Guverner za Avaz: Kasnimo s investicijama koje će osigurati kontinuitet naše energetske nezavisnosti

Tokom 2023. godine očekujemo slabljenje inflatornih pritisaka, ali će inflacija ostati neugodno visoka; Primarni cilj CBBiH, kao i svih prethodnih godina, jeste održavanje stabilnosti domaće valute, uz puno pokriće u stranoj valuti

O inflatornim pritiscima na bosanskohercegovačku ekonomiju i građane, procjenama za ovu godinu, te činjenici da, uprkos usporavanju inflacije, cijene i dalje rastu, za ,,Avaz“ govori guverner Centralne banke BiH Senad Softić. Pitali smo i koji su to glavni izazovi za privredu u BiH, vrše li političari i dalje pritisak da rezerve Centralne banke budu usmjerene u budžetsku potrošnju, a Softić pojašnjava i razloge uvođenja domaće kamatne stope.

Kakve su Vaše procjene inflatornih kretanja do kraja ove godine?

- Tokom 2023. godine očekujemo slabljenje inflatornih pritisaka, ali će inflacija ostati neugodno visoka. U 2023. godini projiciramo ukupnu inflaciju od 7,7 posto, na osnovu srednjoročne makroekonomske projekcije iz maja 2023. godine.

Za prvih pet mjeseci, prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija je iznosila 10,2%. Naše procjene temeljne inflacije ukazuju na to da, trenutno, većina inflatornih pritisaka dolazi iz domaće ekonomije, što je trend u zemljama regiona, ali i EU. Drugim riječima, cjenovni šokovi koji su izazvani poremećajima u cijenama hrane i energenata na međunarodnim tržištima su apsorbovani te očekujemo kako će ukupna inflacija usporavati brže od temeljne inflacije, barem u prva tri kvartala 2023. godine. Naša brza procjena ukupne inflacije za prvo polugodište trenutno iznosi 9,7%, a za prvih devet mjeseci 8,1%. Što se tiče temeljne inflacije, procjena za prvo polugodište 2023. godine trenutno iznosi 6,0%, a prva preliminarna procjena za prvih devet mjeseci je 5,6%.

Kamatne stope

Uprkos smanjivanju inflacije, cijene većine proizvoda i usluga ostaju na istom nivou. Koji su, po Vašem mišljenju, razlozi ovakvom trendu?

- Usporavanje inflacije ne znači da cijene opadaju, nego da rastu sporije u odnosu na referentni period. Cijene roba i usluga koje konzumira prosječni stanovnik BiH su u 2022. godini bile više za 14% u odnosu na godinu ranije. To je značajno umanjilo realni raspoloživi dohodak kod znatnog dijela stanovništva. Inflatorni pritisak je nešto blaži, ali i dalje intenzivan, i u prvih pet mjeseci, pa je porast na godišnjem nivou bio dodatnih 10,2%, na već visoke cijene.

Ako je opšta percepcija takva da „cijene većine proizvoda ostaju na istom nivou, a inflacija se smanjuje”, postoji nekoliko mogućih razloga. Prvi je da je struktura roba i usluga koje konzumira prosječan stanovnik drugačija u odnosu na referentni period. Ovo je sasvim moguće, i prilagođavanja na temelju ankete o ukupnoj potrošnji domaćinstava su redovna statistička procedura kod mjerenja inflacije. Drugi mogući razlog su posmatrane uske kategorije roba i usluga. Naprimjer, samo osnovne prehrambene namirnice. Treći razlog bi mogao biti da se govori o realnom raspoloživom dohotku, odnosno, koliko i čega mogu priuštiti za mjesečnu platu, u poređenju s ranijim periodima, a ne o trenutnoj promjeni prosječnih potrošačkih cijena. Više se ne govori o odgođenoj potrošnji na luksuzna dobra, nego se u prvi plan stavlja raspoloživi dohodak za potrošnju osnovnih potreba stanovništva. Bez rasta realnog raspoloživog dohotka, poželjno na osnovu rasta aktivnosti koje ne generišu inflaciju dodatno, odnosno poboljšanja konkurentnosti kroz pažljivo dizajniran set reformi, korištenje EU fondova za strukturne reforme itd, zaista je teško očekivati da će prosječni stanovnik percipirati inflaciju kao nešto što će proći. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je era jeftinog novca iza nas, i da je realistično očekivati rast kamatnih stopa u srednjem roku.

Kako biste ocijenili rezultate poslovanja u prvom kvartalu?

–Primarni cilj CBBiH, kao i svih prethodnih godina, jeste održavanje stabilnosti domaće valute, uz puno pokriće u stranoj valuti. Od 2014. godine, otkad je ECB uvela negativne kamatne stope, pa do 2022. godine, za CBBiH bile su izuzetno izazovne. Sve vrijeme upravljali smo deviznim rezervama ispunjavajući ciljeve sigurnosti i likvidnosti, kao i profitabilnosti u mjeri u kojoj je to bilo moguće, uz adekvatno upravljanje vezanim rizicima.

Sredinom prošle godine ECB, čije mjere imaju najznačajniji uticaj na CBBiH, nakon višegodišnjeg perioda, napravio je zaokret u svojoj monetarnoj politici s ekspanzivne na restriktivnu. S jedne strane, pružila se mogućnost reinvestiranja deviznih rezervi po znatno povoljnijim uvjetima, a s druge strane, CBBiH je bila suočena s posljedicama rasta prinosa na vrijednost portfolija. Naglašavam da smo na vrijeme otpočeli proces restrukturiranja i skraćivanja trajanja portfolija, usljed čega smo minimizirali oscilacije u fer vrijednosti portfolija i poslovali profitabilno. Dokaz za to je i podatak o dobiti za prvih šest mjeseci 2023. godine koja iznosi oko 107 miliona KM, što je više nego ukupno ostvarena dobit u periodu od 2016. do 2022. godine. Najveći doprinos ovom rezultatu ima prihod od investiranja deviznih rezervi.

Nivo deviznih rezervi je početkom godine zabilježio smanjenje, što je sasvim uobičajeno za prvi kvartal, ali već u drugom kvartalu nivo deviznih rezervi je usklađen s višegodišnjim trendovima i zabilježen je rast. Treba naglasiti da je neto promjena zaduženosti sektora vlade, što podrazumijeva nova zaduženja i otplatu vanjskog duga, trenutno jedan od ključnih faktora koji utiču na nivo deviznih rezervi.

Kritike dijela ekonomskih analitičara izazvala je prošlogodišnja odluka o prodaji zlata. Kakvi su planovi u ovom segmentu deviznih rezervi za naredni period, jer pojedine države već duže vrijeme intenzivno kupuju zlato?

- Odluka o prošlogodišnjoj prodaji zlata se pokazala pravovremenom i višestruko opravdanom. U vezi s budućim planovima, sve naše aktivnosti, kao i do sada, zavisiće od tržišnih kretanja i naših odluka o strateškom pozicioniranju CBBiH. 

Ekonomski izazov

Na nedavno održanoj konferenciji u Dubrovniku govorili ste o nekima od njih, koji su glavni izazovi bh. ekonomije u ovom trenutku i kako ih prevazići?

- Da, naveo sam frikcije na tržištu rada kao trenutno najveći ekonomski izazov. Suočavamo se sa starenjem stanovništva, dugoročnom nezaposlenošću te istrajnim i sve intenzivnijim odlaskom visokoedukovanog kadra i kvalifikovane radne snage ka zapadnoj Evropi. Smatram da je od izuzetne važnosti ujednačiti porezna opterećenja na rad i povećati mobilnost radne snage na području cijele BiH. 

Takođe, kao zemlja neto izvoznik električne energije, i zemlja koja ne zavisi od uvoza zemnog plina, bili smo u mogućnosti, relativno lako u poređenju s drugim zemljama, amortizovati šok rata u Ukrajini na cijene plina u Evropi. Naša prerađivačka industrija je čak imala i određene koristi od znatno nižih cijena električne energije od onih među našim glavnim trgovinskim partnerima, posebno u EU, i prekida u globalnim proizvođačkim, i lancima snabdijevanja, jer je ponovni izvoz dorađenih i obrađenih roba znatno povećan.

To je pozitivno doprinosilo ekonomskoj aktivnosti u zemlji. Međutim, i dalje se snažno oslanjamo na neobnovljive izvore energije. Smatram da će nam to predstavljati dvostruki izazov. Porez na energiju iz neobnovljivih izvora, koji će se u EU primjenjivati od 2026. godine, snažno će uticati i na naš izvor električne energije, ali i cjenovnu konkurentnost naših roba. Takođe, počećemo se suočavati i s izazovima zamjene postojećih postrojenja, posebno termoelektrana, već u srednjem roku, kako bude isticao njihov planirani vijek trajanja.

Već znatno kasnimo s investicijama koje će osigurati kontinuitet naše energetske nezavisnosti u srednjem i dugom roku, što bi moglo imati uticaja na ionako nizak realni raspoloživi dohodak stanovništva, ali i cjenovnu konkurentnost naših kompanija.

Konačno, tu je i pitanje procikličnosti fiskalne politike u trenutnom okruženju visoke inflacije. Potpuno razumijem izazove s kojima su se fiskalne vlasti suočavale u proteklom periodu, prvo pandemija, potom provođenje mjera koje su ublažavale efekte inflacije na najranjivije slojeve stanovništva. Ipak, smatram da je, u narednom periodu, ključno napraviti otklon od mjera i politika koje rezultiraju niskim fiskalnim multiplikatorima i rastom tekuće potrošnje, ka javnim investicijama koje povećavaju ekonomsku aktivnost, i neposrednu i potencijalnu, bez kreiranja dodatnih inflatornih pritisaka.

Brojni pritisci

Proteklih godina bilo je mnogo pritisaka od pojedinih političara da se počne koristiti „višak novca“ Centralne banke BiH. Ima li takvih pritisaka danas, kada je javni dug oba entiteta značajno uvećan, a RS sve teže izmiruje svoje obaveze?

-CBBiH je nastavila izvršavati zadatke u skladu sa svojim mandatom. U svakoj prilici kad smo dobijali ovakve upite CBBiH je strpljivo i temeljito objašnjavala široj javnosti i svim relevantnim domaćim i međunarodnim stranama zašto su takvi pozivi pogrešni ili čak štetni. Imali smo i punu podršku relevantnih supranacionalnih institucija, rejting agencija i poslovne zajednice, što je s vremenom otupilo oštricu uzastopnih pokušaja da se CBBiH direktno uputi kako da izvršava svoje ključne zadatke i zakonska ovlaštenja. Naša transparentnost i jasna komunikacija, kao i snažno povjerenje javnosti u CBBiH i njenu monetarnu politiku, pomogli su da se odupremo ovim izazovima.

Referentna stopa

Već neko vrijeme traju pripreme za uvođenje domaće referentne kamatne stope. Znači li to i napuštanje EURIBOR-a? Koji su razlozi za takve aktivnosti i šta će to značiti za banke, odnosno građane BiH?

- Svrha je da se bankama stavi na raspolaganje referentna stopa koju mogu koristiti za prilagođavanje varijabilnih komponenti cijena izvora finansiranja u finansijskim ugovorima. Dakle, banke će imati izbor koju će stopu koristiti, a to ne znači da će biti napušteno ili zabranjeno korištenje EURIBOR-a. Banke koje se finansiraju iz pretežno domaćih izvora korištenjem ove stope kao referentne vrijednosti za prilagođavanje promjenjivog dijela kamatne stope u ugovorima o kreditima moći će bolje upravljati kamatno induciranim kreditnim rizikom koji proizlazi iz snažnog rasta kamatnih stopa, kao i rizikom održavanja stabilnih neto kamatnih marži. Prednost za klijente je ta što će se kamatne stope na kredite prilagođavati realnoj cijeni novca na domaćem tržištu ili, drugim riječima, sve dok kamatne stope koje mogu dobiti na uložene depozite kod banaka budu niske, neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite.