaj i sa dosadašnjim aranžmanima. Pomoć MMF-a je potrebna ne samo u financijskom smislu, već i za jačanje naše domaće reformske agende. Strukturalne reforme bi povećale učinkovitost našeg gospodarstva i ubrzale naš proces pristupanja EU.

Mnogo bure je podigla informacija o prodaji rezervi zlata, da li ste i dalje stava da je ta odluka opravdana?

Bez obzira na i dalje prisutne komentare u javnosti, Centralna banka BiH je stava da je odluka o prodaji jednog dijela monetarnog zlata iz portfelja opravdana i ispravna. Kao što smo već objasnili, od ožujka ove godine i izbijanja rata u Ukrajini cijena zlata je zbilježila veoma volatilna kretanja uz izražen trend smanjenja, dok su vodeće svjetske središnje banke, Fed, Bank of England i ECB, počele povećavati svoje referentne kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Kada središnje banke podižu referentnu kamatnu stopu, cijena zlata se smanjuje budući da zlato kao nekamatonosna imovina postaje sve manje atraktivno. Obveznice nose kamatne prihode, što nije slučaj sa zlatom kojem se mijenja tržišna vrijednost. U cilju adekvatnog pozicioniranja u skladu sa tržišnim promjenama, CBBiH je smanjila iznos aktive koja je podložna snažnim fluktuacijama fer vrijednosti, kakvo je zlato. Već sada bilježimo pozitivne učinke ovakve odluke.

Naše odluke donosi širok krug stručnjaka na temelju adekvatnih analiza i projekcija. U ovom konkretnom slučaju, radi se o jednoj od transakcija zlatom, i to manjoj, a transakcija zlatom je bilo i ranije, dakle nije ni prva, a sigurno ni posljednja. Naglašavam da na ovaj način CBBiH čuva monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine, a garancija su devizne rezerve koje iznose oko 16 milijardi KM i koje investiramo primarno na siguran, pa tek onda na profitabilan način.

Na samitu guvernera središnjih banaka u Bečićima više puta je rečeno da je prošlo vrijeme jeftinog novca, kakvo vrijeme možemo očekivati ove godine?

U pravu ste, prošla je era jeftinog novca i rekordno niskih kamatnih stopa. Tada sam izjavio da središnje banke ne mogu riješiti pitanje opsrbe naftom i energentima, ali mogu utjecati na monetarnu politiku. Potvrda tome su odluke ECB koja je u ovoj godini, prvi put od 2011, povećao svoje referetne kamatne stope te je stopa koju ECB primjenjuje na depozite sa razine od -0,50%, koliko je iznosila skoro do kraja srpnja a sada, krajem prosinca, stopa iznosi 2%.

Ekonomska aktivnost

Što se tiče predviđanja za ovu godinu vrlo je nezahvalno dati pouzdane projekcije, jer nismo u klasičnom poslovnom ciklusu i neizvjesnosti su vrlo naglašene, a značajni su čimbenici pod utjecajem globalnih kretanja. Sigurno je da će naredna godina biti veoma izazovna. Na temelju posljednjih projekcija, očekuje se znatno usporavanje ekonomske aktivnosti u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, što će se negativno odraziti na potražnju za domaćim proizvodima u inozemstvu.

Evidentno postoje i čimbenici koji bi mogli rezultirati značajnom revizijom projekcije ekonomske aktivnosti naviše u narednim godinama. Prvenstveno, dodjela kandidatskog statusa za članstvo u EU, posebno ukoliko bude praćena snažnim reformama u BiH, što bi dovelo do značajnog rasta ekonomske aktivnosti. Pri tome, rast ekonomske aktivnosti ne bi nužno bio praćen i rastom inflacije. Vjerujem da bi, već srednjoročno, ozbiljna predanost poboljšanju makroekonomskih uvjeta i poslovne klime u zemlji rezultirala i slabljenjem negativnih trendova na tržištu rada i rastom privatnih investicija. Time se ne bi jačala samo ekonomska aktivnost u srednjem roku, nego i dugoročni ekonomski potencijal.   

Dozvolite mi da vašim čitateljima i građanima Bosne i Hercegovine zaželim sretnu i uspješnu novu 2023. godinu.