Guverner CBBiH za "Oslobođenje": Cijeli svijet usklađuje korake kako bi ublažio posljedice inflacije

Kraj prošle godine smo smatrali krajem godine pune izazova, ali ove godine se svjetska ekonomija susrela, možemo reći, sa još snažnijim izazovima. Kako biste vi ocijenili godinu koja je iza nas?

Sasvim je jasno da se cijeli svijet, nakon krize izazvane pandemijom Covid-19, našao u novoj krizi koju su uzrokovala geopolitička dešavanja sa ratom u Ukrajini i njegovim veoma ozbiljnim posljedicama. Događaji poput pandemije, ratova, elementarnih nepogoda i druge neočekivane i iznenadne situacije ne mogu se predvidjeti kada se rade analize i predviđanja za vrijeme koje dolazi.

Stabilnost

Cijeli svijet dijeli istu sudbinu i sve zemlje pokušavaju odgovoriti na inflaciju i prekinute lance snabdijevanja. Izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. Dakle, godina iza nas je zaista bila teška i puna izazova kako za BiH tako i za građane. Sa stanovišta Centralne banke BiH, mogu reći isto i slobodan sam naglasiti da smo na sve izazove pravovremeno i adekvatno reagovali i uspjeli očuvati monetarnu stabilnost. Puno pokriće domaće valute eurom nikada nije dovedeno u pitanje. U periodima vanrednog pritiska klijenata na banke, na samom početku rata u Ukrajini svi zahtjevi građana i banaka za gotovim novcem su ispoštovani. Radilo se o velikim iznosima KM gotovine, ali i eura. To je doprinijelo očuvanju stabilnosti KM i povjerenja građana i privrede u aktivnosti CBBiH. Prilagođavali smo se novim okolnostima, a sve funkcije, uključujući i platne sisteme su se obavljale bez zastoja i neometano. Prepoznati smo od međunarodnih institucija kao institucija koja je i u tim izazovnim periodima značajno doprinosila ispunjavanju obaveza zemlje u mnogobrojnim procesima i aranžmanima.

Inflacija je uzdrmala cijeli svijet, nismo ni mi izuzetak. Kolika je trenutna inflacija u BiH, ima li naznaka da će uskoro početi da pada?

Na osnovu zvaničnih podatka iz oktobra  2022. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekuje se da će godišnja inflacija i u četvrtom kvartalu biti veoma visoka (15,9%), ali ipak nešto niža u odnosu na treći kvartal ove godine. Prema posljednjim rezultatima modela za brze procjene trenutne inflacije, očekivana godišnja inflacija u 2022. godini bi mogla iznositi oko 14,0%. Dalje usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini 2023. Uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona će i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH. Aktuelne srednjoročne projekcije CBBiH govore da bi inflacija u 2023. godini mogla iznositi 6,1%, a u 2024. godini 3%. Značajniji uticaj na kretanje inflacije u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu.

Trebamo li se bojati recesije?

Prema dostupnim podacima i projekcijama ne očekujemo recesiju u narednoj godini. U 2023. godini očekujemo značajno usporavanje realne ekonomske aktivnosti, koju, trenutno,  projiciramo na 0,9%. Ipak moram naglasiti da je veoma teško davati prognoze budući da se trenutno ne nalazimo u klasičnom poslovnom ciklusu i da su projekcije, zbog veoma naglašenih neizvjesnosti podložne značajnim revizijama. Ono na šta makroekonomisti stavljaju fokus je opšti srednjoročni trend, a trenutna očekivanja za BiH, region, pa i EU su da se u 2022. godini očekuje značajniji rast od ranije očekivanog, ali i značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u srednjem roku. 

Da li su vlade na svim nivoima trebale biti ažurnije kada su u pitanju mjere i djelovanje u borbi protiv inflacije?

Mjera je bilo, no rekao bih da građani nisu možda osjetili rezultate djelovanja tih mjera zbog nepostojanja harmonizacije u donošenju odluka na svim nivoima vlasti. Govorim o harmonizovanom pristupu iz prostog razloga što nijedna vlast ne može preduzeti parcijalne mjere koje bi ublažile ovako snažan udar inflacije. Inflacija je globalni problem i cijeli svijet pokušava uskladiti određene korake i donijeti mjere kako bi se ublažile posljedice. Zbog toga kažem da je vrlo važno da svi koraci koji se preduzimaju budu harmonizovani, bez obzira na to da li se radi o poticajima, subvencijama ili fiskalnim mjerama.

Predviđanja su da će iduće godine doći do ublažavanja inflacije kroz mjere koje preduzima ECB te da će i domaće vlasti, preduzimanjem dodatnih mjera, pomoći građanima da prebrode udar cijena u čijoj strukturi najveći dio uzimaju energenti i prehrambeni proizvodi.

Građane, nakon inflacije i njenog uticaja na životni standard, najviše interesuje kretanje kamatnih stopa. Može li se očekivati značajniji rast kamatnih stopa?

U teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih centralnih banaka, očekivan je rast domaćih kamatnih stopa.

Obavezne rezerve

U trenutnom okruženju, svakako da će banke imati određeni motiv da povećaju kamatne stope na kredite, dijelom zbog toga što je dio postojećih ugovora o kreditima ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu, ali i to bi trebalo biti minimalno. Takođe, treba imati u vidu da bi rast kamatnih stopa na postojeće kredite mogao rezultirati rastom kredita sa problemima u otplati i rastom troškova za banke po tom osnovu te dodatno smanjiti potražnju za novim kreditima. Srednjoročno i dugoročno, svakako da je era vanredno niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas i da će kamatne stope dostići više nivoe u odnosu na prethodne godine te da će se na višim nivoima zadržati duže vrijeme.

CBBiH nedavno je izmijenila odluku o utvrđivanju obaveznih rezervi, očekujete li da će ona imati pozitivan efekat?

U uslovima rastućih prinosa na finansijskim tržištima eurozone, regiona naše rezervne valute, eura, prema kojoj imamo fiksni devizni kurs, CBBiH postepeno vrši prilagođavanja svojih stopa naknade, ali nešto sporijim tempom u odnosu na ECB.

U skladu sa ovim, Centralna banka BiH donijela je Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve, s ciljem usklađivanja sa politikom Evropske centralne banke i ublažavanja uticaja rasta referentne kamatne stope ECB-a na poslovanje banaka u BiH. Ovom odlukom će se od 1.1.2023. godine na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti, KM, obračunavati i isplaćivati naknada po stopi od 25 baznih poena, na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom, obračunavati i isplaćivati naknada po stopi od 10 baznih poena. Na sredstva iznad obavezne rezerve, naknada se neće obračunavati.

Rast stopa naknade koju CBBiH obračunava i isplaćuje na obaveznu rezervu smanjuje troškove držanja tih sredstava za banke te samim time umanjuje efekat  prebacivanja tih troškova na klijente banaka u smislu većih kamatnih stopa na kredite, odnosno nižih kamatnih stopa na depozite. To može imati za rezultat pozitivne efekte za klijente banaka u smislu potencijalno nižih kamatnih stopa na kredite i viših na depozite. Vezano za stopu naknade na sredstva iznad obavezne rezerve, pozicioniranjem u pogledu visine te stope ispod preovladavajućih tržišnih stopa, CBBiH nastoji preduprijediti prekomjeran rast tih sredstava na računima rezervi. Dodatno, takvom politikom naknade banke su podstaknute na aktivnije korištenje tih sredstava, npr. za intenzivnije kreditne plasmane u domaćoj ekonomiji.

Možemo li očekivati nove aranžmane sa MMF-om?

Već neko vrijeme se razgovara o mogućem novom programu sa MMF-om. Čvrsto vjerujem da bi našoj ekonomiji dobro poslužio novi aranžman, kao što je to, uostalom bio slučaj i sa dosadašnjim aranžmanima. Pomoć MMF-a je potrebna ne samo u finansijskom smislu, već i za jačanje naše domaće reformske agende. Strukturalne reforme bi povećale efikasnost naše privrede i ubrzale naš proces pristupanja EU.

Mnogo bure je podigla informacija o prodaji rezervi zlata, da li ste i dalje stava da je ta odluka opravdana?

Bez obzira na i dalje prisutne komentare u javnosti, Centralna banka BiH je stava da je odluka o prodaji jednog dijela monetarnog zlata iz portfolija opravdana i ispravna. Kao što smo već objasnili, od marta ove godine i izbijanja rata u Ukrajini cijena zlata je zbilježila veoma volatilna kretanja uz izražen trend smanjenja, dok su vodeće svjetske centralne banke, Fed, Bank of England i ECB, počele povećavati svoje referentne kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Kada centralne banke podižu referentnu kamatnu stopu, cijena zlata se smanjuje budući da zlato kao nekamatonosna imovina postaje sve manje atraktivno. Obveznice nose kamatne prihode, što nije slučaj sa zlatom kojem se mijenja tržišna vrijednost. U cilju adekvatnog pozicioniranja u skladu sa tržišnim promjenama, CBBiH je smanjio iznos aktive koja je podložna snažnim fluktuacijama fer vrijednosti, kakvo je zlato. Već sada bilježimo pozitivne efekte ovakve odluke.

Naše odluke donosi širok krug stručnjaka na osnovu adekvatnih analiza i projekcija. U ovom konkretnom slučaju, radi se o jednoj od transakcija zlatom, i to manjoj, a transakcija zlatom je bilo i ranije, dakle nije ni prva, a sigurno ni posljednja. Naglašavam da na ovaj način CBBiH čuva monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine, a garancija su devizne rezerve koje iznose oko  16 milijardi KM i koje investiramo primarno na siguran, pa tek onda na profitabilan način.

Na samitu guvernera centralnih banaka u Bečićima više puta je rečeno da je prošlo vrijeme jeftinog novca, kakvo vrijeme možemo očekivati ove godine?

U pravu ste, prošla je era jeftinog novca i rekordno niskih kamatnih stopa. Tada sam izjavio da centralne banke ne mogu riješiti pitanje snabdijevanja naftom i energentima, ali mogu uticati na monetarnu politiku. Potvrda tome su odluke ECB koja je u ovoj godini, prvi put od 2011, povećao svoje referetne kamatne stope te je stopa koju ECB primjenjuje na depozite sa nivoa od -0,50%, koliko je iznosila skoro do kraja jula a sada, krajem decembra, stopa iznosi 2%.

Ekonomska aktivnost

Što se tiče predviđanja za ovu godinu vrlo je nezahvalno dati pouzdane projekcije, jer nismo u klasičnom poslovnom ciklusu i neizvjesnosti su vrlo naglašene, a značajni su faktori pod uticajem globalnih kretanja. Sigurno je da će naredna godina biti veoma izazovna. Na temelju posljednjih projekcija, očekuje se znatno usporavanje ekonomske aktivnosti u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, što će se negativno odraziti na potražnju za domaćim proizvodima u inostranstvu.

Evidentno postoje i faktori koji bi mogli rezultirati značajnom revizijom projekcije ekonomske aktivnosti naviše u narednim godinama. Prvenstveno, dodjela kandidatskog statusa za članstvo u EU, posebno ukoliko bude praćena snažnim reformama u BiH, što bi dovelo do značajnog rasta ekonomske aktivnosti. Pri tome, rast ekonomske aktivnosti ne bi nužno bio praćen i rastom inflacije. Vjerujem da bi, već srednjoročno, ozbiljna predanost poboljšanju makroekonomskih uslova i poslovne klime u zemlji rezultirala i slabljenjem negativnih trendova na tržištu rada i rastom privatnih investicija. Time se ne bi jačala samo ekonomska aktivnost u srednjem roku, nego i dugoročni ekonomski potencijal.   

Dozvolite mi da vašim čitateljima i građanima Bosne i Hercegovine zaželim sretnu i uspješnu novu 2023. godinu.